{"id":18993,"date":"2014-12-20T22:43:53","date_gmt":"2014-12-20T21:43:53","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=18993"},"modified":"2014-12-22T10:32:08","modified_gmt":"2014-12-22T09:32:08","slug":"film-egzodus-bogovi-i-kraljevi-biblijski-spektakl-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=18993","title":{"rendered":"FILM: EGZODUS – BOGOVI I KRALJEVI, biblijski spektakl [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Egzodus: Bogovi i kraljevi<\/strong>
\n Exodus: Gods and Kings (2014.)<\/strong>
\nChernin Entertainment, Scott Free Productions, Babieka, 2014.
\nTrajanje: 150 min.
\nFormat: 2,35:1
\nColor: Color
\nZvuk: Dolby | Dolby Atmos
\nRedatelj: Ridley Scott
\nGlume: Christian Bale, Joel Edgerton, John Turturro, Aaron Paul, Ben Mendelsohn, Mar\u00eda Valverde, Sigourney Weaver, Ben Kingsley, Hiam Abbass, Isaac Andrews, Ewen Bremner, Indira Varma, Golshifteh Farahani, Ghassan Massoud, Tara Fitzgerald<\/p>\n

Egzodus Bogovi i kraljevi \u2013 Movie Site<\/a><\/strong>
\nExodus Gods and Kings \u2013 IMDb<\/a><\/strong><\/p>\n

Nisam odu\u0161evljena ovim filmom Ridleya Scotta od kojeg se puno o\u010dekivalo. Dvorana u kojoj se odr\u017eavala novinarska projekcija bila je neuobi\u010dajeno puna, a pola sata \u010dekanja na po\u010detak projekcije pro\u0161lo je bez primjedbi. Tvorac ‘Aliena’, ‘Blade Runnera’ i ‘Gladijatora’, koji je i poslije tih \u017eanrovskih probojnica povremeno pokazivao stvarala\u010dku i komercijalnu svje\u017einu, zaslu\u017eio je takvo uva\u017eavanje, ali ovim filmom nije uspio dosegnuti vlastiti vrh ni vrhunsku \u017eanrovsku konkurenciju. Upustio se, naime, u nadmetanje u spektakularnim scenama, za \u0161to mu je dobre osnove dao i biblijski predlo\u017eak, ali te\u0161ko je biti originalan u kategoriji u kojoj se masovno proizvode potencijalni blockbusteri, a visoku tehnologiju koriste i talentirani redatelji. ‘Egzodus’ impresionira spektakularnim scenama, ali vi\u0161e u smislu perfektuiranja ‘ve\u0107 vi\u0111enog’, nego originalno\u0161\u0107u u odnosu prema drugim spektaklima koji se u novije vrijeme masovno snimaju i pomalo zasi\u0107uju repertoar.<\/p>\n

\n
\n
\"Egzodus:<\/a><\/dt>\n
Egzodus: Bogovi i kraljevi ; Ustupio Blitz<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

U odnosu na opus Redatelja, ‘Egzodus’ dijeli sli\u010dnosti s ‘Gladijatorom’, primjerice po\u010detni zaplet, racionalni vladar preferira posvojenog sina u odnosu na vlastitog, ali vlast prigrabi manje sposoban potomak. \u010cak je glazbena podloga ta dva filma sli\u010dna, ali ‘Gladijator’ ostaje neprevladani uzor.<\/p>\n

Me\u0111u vizualno hiperatraktivnim scenama isti\u010de se scena uru\u0161avanja Ramzesova konjice. Me\u0111utim, prikazi bitaka, uklju\u010divo povijesne bitke kod Kadesha, ne posti\u017eu jedinstvena obilje\u017eja, a udarni prikaz tsunami vala pri kraju filma pretjeran je i ‘ve\u0107 vi\u0111en’ kao specijalni efekt u vi\u0161e navrata (Noa). Prikazi po\u0161asti koji spopadaju \u010dovje\u010danstvo vizualno su dramati\u010dni, uz kori\u0161tenje maksimalnog potencijala specijalnih efekata, ali u nedostatku kumulativnih posljedica, doimaju se kao senzacionalisti\u010dke ilustracije, kao pretjerane dnevne novosti.<\/p>\n

Film bi bio efektniji uz konkretniji prikaz civilizacije Starog Egipta, konkretno vladavine faraona Ramzesa II’. Njegov ambigvitetni povijesni lik u filmu nije jednodimenzionalno ocrnjen, osobito u pogledu njegova odnosa prema doju\u010dera\u0161njem ‘bratu’, a ni manipulativna sposobnost (interpretacija ishoda bitke s Hetitima) nije nagla\u0161ena, ve\u0107 implicirana (u diktatu Izvje\u0161taja poslije Bitke). Ali i pored nastojanja na realisti\u010dnosti, slikovitost i spektakularnost doimaju se bitnijim od autenti\u010dnosti, prevladava ‘op\u0107a slika’ Egipta sa sfingama i piramidama, ne saznajemo puno o 19. dinastiji.<\/p>\n

U odnosu na vizualnu i literarnu slobodu \u017eanra fantastike, specifi\u010dnost povijesnog filma je mogu\u0107nost rekonstrukcije vremena o kojemu govori, \u0161to sve lak\u0161e mo\u017ee posti\u0107i koriste\u0107i suvremenu tehnologiju, ali uz intenzivniji anga\u017eman stru\u010dnjaka izvan filmskog kruga, to jest povjesni\u010dara, arheologa, povjesni\u010dara umjetnosti… To ne isklju\u010duje autorsku filmsku interpretaciju, ali diverzificira povijesni film od ma\u0161tovitih prikaza \u017eanra fantastike, znanstvene fantastike, akcije i sli\u010dno. Uz to teenageri bi uz kokice u kinu mogli ‘konzumirati’ i ne\u0161to znanja iz povijesti, umjesto kumuliranja dojmova specijalnih efekata koji se na kraju ipak donekle ponavljaju.<\/p>\n

Zanimljiv je koncept prikaza Boga u filmu. Ne\u0107u otkriti koji, da ne isklju\u010dim iznena\u0111enje, ali nakon prvog iznena\u0111enja, taj prikaz se previ\u0161e puta ponavlja, gube\u0107i svoju za\u010dudnu jednokratnost.<\/p>\n

Idealiziran je odnos Mojsija i njegove \u017eene. Film koji traje 150 minuta kao da nije imao vremena argumentirati osnovu za njihovu vezu, osim mladena\u010dke \u017eudnje. Napose je neuvjerljivo ponavljanje verbalnog ljubavnog rituala pri ponovnom susretu. Nakon svih te\u0161ko\u0107a koja je pro\u0161ao te s prioritetnim dru\u0161tvenim ciljem, neuvjerljiva je izjava zrelog Mojsija da mu je \u017eena va\u017enija od svega. Prije \u0107e to biti formula koju \u017eenski dio kinopublike \u017eudi \u010duti, bar u kinu.<\/p>\n

I ina\u010de je odnos bra\u010dnih partnera i obitelji idealiziran kao po obrascu ameri\u010dkih tv serija, odnosno, konzervativnije od njih, jer je u tim serijama sve vi\u0161e junaka koji predstavljaju dru\u0161tveno marginalizirane tipove. Osnova drevnog dru\u0161tva je monogamna obitelj, pa se i mo\u0107ni Faraon zadovoljava jednom \u017eenom, za razliku od \u010dinjenice da je, ne ra\u010dunaju\u0107i ‘neslu\u017ebene veze’, imao dvije glavne \u017eene (vidi prethodne argumente o povijesnoj faktografiji).<\/p>\n

U filmu se isti\u010de i nekoliko antologijskih replika. U jednoj Mojsije sinu ka\u017ee da govori ono \u0161to ljudi \u017eele \u010duti (za razliku od njega koji govori samo istinu). Uvijek je trebalo hrabrosti za re\u0107i istinu, a osobito kriti\u010daru kad ne govori ono \u0161to autor \u017eeli \u010duti, ve\u0107 ono \u0161to bi trebao \u010duti \ud83d\ude42 .<\/p>\n

Ada Juki\u0107.<\/strong>
\n Zagreb, 19. 12. 2014.<\/strong><\/p>\n

Share<\/a><\/div>