{"id":27231,"date":"2016-05-17T10:13:31","date_gmt":"2016-05-17T08:13:31","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=27231"},"modified":"2016-05-17T10:13:31","modified_gmt":"2016-05-17T08:13:31","slug":"zagreb-book-festival-2016-utorak-gostovanje-johna-connollyja","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=27231","title":{"rendered":"Zagreb Book Festival 2016: Utorak – Gostovanje Johna Connollyja"},"content":{"rendered":"

Gostovanje JOHNA CONNOLLYJA i cjelodnevni program na ZAGREB BOOK FESTIVALU u utorak, 17. 5. 2016., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb<\/strong><\/p>\n

UTORAK, 17. 5. 2016.
\n11:00
\nIrish Coffiee
\nsudjeluju: Sebastian Barry, Miran Kurspahi\u0107, Lovro \u0160kopljanac
\nHNK BISTRO<\/p>\n

12:00
\nMiksano za male
\nGaturro \u2013 radionica stripa za djecu
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

16:00
\nTRIBINA
\nKeltski tigar, globalizacija i kultura: Irska ju\u010der, danas, sutra
\nsudjeluju: Tim Harrington, Stipe Grgas, Kristijan Vuji\u010di\u0107, Lovro \u0160kopljanac
\nKULTURNI KLUB
\nSudionici tribine, veleposlanik Republike Irske u Hrvatskoj Tim Harrington i anglist Stipe Grgas, razgovarat \u0107e o gospodarskom, dru\u0161tvenom i kulturnom progresu Irske, nekada najsiroma\u0161nije \u010dlanice EU, koja danas nosi naziv \u201ekeltski tigar\u201c. Usto \u0107e biti rije\u010di o globalizaciji, emigraciji i ljudskim pravima, kako u stvarnom \u017eivotu, tako i literaturi. Razgovarat \u0107e se i o me\u0111usobnim sli\u010dnostima i razlikama irskoga i hrvatskoga dru\u0161tva.<\/p>\n

17:00
\nSvje\u017ee i doma\u0107e
\n\u017darko Pai\u0107 – Totalitarizam
\nsudjeluju: Ugo Vlaisavljevi\u0107, Obrad Savi\u0107, Branko \u010cegec
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

19:00
\nIvica \u0110iki\u0107 \u2013 Beara
\nsudjeluju: Igor Gajin, Zdravko Zima
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

DOKUMENTARNI ROMAN O GENOCIDU U SREBRENICI<\/strong>
\n Ivica \u0110iki\u0107<\/strong>
\n Beara<\/strong><\/p>\n

Kapetan bojnog broda Ljubi\u0161a Beara bio je previ\u0161e akti\u00acvan, predan i zlo\u010dina\u010dki kreativan u \u010detverodnevnoj ili petodnevnoj operaciji pogubljenja bo\u0161nja\u010dkih zarobljeni\u00acka iz Srebrenice da bi ga se moglo uklopiti u kalup neu\u00actralnog izvo\u0111a\u010da tu\u0111ih zamisli i nare\u0111enja. On je u sva\u00ackom trenutku bio upu\u0107en u krajnju namjeru sa zaroblje\u00acnicima, on je osmi\u0161ljavao i poduzimao presudne korake za prevo\u0111enje smrtonosne zamisli u stvarnost. Djelovao je iz uvjerenja da se to mora u\u010diniti, a ne zato \u0161to je bio dehumanizirani kota\u010di\u0107 u perfektno u\u0161timanom stroju za proizvodnju smrti, dehumanizirani kota\u010di\u0107 bez \u010dijeg bi sudjelovanja ionako sve na kraju opet bilo isto. Takav stroj naprosto nije postojao u rukama bosanskih Srba, na\u00acro\u010dito ne tog zadnjeg ratnog ljeta, a ono \u0161to je proizvelo smrt sredinom srpnja 1995. na podru\u010dju Srebrenice, Bra-tunca i Zvornika bila je improvizirana struktura zla koju je Beara osobno konstruirao, i to u hodu, da poslu\u017ei svrsi i da generalu Mladi\u0107u i svima ostalima poka\u017ee da je kadar organizirati pogubljenje gotovo nezamislivih razmjera.<\/p>\n

Ljubi\u0161a Beara krenuo je, poput ve\u0107ine, li\u00acnijom manjeg otpora. Jednu vjeru, koja se bazirala na proklamiranom ateizmu i ju\u00acgoslavenskom nadnacionalnom identite\u00actu, zamijenio je drugom, koja je, upro\u0161\u0107e\u00acno, bila ukorijenjena u mitu o izabranosti i povijesnoj va\u017enosti srpske nacije pre\u017ei\u00acvjele zahvaljuju\u0107i \u010dudotvornim mo\u0107ima pravoslavlja. Josipa Broza Tita zamijenio je Slobodan Milo\u0161evi\u0107, odnosno Ratko Mladi\u0107. No to je bio samo preduvjet da bi se pukovnik Beara pretvorio u li\u010dnost koja osmi\u0161ljava i prakti\u010dno upravlja masovnim ubijanjem osam tisu\u0107a bo\u0161nja\u010dkih zarobljenika. \u0160to ga je konkretno pokretalo? Kako je uop\u0107e shva\u0107ao svoju ulogu u ma\u00acsovnom ubojstvu za koje je morao znati da je stravi\u010dno, ukoliko je u tom \u010detverodnevnom ili petodnevnom vrtlogu adrena\u00aclina, alkohola, vreline, straha i smrti, na\u0161ao i trenutak za introspekciju, za autorefleksi\u00acju? Je li pukovnik Beara ikada, a naro\u010dito u srpnju 1995., uop\u0107e bio osposobljen da sa\u00acgleda sebe i svoje postupke iz perspektive koja bi barem te\u017eila objektivnosti?<\/p>\n

O autoru:<\/strong>
\nIvica \u0110iki\u0107 ro\u0111en je 1977. u Tomislavgradu (BiH). Novinarstvom se po\u010deo baviti 1994. u Slobodnoj Dalmaciji, a u tjedniku Feral Tribune bio je novinar i urednik od 1997. do ga\u0161enja lista 2008. godine. Od 2009. do 2010. bio je glavni urednik rije\u010dkog Novog lista, a od 2010. glavni je urednik tjednika Novosti iz Zagreba. Objavio je romane Cirkus Columbia (Biblioteka Feral Tribune, Split, 2003.), Sanjao sam slonove (Na\u00acklada Ljevak, Zagreb, 2011.) i Ponavljanje (Naklada Ljevak, 2014.). Cirkus Columbia dobio je nagradu \u201eMe\u0161a Selimovi\u0107\u201c za najbolji roman objavljen u Hr\u00acvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Po motivima tog romana oskarovac Danis Tanovi\u0107 snimio je 2010. istoimeni igrani film. Roman Sanjao sam slonove osvojio je nagradu Tportala za roman godine u Hr\u00acvatskoj, a Ponavljanje je nagra\u0111eno \u201eKo\u010di\u0107evim pe\u00acrom\u201c. Zbirka pri\u010da Ni\u0161ta sljezove boje izi\u0161la je 2007. u izdanju Biblioteke Feral Tribune, a zbirka pjesama Ostatak svijeta 2012. godine (HDP, Zagreb). Objavio je i tri publicisti\u010dke knjige: Domovinski obrat \u2013 politi\u010dka biografija Stipe Mesi\u0107a (VBZ, Zagreb, 2004.), Gotovina, stvarnost i mit (Novi Liber, Zagreb, 2010.), u koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Paveli\u00ac\u0107em, te \u0160arik Tara: \u017divot (Novi Liber, Zagreb, 2013.). \u0110iki\u0107eve knjige prevedene su na \u0161panjolski, njema\u010dki, talijanski i slovenski jezik. \u017divi u Zagrebu.<\/p>\n

20:00
\nZemlja podrijetla: Irska
\nJohn Connolly \u2013 Du\u0161a u plamenu
\nsudjeluju: Koraljka Kirin\u010di\u0107, Lovro \u0160kopljanac
\nLJETNA POZORNICA<\/p>\n

John Connolly<\/strong>
\n DU\u0160A U PLAMENU<\/strong><\/p>\n

\n
\n
\"Naslovnica<\/a><\/dt>\n
Naslovnica romana ‘Du\u0161a u plamenu’<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Randall Haight ima mra\u010dnu tajnu: kad je bio tinejd\u017eer on i njegov prijatelj ubili su \u010detranaestogodi\u0161nju djevoj\u010dicu. Glavni lik Connollyjevog romana Du\u0161a u plamenu je privatni istra\u017eitelj Charlie Parker, koji nakon dolaska u zaba\u010deni, izolirani gradi\u0107 Pastor\u2019s Bay u Maineu biva upleten u rje\u0161avanje slu\u010daja nestanka 14-godi\u0161nje djevoj\u010dice Anne Kore. No Parker nije pozvan u Pastor\u2019s Bay da bi pomogao rije\u0161iti slu\u010daj nestale djevoj\u010dice, nego ga je anga\u017eirao advokat neobi\u010dnog i kontroverznog klijenta koji mo\u017eda jest a mo\u017eda i nije uklju\u010den u slu\u010daj nestanka Anne Kore. Parker je bave\u0107i se poslom kojim se bavi odavno izgubio sve iluzije \u2013 on je svjestan da su \u0161anse da Anne prona\u0111u \u017eivu gotovo jednake nuli. No \u0161to dublje zalazi u slu\u010daj, pronalazi u njemu sve vi\u0161e slojeva. Parker je tipi\u010dni antijunak razo\u010daran svijetom oko sebe i prili\u010dno umoran od \u017eivota, a Connollyjev roman je izvanserijska pri\u010da o empatiji, moralu i iskupljenju \u010diju su vrijednost prepoznali podjednako i kriti\u010dari i \u010ditatelji.<\/p>\n

Connolly je majstor sugestije, koji s lako\u0107om do\u010darava atmosferu i napetost prikazuju\u0107i u\u017eas \u0161to vreba u idili\u010dnom ruralnom krajoliku.
\nPublishers Weekly<\/p>\n

Vra\u0161ki dobra pri\u010da koja savr\u0161eno spaja napetost i misteriju pridodaju\u0107i im prepoznatljive connollyjevske elemente natprirodnog.
\nNew York Times<\/p>\n

O autoru<\/strong>
\nJohn Connolly, irski pisac ro\u0111en u Dublinu, diplomirao je engleski jezik i knji\u017eevnost na Trinity Collegeu i novinarstvo na Sveu\u010dili\u0161tu Dublin City. Knji\u017eevnu reputaciju i ugled me\u0111u knji\u017eevnim kriti\u010darima stekao je pi\u0161u\u0107i kriminalisti\u010dke romane, crpe\u0107i pritom iz tradicije ameri\u010dkih klasika tog \u017eanra, poput Rossa MacDonalda, Jamesa Leeja Burkea i Eda McBaina. Ameri\u010dki idiom u njegovoj izvanserijskoj prozi \u010desto je sna\u017eno protkan elementima natprirodnog kao sredstvom koje mu omogu\u0107uje istra\u017eivanje problema empatije, morala i iskupljenja u seriji romana kojima je glavni junak privatni detektiv Charlie Parker. Osim romana koji se svrstavaju u kriminalisti\u010dki \u017eanr Connolly je autor zbirke novela i kratkih pri\u010da Nokturno, nagra\u0111ivane Knjige izgubljenih stvari prevedene i na hrvatski te dva znanstvenofantasti\u010dna romana \u00bbza djecu i odrasle\u00ab – Vrata i Paklena zvona.<\/p>\n

21: 00
\nMovie time
\nEaster Rising
\nLJETNA POZORNICA (u slu\u010daju ki\u0161e MUZI\u010cKA AKADEMIJA)<\/p>\n

Cijeli program mo\u017eete prona\u0107i ovdje: www.zgbookfest.hr<\/a><\/strong><\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Naklada Ljevak<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>