{"id":16959,"date":"2014-09-05T21:09:26","date_gmt":"2014-09-05T19:09:26","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=16959"},"modified":"2025-06-04T23:52:21","modified_gmt":"2025-06-04T21:52:21","slug":"putovanja-ljubljana-tak-blizu-tak-drugace-pise-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=16959","title":{"rendered":"LJUBLJANA ‘Tak blizu. Tak druga\u010de.’ [pi\u0161e Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

\u010cUDOVIT GRAD<\/strong><\/p>\n

Ljubljana je \u2018\u010dudovit\u2019 grad. Ovaj slovenski pridjev najbli\u017ei je nizu epiteta kojim sam htjela opisati taj grad. Kako jednom rje\u010dju opisati Ljubljanu? \u010caroban grad. Tako blizu. Tako poseban.<\/p>\n

Ljubljana je mjesto u kojem se ugodno \u017eivi, a posjetitelji u njoj otkrivaju vi\u0161e od suzdr\u017eane ugode. Ono \u0161to impresionira u Ljubljani nisu velike mjere, ve\u0107 dostupne dimenzije, detalji, \u017eivost, slikovitost. I ovdje ima arhitektonskih poku\u0161aja da se dimenzijama ili ukrasima ostavi \u2018monumentalni dojam\u2019. Ima i o\u0161trih rezova u arhivsko urbano tkivo, ali prevladava kompozicija starog i novog, pro\u017eimanje razli\u010ditog, urastanje komplementarnog, i to u ljudskoj mjeri stvari. Malo je toga postavljeno da se gleda iz daljine i nadaleko zadivljuje. Autohtoni i kozmopolitski grad sa zelenom konturom rijeke i dominantnom pje\u0161a\u010dkom zonom. U doba globalnog zatopljenja ugodno je blizu slovenskih planina, voda iz pipe hladna je kao izvor, a vjetar s Tivolija prenosi mirise zelenila preko pruge koja obilazi grad.<\/p>\n

\"Ljubljana<\/a><\/p>\n

Ljubljana Tromostovje ; Foto Ada Juki\u0107<\/p>\n

MRE\u017dA MOGU\u0106NOSTI I ALTERNATIVA<\/strong><\/p>\n

To \u0161to Ljubljana nije velika, to joj je prednost. Sam grad, sa svojim urbanim sadr\u017eajima, dovoljno je prostran, \u0161to \u0107e milijunska predgra\u0111a? Od Pre\u0161ernove do Trubarjeve dvadesetak minuta hoda, od Kolodvora do Zmajevog mosta, Restljevom, pola sata. Centar mo\u017eemo obi\u0107i pje\u0161ice ili biciklom, ovo je grad u kojem se bicikl ne samo koristi, ve\u0107 ima povla\u0161teni status. Biciklisti\u010dke staze crveno su uo\u010dljive i dvosmjerne, a metalna postolja za bicikle visoka, ne moramo kleknuti da ve\u017eemo svog ekolo\u0161kog ljubimca. Bicikl nije ograni\u010den na odre\u0111ene kategorije populacije ili destinacije. U vrijeme ve\u010dernjeg koncerta, na Trgu francuske revolucije, s bicikla silazi gospodin u fraku i ulazi u Kri\u017eanke.<\/p>\n

Ljubljana je \u0161armantan grad, slikovit kao mozaik, arhai\u010dan i moderan, ure\u0111en bez pretjerivanja. Ljubljana je doista \u2018prijazen\u2019 grad, kao \u0161to pi\u0161e na elektri\u010dnom vozilu koji prevozi putnike po zna\u010dajnijim lokacijama Grada i s pravom se zove\u00a0 \u2018Kavalir\u2019. \u2018Brezpla\u010dno\u2019 ili \u2018vstop prost\u2019 \u010desti su natpisi nad ulazima u kulturne institucije ili na cjenicima javnih usluga, \u0161to, bez obzira na vrijednost u\u0161tede, predstavlja ugodno rastere\u0107enje potro\u0161a\u010dkom pritisku.<\/p>\n

\"Putovanja<\/p>\n

Pogled na Slovensku ulicu \u2013 pro\u010delje Ur\u0161ulinske crkve. Foto: Vendi Juki\u0107 Bu\u010da<\/p>\n

Ljubljana je metropola umjerenih mjera, dovoljno velik grad za ljudske potrebe, bez pretenzija da impresionira veli\u010dinom. Ne zamaraju pompozne povr\u0161ine ili prospekti za koje su potrebne ko\u010dije ili limuzine. Ali prostor u kojem se kre\u0107emo nije mali. Centar Ljubljane svojim oblikom uve\u0107ava svoju povr\u0161inu. Zapravo, za jedan grad ove veli\u010dine, veli\u010dina sredi\u0161ta je maksimizirana. Otvoreni urbani dijelovi kontinuirano se nastavljaju jedan na drugi i \u010dine jedinstven, umre\u017eeni\u00a0 prostor u kojemu se razli\u010ditim putem mo\u017ee do\u0107i do istog\u00a0 cilja.<\/p>\n

Ako stanuje\u0161 u jednoj od vi\u0161ekatnica (s provedenim toplovodom!) u Pre\u0161ernovoj, do Ple\u010dnikove tr\u017enice mo\u017ee\u0161 do\u0107i svaki puta drugim putem: Gregor\u010di\u010devom, kraj pokrajnjeg ulaza u Ekonomsku \u0161kolu i portala zgrade Vlade, presje\u010de\u0161\u00a0 akademsku Vegovu\u00a0 i Turja\u0161kom kod Novog trga do Ljubljanice, pa lijevo do Tromostovja, s kulom Ljubljanskog grada s desne strane. Mo\u017ee\u0161 Rimskom cestom pa Igri\u0161kom ili Rimskom do Kri\u017eanki i Gospodske, pa do obale Ljubljanice. Ili\u00a0 Erjav\u010devom do Parka Sveta Evrope, pa kraj izbo\u010dine rimskog bedema, gdje se dvije tisu\u0107e stari beton rimske fortifikacije dodiruje s betonom zgrade Cankarjevog doma, onda produ\u017eiti do Drame Slovenskog narodnog gledali\u0161ta i hotela Cubo, pa Slovenskom kraj Ur\u0161ulinki do Kongresnog i Wolfove. Ili pro\u0107i ostakljenim prolazom Cankarjevog doma, s klupama za predah i plakatima s najavom koncerata, do prolaza i vrta gastronomskog Maxima\u00a0 i hipermarketa Mercatora, zatim uspeti se na \u0160ubi\u0107evu i Slovenskom produ\u017eiti do legendarnog Slona s \u010detiri zvjezdice i \u2018shoping\u2019 \u010copovom do\u00a0 srednjeg od Tri mosta, s kruni\u0161tem Ljubljanskog grada \u2018en face\u2019. Tom\u0161i\u010devom prolazi\u0161\u00a0 kraj rimskih sarkofaga u stakleniku Lapidarija Narodnog muzeja, a Cankarjevom kraj Opere i baleta SNG-a, Slovensku do pje\u0161a\u010dke Nazorove, s trgovinama tekstila, vo\u0107a i cafeterija, do raspolo\u017eenih izloga Cocozebre i fontane s bron\u010danim ribama iza apside Franjeva\u010dke crkve, onda izdu\u017eenim stepeni\u0161tem uza zid Crkve, usporeno do Pre\u0161ernova trga.<\/p>\n

S druge strane Ljubljanice, izme\u0111u vertikale Ljubljanskog grada i Ple\u010dnikove tr\u017enice, simetrala \u0160tritarjeve s Turisti\u010dkim informacijskim centrom i Mestnim trgom u geometrijskoj perspektivi. Na \u0106irilometodskom trgu restorani za ve\u0107e turisti\u010dke grupe, a ravno Mestna hi\u0161a Ljubljane, u kojoj kameni Herkules ubija lava, a atriji ispunjeni izlo\u017ebenim postavama ostaju otvoreni\u00a0 i nedjeljom. Desno Stari trg, izduljen u ulicu du\u0107ana i suncobrana, sve do Gornjega trga i Ma\u010dje steze, kojom se kroz zelenilo uspinje do zidina Ljubljanskog grada.<\/p>\n

Kao kozmopolitsko turisti\u010dko odredi\u0161te, Ljubljana raspola\u017ee i odre\u0111enim\u00a0 brojem bizarnih turisti\u010dkih atrakcija, kao \u0161to su skulpture razgra\u0111enih ljudskih tjelesa na Mesarskom mostu i ogradom na kojoj vise lokoti u sentimentalnoj simboli\u010dnoj ulozi ili hrpa starih tenisica obje\u0161enih na\u00a0 konopcima, kao rublje, iznad uli\u010dnog prolaza uz Ljubljanicu. Sve to grupe s naprtnja\u010dama i kamerama bilje\u017ee i fotografiraju\u00a0i sve je to za njih zanimljivo, kao i emonska \u017eara stara dvije tisu\u0107e godina.<\/p>\n

EMONA<\/strong><\/p>\n

Ljubljana le\u017ei na rimskim gradskim temeljima i to joj daje sna\u017enu vremensku dimenziju. Godine 2014. Ljubljana je zaokru\u017eila 2000 godina\u00a0 postojanja. Emona je trajala od prvoga do \u0161estog stolje\u0107a,\u00a0 a ostaci rimskih gra\u0111evina ugra\u0111eni su u dana\u0161nji grad. Nisu to upadljivi hramovi \u2019razma\u017eenih\u2019 rimskih megalopolisa, ve\u0107 ostaci rimske utvrde \u2018na dohvatu\u2019 barbara. U nemirna vremena u obrambenom zi\u0111u morala su se i zazidati koja vrata. Unutar toga za\u0161titnog kamenog pravokutnika odvijao se redoviti \u017eivot po onda\u0161njem \u2018civiliziranom\u2019 obrascu. Ostaci objekata za neposredne \u017eivotne potrebe \u017eivlje poti\u010du empatiju prema izgubljenom vremenu od reprezentativnih spomenika. U podrumu Mestnog muzeja jo\u0161 je polo\u017eena dionica rimske ceste i gradske kanalizacije, Desetak eksternih lokacija, obilje\u017eenih plo\u010dama s informacijama, povezuju rutu za razgledavanje anti\u010dke Emone, uklju\u010duju\u0107i originalno nalazi\u0161te statue rimskog gra\u0111ana (Emonca) i bunar na Kongresnom trgu. Stotine metara rimskog zida prote\u017eu se jednom stranom ulice Mirje, a stupovi i sarkofazi \u2018ilustriraju\u2019 park iza zgrada Naravnoslovnotehni\u010dnog i Kemijskog fakulteta, paralelno uz A\u0161ker\u010devu.<\/p>\n

\"Putovanja<\/p>\n

Skulptura Emonca na Kongresnom trgu. Foto: Vendi Juki\u0107 Bu\u010da<\/p>\n

Anti\u010dki ostaci, osim nagla\u0161enih spomenika, integrirani su u urbanu strukturu i to ih \u010dini prisutnim u svakodnevnom \u017eivotu. Nije to ne\u0161to odvojeno i izlo\u017eeno posebnoj percepciji, ve\u0107 \u2018prisna\u2019 gra\u0111a, kraj koje se prolazi ili \u017eivi. Vrtovi ku\u0107a na Emonskoj cesti urasli su u ostatke rimskih bedema, \u00a0a u katnici kraj arheolo\u0161kog parka s ostacima rimske ku\u0107e (Emonska hi\u0161a) ostakljeno je vanjsko stepeni\u0161te, \u00a0u kadru rimskog zida je gredica cvije\u0107a, a uz zidni segment koji \u010dini ni\u0161u, postavljene su kante za otpatke, koji se u Ljubljani ekolo\u0161ki svjesno odvojeno skupljaju i odla\u017eu. Nije to nedostatak pijeteta prema starini, ve\u0107 razuman odnos prema \u017eivotnim potrebama, u kojoj bi dominacija pro\u0161lih vrijednosti dovela do odioznosti prema onome \u0161to za kulturne laike \u2018ni\u010demu ne slu\u017ei\u2019 \ud83d\ude42 \u00a0.<\/p>\n

Arheolo\u0161ke strukture nisu zapreka dana\u0161njim potrebama, ve\u0107 su s njima u \u017eivotnom me\u0111uodnosu, pa iako je sigurno bilo i takvih zahvata koji su \u2018povrijedili\u2019 integritet ili kontinuitet neke spomeni\u010dke cjeline (vidi Rimski zid prekinut Slovenskom cestom, kao zna\u010dajnom prometnicom), za to je moralo biti sna\u017enih razloga, ali cjelina odra\u017eava nastojanje za prezervacijom i valorizacijom ba\u0161tinskih vrijednosti, koliko je to prakti\u010dno mogu\u0107e. U rekonstrukciji \u010copove ulice u sredi\u0161tu Ljubljane, u tijeku jednog vikenda u srpnju (anno domini 2013.) otkriven je, snimljen i zatrpan dio rimskog zida prona\u0111en na dubini od oko dva metra, \u00a0par metara od dana\u0161njeg H&M-a, preko puta jo\u0161 \u017eivu\u0107e Name, koja izaziva potro\u0161a\u010dku jugonostalgiju. Arheolozi su iskoristili neko vrijeme\u00a0 za istra\u017eivanje i snimku nalazi\u0161ta, a onda se nastavilo s gra\u0111evinskim radovima. Nije se vjerojatno radilo o epohalnom otkri\u0107u, ali takvih otkri\u0107a bilo je i jo\u0161 se o\u010dekuju u podru\u010dju na kojem ima ljudskih tragova nastalih prije 2000 godina! Na izlo\u017ebi otvorenoj u svibnju 2013. u Mestnom muzeju predstavljen je drveni kota\u010d star 5200 godine, najstariji na svijetu, prona\u0111en u Ljubljanskom barju! (link<\/a>). Arheolo\u0161kih ostataka i nalaza ima toliko, da bi provedba principa apsolutne za\u0161tite onemogu\u0107ila bilo koje urbane intervencije u smislu modernizacije ili prenamjene. A Ljubljana ima dosta \u2018novovjekih\u2019 sadr\u017eaja u svom \u2018podzemlju\u2019, gara\u017ee u centru grada, na primjer, a u zemlji su i skladi\u0161ta selektiranog otpada, s\u00a0 otvorima na pojedinim lokacijama, koje gra\u0111ani opremljeni kodiranim karticama ubacuju biolo\u0161ke i komunalne ostatke. Ova tolerancija \u2018vreme\u0161nih\u2019 i suvremenih vrijednosti omogu\u0107uje su\u017eivot starog i novog, ne samo u pogledu ostataka Emone, ve\u0107 novijih ‘urbanih antikviteta\u2019.<\/p>\n

INTEGRACIJA VLASTITOG I UTJECAJA<\/strong><\/p>\n

Uz anti\u010dke temelje, pravilni raster ulica i logiku urbanih i fortifikacijskih objekata, Ljubljanu obilje\u017eava i (kasno)srednjovjekovna arhitektura mra\u010dnih uzanih katnica, ulica i prolaza, s patiniranim metalnim portalima i mahovinastim zidovima ispup\u010denim u embriju kontrafora. U podno\u017eju kamenog Ljubljanskog grada, \u00a0na koji se godi\u0161nje popne pola milijuna posjetilaca, organi\u010dki su se razvile uli\u010dice i trgovi, u kojima se ni\u017eu du\u0107ani sa slasticama i za\u010dinima, designerski ateljei, obiteljski hoteli.<\/p>\n

\"Putovanja<\/p>\n

Ulica Stari trg. Foto: Vendi Juki\u0107 Bu\u010da<\/p>\n

Kao jedna u nizu austrougarskih prijestolnica, Ljubljana je naslijedila i svoj udio u historicisti\u010dkim i jugendstilskim pro\u010deljima i volumenima karakteristi\u010dnih dr\u017eavnih i akademskih institucija, a kao glavni grad najrazvijenije od biv\u0161ih jugoslavenskih republika, neizostavnu kompoziciju objekata socrealisti\u010dke arhitektonske estetike. I ona ih je zadr\u017eala, uklju\u010duju\u0107i i imena ulica i institucija, bez\u00a0 ‘\u010distke’ neposredno naslje\u0111enog topografskog vokabulara koji se dogodio u drugim biv\u0161im krajevima biv\u0161e\u00a0 zemlje \u2018bratstva i jedinstva\u2019. Na kraju presti\u017ene Pre\u0161ernove ulice je Trg mladinskih delovnih brigad! (tko se jo\u0161 sje\u0107a pruge Br\u010dko-Banovi\u0107i!), a ispred Cankarjevog doma je spomenik Borisu Kidri\u010du (tko se u vrijeme privatizacije sje\u0107a petoljetki elektrifikacije i industrijalizacije?).<\/p>\n

I klo\u0161ari u Ljubljani djeluju energi\u010dno vi\u0161e nego slomljeno, slikoviti su vi\u0161e nego jadni. Dru\u0161tveno interaktivni, a ne oslabljeni u pojedina\u010dnim nastupima, sjede u grupama po stepeni\u0161tu franjeva\u010dke crkve na Tromostovju ili piju na klupama Kongresnog trga, kraj Emonca. Pona\u0161aju se kao da je neima\u0161tina njihov stil \u017eivota, a ne \u017eivotni poraz, a \u00a0od prolaznika tra\u017ee doprinos, a ne milostinju.<\/p>\n

CENTAR GRADA
\n<\/strong><\/p>\n

Sredi\u0161te Ljubljane ima oblik lepeze, s ishodi\u0161tem na Grajskoj plenoti Ljubljanskog grada i koncentri\u010dnim ulicama od Gornjeg do Vodnikovog trga u njegovu podno\u017eju. Jedan krak Lepeze \u010dini A\u0161ker\u010deva i Zoisova cesta koja prelazi Ljubljanicu do Levstikovog trga i crkve sv. Jakoba. Drugi krak \u010dini energi\u010dni potez Resljeve, od Krekova trga i Kopitarjeve, a obod ovog urbanog trokuta prote\u017ee se Bleiweisovom cestom i Tivolskom do Kolodvora na Trgu Osvobodilne fronte! Razmaknuta Lepeza obuhva\u0107a jo\u0161 neke lokacije Centra: na jugu Mirje, Barjansku cestu i dio Emonske, a s druge strane, ako skrenemo od Zmajskog mosta desnim krakom Trubarjeve, Vidovdanskom cestom (!) do\u0107i \u0107emo do Metelkove, kraj Tabora i Etnografskog muzeja, pa Masarykovom natrag do \u017delezni\u010dke postaje.<\/p>\n

U naj\u0161irem rasponu Ljubljanska Lepeza obuhva\u0107a Ilirsku ulicu i Hrvatski trg, a kona\u010dnu granicu \u0161irokog Centra \u010dini Njego\u0161eva cesta, do Klini\u010dkog centra, i potez Karlov\u0161ke i Ro\u0161ke ceste koje obilaze Orlov vrh.<\/p>\n

\"Putovanja<\/p>\n

Pogled na Ljubljanski grad. Foto: Vendi Juki\u0107 Bu\u010da<\/p>\n

Unutar kadra Centra Ljubljane mo\u017eemo satima hodati i fotografirati, obilaziti muzeje i izlo\u017ebe, dodirivati rimske zidove i barokne fasade, mo\u017eemo pojesti Creme Brulee u \u010dokoladnom ateljeu Dobnik, mo\u017eemo slu\u0161ati saksofon u vrtu Jazz kluba na uglu od Moderne do Narodne galerije, mo\u017eemo odsjesti u hotelu Mrak i subotom na Poga\u010darjevom trgu doru\u010dkovati vreli heljdin pizza cut, pa s ekolo\u0161ke kmetije kupiti gori\u0161ke tre\u0161nje i doma\u0107i ‘jabol\u010dni kis’, mo\u017eemo zagristi \u2018bo\u017eansku pitu\u2019 u bistou \u2018Bazilika\u2019 i u\u017eivati u kri\u0161ki najbolje malinove torte i sladoleda od ara\u0161idove kreme u\u00a0 fotelji klimatiziranog \u00a0nadstropja Cacaoa, a u Gostilni Lovac poslije ukusne \u2018malice\u2019 nazdraviti \u010da\u0161om refo\u0161ka. A za umorne od \u0161etnje, organiziran je prijevoz vozilima na elektri\u010dni pogon, sa znakovitim natpisom Kavalir. Pod mostovima, na ulazima u podzemne gara\u017ee, pothodnicima i drugim javnim mjestima dostupni su \u010disti i besplatni Toiletts. Ljubljana je grad koji uva\u017eava fiziolo\u0161ke potrebe turista, a ne iskori\u0161tava ih za sitnu zaradu.<\/p>\n

U odnosu na svoju veli\u010dinu, Centar zauzima najve\u0107i dio Ljubljane, uz sinergijski efekt svojih urbanih komponenata. Drugi gradovi mo\u017eda imaju ve\u0107u ukupnu povr\u0161inu \u2018za razgledavanje\u2019, ali ukupni dojam fragmentiranih turisti\u010dkih sastavnica nije kondenziran. \u2018V ljubljanskem primeru\u2019 s\u00e2m put do odre\u0111ene lokacije zanimljiv je kao odredi\u0161te i otvoren za \u00a0alternative. \u00a0Nismo stije\u0161njeni prometnim konvencionalama kojima do cilja idemo uvijek istim putem.<\/p>\n

U odnosu na ukupni tlocrt Grada, u obliku simetri\u010dne \u2018Leptirove ma\u0161ne\u2019 u kojoj se zrakasto \u0161ire gradska i prigradska naselja, Centar Ljubljane predstavlja sredi\u0161nji \u010dvor ili \u2018usko grlo\u2019 dvostrukog pje\u0161\u010danog sata. Fascinantan efekt tog polo\u017eaja su prirodni utori\u00a0 u urbanu strukturu i struja zelenila i zraka s Tivolija, preko brda Ljubljanskog grada do Golovca. Sredi\u0161te je, zapravo, naju\u017ei dio Ljubljane, s najtanjim urbanim tkivom i najbli\u017ee prirodnim resursima. Mjestimice je granica Centra upravo granica Grada, linija koja ga odvaja i povezuje s prirodnim okru\u017ejem. S jedne strane Pre\u0161ernova \u010dini klju\u010dnu konturu jezgre Ljubljane, s druge strane, odvojena sve tanjim kvartovskim blokovima, pod \u00a0lukom Bleiweisove, grani\u010di sa \u0161umom Tivolija, a taj razmak naju\u017ei je na pothodniku kod Moderne galerije i Puharjeve, iza Pravoslavne crkve.\u00a0 Dok su sredi\u0161ta ve\u0107ine gradova okru\u017eena \u0161irokim i gustim urbanim sadr\u017eajima koji ga sti\u0161\u0107u kao mu\u0161icu u paukovoj mre\u017ei, Centar Ljubljane svojem u svom gradskom lijevku raspola\u017ee vlastitim neposrednim izlazom u prirodu. Iz Centra mo\u017eemo doslovce \u2018iskora\u010diti\u00a0 iz grada\u2019.<\/p>\n

LJUBLJANA & LJUBLJANICA<\/strong><\/p>\n

Uz trgove,\u00a0 parkove i nadsvo\u0111ene javne prostore, odrednica Grada je rijeka,\u00a0 Ljubljanica napu\u010dena s obje obale, zatamnjena verikalama betonskih obala i razmaknuta zelenim pojasem \u2018nadstropja\u2019 koja su, i pored brojnih terasa cafea, demokratski opremljena besplatnim klupama. Galerije izgra\u0111ene neposredno uz vodu udvostru\u010duju kapacitete njenih sadr\u017eaja. Prirodna \u2018hladnja\u010da vode\u2019 iskori\u0161tena je u kompleksu Tr\u017enice za smje\u0161taj ribarnice u kojem se osobito cijeni plava jadranska riba. \u0160irina rijeke osigurava minimalni raspon izme\u0111u pro\u010delja vi\u0161ekatnica koje gledaju na nju, a mostovi i trgovi s jedne i druge strane pro\u0161iruju vodenu longitudinalu.<\/p>\n

\"Putovanja<\/p>\n

Pogled na Ljubljanicu. Foto: Vendi Juki\u0107 Bu\u010da<\/p>\n

U novijem sredi\u0161tu Ljubljane Cankarjev dom i NLB, fotogeni\u010dni portal Slovenske skup\u0161tine u \u0160ubi\u0107evoj (sa strane je Beethovenova), ukrasni zabat Ur\u0161ulinke na kruni\u0161tu Kongresnog trga, Wolfova skra\u0107enica do Pre\u0161ernova trga sa spomenikom najve\u0107em slovenskom pjesniku. Ljubljana je puna obilje\u017eja o ljudima iz kulture, osobito velikanima pera. Ako se okrenemo, crveno pro\u010delje franjeva\u010dke crkve Marijina uznesenja i art nouveau pala\u010da na po\u010detku u \u00a0Miklo\u0161i\u0107eve, u kojoj su hoteli Union i Kinoteka. Balustrade Tromostovja nad ogledalom Ljubljanice i rijeka turista, ne samo u ljetnom turisti\u010dkom pohodu. U svim sezonama engleski je drugi jezik na ljubljanskim ulicama. Let\u2019s go there!<\/p>\n

\u00a0Ada Juki\u0107<\/strong><\/p>\n

Napisano u Ljubljani 2013.
\nTekst: Ada Juki\u0107
\nFotografije: Ada Juki\u0107 i Vendi Juki\u0107 Bu\u010da
\nObjavljeno u nastavcima i preneseno s: Arheologija.hr<\/a><\/strong><\/em>
\nCjelovit tekst objavljen na Film-mag.net<\/a><\/strong><\/em> u srpnju 2013.,
\nTekst aktualiziran (povodom 10-godi\u0161njice objave) 2023.<\/em><\/p>\n

Share<\/a><\/div>