{"id":13110,"date":"2014-02-17T23:40:02","date_gmt":"2014-02-17T22:40:02","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=13110"},"modified":"2014-02-17T23:40:02","modified_gmt":"2014-02-17T22:40:02","slug":"anticke-filmske-veceri-20-i-24-veljace-2014-u-arheoloskom-muzeju-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=13110","title":{"rendered":"Anti\u010dke filmske ve\u010deri 20. i 24. velja\u010de 2014. u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu"},"content":{"rendered":"

20. velja\u010de<\/strong>
\n u 18 sati<\/strong>
\npredstavljanje knjige Eleuzinski misteriji<\/strong> autora Karla Kerenyija (1897-1973), jednog od utemeljitelja modernih studija gr\u010dke mitologije.
\nEleuzinski misteriji spadaju su me\u0111u najva\u017enije religijske obrede anti\u010dke Gr\u010dke. Mjesec dana prije njihovog po\u010detka progla\u0161avao se sveop\u0107i sveti mir (ekekheiria ) me\u0111u gr\u010dkim polisima, toliko su bili va\u017eni. Misteriji su bili sve\u010dani obredi vezani za jedan od najstarijih kultova anti\u010dke Gr\u010dke – kult Demetre i Perzefone.
\nEleuzinsko sveti\u0161te bilo je tijekom pribli\u017eno dvije tisu\u0107e godina sredi\u0161te misterija posve\u0107enih boginji Demetri i njezinoj k\u0107eri Perzefoni. U to je sveti\u0161te, u procesiji koja se odr\u017eavala svake jeseni, tisu\u0107e hodo\u010dasnika dolazilo iz svih krajeva tada civiliziranog svijeta primiti inicijaciju koja bi im, zahvaljuju\u0107i iskustvu bla\u017eene vizije, u potpunosti odagnala stah od smrti. Prava tajna, drrheton Eleuzine, bila je povezana s bo\u017eicom Perzefonom. Ona, arrhetos kura, “neizreciva djevojka”, jedino od svih bo\u017eanskih bi\u0107a koje u predaji uvijek iznova dobiva taj epitet, bija\u0161e ta tajna.
\nu 20 sati<\/strong>
\nprojekcija L’incendio di Roma<\/a><\/strong> (Po\u017ear Rima), dugometra\u017eni talijanski povijesni spektakl redatelja Guida Malateste iz 1965. uz stru\u010dne komentare Daniela Rafaeli\u0107a.<\/p>\n

\n
\n
\"Po\u017ear<\/a><\/dt>\n
Po\u017ear Rima ; Ustupio AMZ<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

24. velja\u010de<\/strong>
\n u 12 sati<\/strong>
\npredstavljanje knjige \u017divoti Egip\u0107ana<\/strong> autora Igora Urani\u0107a, egiptologa i muzejskog savjetnika.
\nNajiskreniji motiv u \u010ditanju biografija i promi\u0161ljanju ne\u010dijeg \u017eivota je usporedba sa na\u0161im vlastitim. \u010covjek je bi\u0107e koje sebe oblikuje uspore\u0111uju\u0107i se s drugima iz svoje okoline, pa i s onima o kojima promi\u0161lja tek na temelju pisanih svjedo\u010danstava (u na\u0161e doba, dakako, i putem vizualnih medija). Uvi\u0111aju\u0107i okolnosti tu\u0111ih \u017eivota mo\u017eda bolje razumijemo vlastite. No \u0161to se doga\u0111a kad je rije\u010d o biografijama ljudi koji su \u017eivjeli prije dvije ili tri tisu\u0107e godina? \u010cini se da je vremenska udaljenost proporcionalna s manjkom to\u010dnih podataka, a za rekonstrukciju takve biografije, i uop\u0107e \u017eivota u drevnim vremenima, potrebno je znanje i imaginacija. S druge strane univerzalni ljudski problemi ponavljaju se iz stolje\u0107a u stolje\u0107e, pa ih prepoznajemo i u tako dalekim vremenima i podnebljima kao \u0161to je faraonski Egipat.
\nDjelo \u017divoti Egip\u0107ana bavi se biografijama poznatih li\u010dnosti iz povijesti faraonskog Egipta, razra\u0111uju\u0107i tematiku povijesti starog vijeka kroz sudbine tih osoba. Djelo je strukturirano u 9 cjelina s ukupno 28 poglavlja, te uvodom i popisom literature. Nakon uvoda u \u017eivot u faraonskom Egiptu i strukturu dru\u0161tva, prepri\u010davaju se pojedini (odnosno katkad uspore\u0111eni) \u017eivoti osoba. Poglavlja ujedno prate tijek povijesnih razdoblja. Osobe su faraoni, kraljice ili likovi iz literature koji su obilje\u017eili pojedina razdoblja. Na kraju su dodatna poglavlja o egiptolo\u0161kom nazivlju, vlastitim imenima, te staroegipatskom pismu, jeziku i gramatici, kao i mali staroegipatsko-hrvatski rje\u010dnik. Djelo je napisano znanstveno-popularno i dostupno svima, ali utemeljeno na znanstvenoj literaturi i \u010dinjenicama.
\nu 20 sati<\/strong>
\nprojekcija filma Maciste nella valle dei Re<\/a><\/strong> (Maciste u Dolini kraljeva), talijanski povijesni spektakl redatelja Carla Campogalliania iz 1960. uz stru\u010dne komentare Daniela Rafaeli\u0107a.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>