{"id":11355,"date":"2013-11-17T19:06:03","date_gmt":"2013-11-17T18:06:03","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=11355"},"modified":"2014-01-28T16:25:51","modified_gmt":"2014-01-28T15:25:51","slug":"kazaliste-predstava-kaligula-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=11355","title":{"rendered":"KAZALI\u0160TE: PREDSTAVA ‘KALIGULA’ u SNG-u LJUBLJANA [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

SNG-Drama Ljubljana<\/strong>
\n Redatelj: Vito Taufer<\/strong>
\n Autorica predstave i dramaturginja Lara Simona Taufer<\/strong><\/p>\n

Scenograf Branko Hojnik<\/p>\n

Kostimografkinja: Barbara Stupica
\nAutori glazbe Magnifico in Schatzi
\nLektorica Tatjana Stani\u010d
\nAutor videa Voranc Kumar
\nKoreograf Klemen Jane\u017ei\u010d
\nOblikovatelj svjetla Deni \u0160esni\u0107
\nAsistent re\u017eije Daniel Day \u0160kufca<\/p>\n

Glume:<\/strong>
\nMarko Mandi\u0107 Kaligula<\/strong>
\nPolona Juh Kesonija<\/strong>
\nBojan Emer\u0161i\u010d Helikon<\/strong>
\nKlemen Jane\u017ei\u010d Scipio<\/strong>
\nJernej \u0160ugman Kereja<\/strong>
\nJurij Zrnec Seneka<\/strong>
\nValter Dragan Lucij<\/strong>
\nSa\u0161a Tabakovi\u0107 Metelij<\/strong>
\nBoris Mihalj Mereja<\/strong>
\nRok Vihar Mucij<\/strong>
\nGorazd Logar Lepidij<\/strong>
\nZvone Hribar Kasij<\/strong>
\nDaniel Day \u0160kufca k. g. Su\u017eanj<\/strong>
\nMatija Rupel k. g. Su\u017eanj<\/strong><\/p>\n

Premijera: 16.11.2013., Ljubljana, velika pozornica SNG-Drama<\/strong><\/p>\n

Predstava u kojoj sam u\u017eivala. Camusov dramatski tekst filozofske te\u017eine, autorski atribuirana re\u017eija, funkcionalna scena, sna\u017ena gluma\u010dka izvedba. Rimski kontekst osuvremenjen je redateljskim i scenografskim rje\u0161enjima i kostimima, a ostvareni su i spektakularni prizori ‘predstave u predstavi’ (uznesenje Venere i Kaligulin ples). Prvi prizor odvija se u javnom toaletu, koji pru\u017ea neograni\u010dene mogu\u0107nosti kao mjesto okupljanja, otkrivanja i ogledavanja, nastavlja se u suvremenoj kuhinji, a zavr\u0161ava pred hladnja\u010dom. Tijekom cijele predstave \u010duju se uznemiruju\u0107i \u0161umovi, vode koja kapa, ventilatora koji \u0161kripi (ne\u0161to je pokvareno u dr\u017eavi rimskoj). Dramatski pritisak rastere\u0107uju duhoviti efekti, apsurd je jednako blizu smije\u0161nom koliko tragi\u010dnom. Predstava je do\u017eivjela iskreni premijerni pljesak, zavjesa se desetak puta dizala pred glumcima uspravljenim u redu, u stiliziranom naklonu.<\/p>\n

\n
\n
\"Plakat<\/a><\/dt>\n
Plakat predstave ‘Kaligula’ na Kongresnom trgu, Ljubljana ; Fotografija AJ<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Kaligula je puno slo\u017eeniji lik od okrutnog vlastodr\u0161ca koji se i\u017eivljava na svojim podanicima, kako ga je prikazala povijest, to jest pristrani povijesni izvori. On nije opsjednut svojom mo\u0107i, ve\u0107 agresivno reagira upravo na spoznaju o svojoj nemo\u0107i u ostvarenju onog najva\u017enijeg. Smrt sestre (i ljubavnice, prema istim izvorima) samo je poticaj za tu spoznaju. Nije taj pojedina\u010dni gubitak ‘izludio’ cara. Suo\u010den s granicama svoje mo\u0107i, on okrutno\u0161\u0107u izra\u017eava svoju (beskorisnu) slobodu (Ja sam jedini slobodan!) i li\u0161ava se opravdanja kojima drugi naredbodavci opravdavaju \u017ertve ‘u ime visokih ciljeva’. On je ogoljen u vlastitom zlu, on izaziva sile koje ga mogu sru\u0161iti, on izaziva smrt. Usporedbe Kaligule sa suvremenijim bezumnim negativcima, napose Hitlerom (Camus je djelo napisao 1938,, a objavio 1944.) mogu biti samo uvjetne, lu\u0111a\u010dki osvaja\u010di zavaravaju se svojim projektima osvajanja, a Kaligula nema projekta, on nema iluzija o svojoj poziciji u op\u0107em stanju stvari. On ima samo ovlasti da slobodno izra\u017eava svoje ogor\u010denje stanjem stvari i koristi svoje ovlasti za destrukciju. Uostalom, nije bio ni jedini lu\u0111ak me\u0111u rimskim imperatorima, ni najgori od njih. Poslije Kaligule, Neron! (uz olak\u0161avaju\u0107i klaudijevski intermezzo). Obojica ozlogla\u0161enih careva imali su pretenzija na podru\u010dju umjetnosti, zar ih sama ta potreba (bez obzira na osobne rezultate) ne izdvaja od dr\u017eavnika koji se naje\u017ee na rije\u010d ‘kultura’?<\/p>\n

Kaligula nije jo\u0161 jedan od okrutnih vladara kojeg su se rije\u0161ili u jednom mandatu (vladao 4 godine), ve\u0107 mo\u0107nik koji razmi\u0161lja o granicama svoje mo\u0107i i koji se ne mo\u017ee pomiriti s kompromisom. On je doslovan (dosljedan, ka\u017ee) u tra\u017eenju istine. A sama istina je okrutna. Zar nije istina da moramo umrijeti? Kako (uz tu spoznaju) mo\u017eemo biti sretni? Kaligulu proganja spoznaja o prolaznosti. Ni \u017ealost nije vje\u010dna. Ni strah. Okru\u017een prijetvornicima i konformistima, u odnosu na podre\u0111ene osje\u0107a samo prezir. On ih suo\u010dava s izravnim zna\u010denjem njihovih izjava, laskanja, la\u017ei. On tra\u017ei da izvr\u0161e ono \u0161to su izjavili, i kad ih to stoji glave, a kad uzmaknu, dovodi ih u kukavi\u010dku poziciju. Prezir prema podre\u0111enima karakteristika je svih koji tra\u017ee bespogovornu poslu\u0161nost. A u prosudbi onih koji trpe bezumnosti i velikana zlo\u010dina, gore prolaze poslu\u0161nici. U novom dramskom tekstu Ive \u0160tivi\u010di\u0107a (Shakespeare u Kremlju) postavljenom ove godine na Brijunima, promi\u0161lja se ovaj odnos podre\u0111enih i ‘Gazde’ (Staljina), osvrt na linku<\/a><\/strong>. Na Brijunima je (Tvrdjava Minor), u okviru djelovanja Kazali\u0161ta Ulysses 2008., prikazan i Kaligula Toma\u017ea Pandura. Zar Kaligulina predstava mo\u0107i nije vje\u010dna? Jo\u0161 sam \u017eiv! krikne on, u efektnom redateljskom izdanju, kao smrznuti zombi.<\/p>\n

U odnosu na ukupnu podjelu uloga, Camusov Kaligula apsolutni je junak. Marko Mandi\u0107 ostvario je \u010dulnu, uvjerljivu, magnetski privla\u010dnu ulogu pomahnitalog diktatora koji razara sebe, razaraju\u0107i sve oko sebe. Ni jedan drugi lik ne daje pozitivnu ravnote\u017eu njegovoj gigantskoj negativnoj pojavi. Uklju\u010divo Kereja (Jernej \u0160ugman), koji s moralnih pozicija izmjenjuje otvorene i hrabre istupe s razumskim taktiziranjem, Scipia (Klemen Jane\u017ei\u010d), koji se najbolje pozicionira na carevom pjesni\u010dkom natjecanju te ironi\u010dnog Seneku (Jurij Zrnec) koji trpi u patricijskoj pat-poziciji. Polona Juh (Kesonija) kao jedina \u017eena u podjeli uloga ostvarila je punu dimenziju odnosa s poludjelim carem, utjelovljenje \u017eenske privla\u010dnosti, bez stereotipa koji se takvim obilje\u017ejima pridaje. Me\u0111u Kaligulinim podanicima isti\u010de se Helikon (Bojan Emer\u0161i\u010d), jedini koji se u toj ludnici zabavlja, iako je i sam izlo\u017een pogibelji. On priznaje da ‘slu\u017ei lu\u0111aka’, ali mu se gade oni koji se spremaju na njegovo svrgavanje.<\/p>\n

V zgodovino (u povijest), Kaligula!, ka\u017ee u predstavi sam sebi vladar, o kojem je povijest ostavila mra\u010dnu sliku. Prva asocijacija na Kaligulu je krvavi dvor ozlogla\u0161enog rimskog imperatora, ali u sredi\u0161tu drame nije osuda mo\u0107nika, koliko bespomo\u0107nost \u010dovjeka i na najvi\u0161oj poziciji, sve dok postoji i jedna stvar koju \u017eeli, a koju ne mo\u017ee dobiti.<\/p>\n

Ljubljana, 17.11.2013. Ada Juki\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Share<\/a><\/div>