{"id":13910,"date":"2014-04-03T17:19:16","date_gmt":"2014-04-03T15:19:16","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=13910"},"modified":"2014-04-03T17:19:16","modified_gmt":"2014-04-03T15:19:16","slug":"kino-tuskanac-werner-nekes-na-kratkom-utorku","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=13910","title":{"rendered":"Kino Tu\u0161kanac: Werner Nekes na Kratkom utorku"},"content":{"rendered":"

WERNER NEKES NA KRATKOM UTORKU<\/strong>
\n Kino Tu\u0161kanac, 8. travnja 2014, 19 i 21h<\/strong><\/p>\n

Kino Tu\u0161kanac, u okviru programa Kratki utorak, ima \u010dast ugostiti jednog od najve\u0107ih autora njema\u010dkog i svjetskog eksperimentalnog filma – Wernera Nekesa. Zagreba\u010dka mini-retrospektiva njegovih filmova donosi \u0161est kratkih i jedan dugometra\u017eni film, a najavit \u0107e ih sam autor.<\/p>\n

Werner Nekes po\u010deo se baviti s filmom nakon studija lingvistike i psihologije s idejom da oslobodi naracije i organizira s obzirom na vremenske jedinice i strukturalne sustave. U tu svrhu definirao je film kao prostor izme\u0111u dva kadra, tj. kao rad koji mozak mora napraviti da bi spojio dva kadra. Uveo je i pojam ‘kine’ kao najmanju filmsku jedinicu. Postao je poznat nakon \u0161to njegovi strukturalni filmski eksperimenti\u00a0J\u00fcm-J\u00fcm<\/em>,\u00a0Gurtrug Nr.1<\/em>\u00a0i\u00a0Gurtrug Nr.2\u00a0<\/em>nisu primljeni na festival u Oberhausenu 1967. To ga je motiviralo da osnuje vlastiti kontrafestival, a kasnije i organizaciju filma\u0161a Hamburg cooperative.<\/p>\n

\n
\n
\"Werner<\/a><\/dt>\n
Werner Nekes ; Ustupio HFS<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

U nadolaze\u0107im godinama snimio je niz kratkih i dugih filmova (oko stotinjak), uglavnom sa 16-milimetarskom kamerom, u kojima je dalje razvijao svoju radikalnu estetiku, a paralelno je putovao svijetom dr\u017ee\u0107i seminare i predavanja iz teorije filma. Iako \u010desto neshva\u0107eni od publike, njegovi filmovi izazvali su hvalospjeve legendi eksperimentalnog filma kao \u0161to su Stan Brakhage i Norman McLaren, a Nekesove retrospektive organizirane su na najve\u0107im svjetskim festivalima i u muzejima, uklju\u0107uju\u0107i njujor\u0161ku MOMA-u i Documentu u Kasselu.<\/p>\n

Osim po redateljskom radu, Werner Nekes poznat je i po arhivisti\u010dkom. Dugogodi\u0161nji je sakuplja\u010d i vlasnik jedne od najve\u0107ih zbirki predfilmskih naprava na svijetu. O 500 godina predfilmskih eksperimenata, koji uklju\u010duju kako razne camere obscure tako i peep-show iz 17. stolje\u0107a, snimio je i izuzetno hvaljenu seriju dokumentarno edukativnih filmova\u00a0Media Magica<\/em>, a postoji velika mogu\u0107nost da se izlo\u017eba njegove zbirke organizira i u Zagrebu.<\/p>\n

Programu kratkih filmova u okviru Kratkog utorka sastoji se od \u0161est naslova, nastalih od 1966. do 1981. Iz programa izdvajamo\u00a0J\u00fcm-J\u00fcm<\/em>, dobitnika nagrade njema\u010dkih filmskih kriti\u010dara za najbolji njema\u010dki kratki film 1970, \u0161arenu ritmi\u010dku igru golemog nacrtanog penisa i djevojke na ljulja\u010dki, koja se poigrava s gledateljevom percepcijom. Tu je i\u00a0Gurtrug Nr. 1<\/em>\u00a0za koji je Stan Brakhage kazao da je to prvi europski film koji mu se svi\u0111a nakon onih Petera Kubelke. Gledat \u0107emo i\u00a0Hynningen<\/em>, meditativni eksperiment sa svjetlom, prostorom, teksturom i sje\u0107anjem, koji je dobio njema\u010dku ina\u010dicu Oscara za najbolji kratki film 1975.<\/p>\n

Za kraj, tu je i\u00a0Beuys<\/em>, u kojem najprovokativniji stvaraoc poslijeratne Njema\u010dke, legendarni Joseph Beuys, snimljen kao ‘kineti\u010dka skulptura’, obja\u0161njava svoj pogled na umjetnost. Film je osvojio nagradu njema\u010dkih filmskih kriti\u010dara za najbolji kratki film 1981. Valja napomenuti da su filmovi\u00a0J\u00fcm-J\u00fcm<\/em>\u00a0i\u00a0Beuys<\/em>\u00a0nastali u suradnji s Nekesovom dugogodi\u0161njom suradnicom Dore O.<\/p>\n

Kratki utorak predstavlja \u00a0i Nekesovo najpoznatije dugometra\u017eno djelo\u00a0Uliisses<\/em>, koje je 1982. dobilo nagradu za film godine na presti\u017enom London Film Festivalu, a progla\u0161eno i je najboljim njema\u010dkim filmom 1983. od strane tamo\u0161njih filmskih kriti\u010dara. Rije\u010d je o djelomi\u010dnoj ekranizaciji\u00a0Uliksa<\/em>\u00a0Jamesa Joycea (i posljedi\u010dno Homerove\u00a0Odiseje<\/em>), ali i eksperimentalne kazali\u0161ne predstave Neila Orama\u00a0The Warp<\/em>. Ta predstava, koja u deset \u010dinova (zapravo samostalnih predstava) pri\u010da o putovanju jednog mistika kroz nekoliko stolje\u0107a, ima kultni status zbog svojeg 22-satnog trajanja, zbog \u010dega je i zavedena u Guinessovoj knjizi rekorda kao najdulja predstava na svijetu. U Nekesovom filmu glumi originalna postava praizvedbe iz 1979, u kojoj je i slavni britanski glumac Jim Broadbent.<\/p>\n

Uliisses<\/em>\u00a0je jedinstveni filmski eksperiment koji su kriti\u010dari opisivali kao \u201ejedno od najbizarnih filmskih putovanja ikad vi\u0111enih\u201c, \u201efascinantnu pikarsku erotsku avanturu\u201c i \u201eremek-djelo vizualnog jezika u kojem je Nekes revolucionarizirao sliku onako kao \u0161to je Joyce rije\u010d\u201c.<\/p>\n

Sam autor ka\u017ee da je njegov film zapravo \u201eHomersko putovanje kroz povijest slikanja svjetla koje pu\u010dki nazivamo fotografijom i filmom’\u201c.<\/p>\n

RASPORED:<\/strong><\/p>\n

19.00 Program kratkih filmova (75 minuta)<\/strong>
\nSTART, 1966., 10 min
\nJ\u00fcm-J\u00fcm, 1967., 10 min
\nGurtrug Nr.1, 1967. 12 min
\nHynningen, 1975., 21 min
\nTextur, 1976., 11 min
\nBeuys, 1981., 11 min<\/p>\n

20.30 Razgovor s Wernerom Nekesom<\/strong><\/p>\n

21.00\u00a0<\/strong>
\nUliisses<\/a><\/strong>, 1982., 94 min<\/p>\n

Program se odr\u017eava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, u suradnji s Goethe Institutom Hrvatska,\u00a0 ulaz je besplatan.
\nFilmovi imaju engleske titlove, a prikazivat \u0107e se s originalnih 16 mm kopija.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0www.hfs.hr<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>