{"id":11347,"date":"2013-11-17T18:31:25","date_gmt":"2013-11-17T17:31:25","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=11347"},"modified":"2013-11-18T10:34:22","modified_gmt":"2013-11-18T09:34:22","slug":"film-savjetnik-triler-drama-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=11347","title":{"rendered":"FILM: SAVJETNIK, triler \/ drama [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Savjetnik<\/strong>
\n The Counselor (2013.)<\/strong>
\nChockstone Pictures, 2013.
\nTrajanje: 117 min.
\nFormat: 2,35:1
\nColor: Color
\nZvuk: Dolby
\nRedatelj: Ridley Scott
\nScenarij: Cormac McCarthy
\nGlume: Michael Fassbender, Pen\u00e9lope Cruz, Cameron Diaz, Javier Bardem, Cesar Aguirre, Daniel Holgu\u00edn, Christopher Obi, Bruno Ganz, Brad Pitt, Paris Jefferson, Dar Dash, Richard Cabral, Rosie Perez, Alex Hafner, Andrea Deck<\/p>\n

Savjetnik \u2013 Movie Site<\/a><\/strong>
\nThe Counselor \u2013 IMDb<\/a><\/strong><\/p>\n

Na zadnjoj stranici zavr\u0161ne \u0161pice filma, poslije (\u010dinilo se neprekidnog) popisa sudionika, pisalo je da je u snimanju i distribuciji filma sudjelovalo oko 13000 ljudi. Toliko ih je, dakle, dobilo (makar privremeno) pla\u0107u, nadnicu ili autorski honorar. \u010cinjenica je da snimanje filmova (koji se ne de\u0161avaju izme\u0111u \u010detiri zida, s fikusom u gluma\u010dkom trokutu) omogu\u0107uje zaradu i potro\u0161nju, \u0161teta \u0161to se kod nas ne snima vi\u0161e (stranih) filmova! Filmska industrija je, kao jo\u0161 jedan od neiskori\u0161tenih gospodarskih resursa koje smo mogli sustavno poticati (kao obnovljive izvore energije, na primjer), pa bi to bilo bar ne\u0161to u \u0161to bi oni koji su se obogatili (dosada\u0161njom \u0161tednjom!) mogli profitabilno ulagati. Ali, kako se prema filmu odnositi poduzetni\u010dki, kad se kod nas snimaju samo umjetni\u010dka filmska djela :). Ridley Scott nema problema s vrednovanjem \u017eanrovskih filmova. A marketin\u0161ko deklariranje vrhunskog komercijalnog filmskog proizvoda mogu slijediti i drugi filmski projekti, jednako kao tvrtke koje se hvale da ispla\u0107uju ‘pristojne’ nadnice prekomorskim zaposlenicima da bi svojom dru\u0161tvenom odgovorno\u0161\u0107u mogle dodatno zara\u0111ivati. Kakav god profit ostvario Savjetnik Ridleya Scotta, treba ga svakako vidjeti. Film koji fascinira nekim svojim rje\u0161enjima i aspektima, nije savr\u0161en. Kao \u0161to jedan lik u filmu (draguljar, izvrsni Bruno Ganz). nadahnuto govori o dijamantima, nije cilj biti savr\u0161en, ve\u0107 poseban. Savjetnik je prepoznatljiv u Scottovom opusu, ali zbog osobitosti scenarija (Cormac McCarthy), manje je ‘potpuno njegov’.<\/p>\n

\n
\n
\"Prizor<\/a><\/dt>\n
Prizor iz filma ‘Savjetnik’ ; Fotografiju ustupio Blitz<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Pitanje je za\u0161to se film zove ‘Savjetnik’, kad se radi o \u010dovjeku (Michael Fassbender) koji ne samo da ne daje savjete, ve\u0107 ih tra\u017ei i od ljudi koji mu mogu nauditi. On se pona\u0161a kao da je nesvjestan opasnosti sredine u kojoj se kre\u0107e i, kad se izravno na\u0111e u njoj, reagira kao nevini i naivni laik. Svaki ljubitelj filmskih krimi\u0107a mogao bi bolje reagirati od njega u najte\u017eoj situaciji. A i drugi ‘tough guys’ koji slikovito iznose svoje spoznaje o stra\u0161nim opcijama koje slijede onima koji u mafijskom lancu u\u010dine gre\u0161ku, sami \u010dine gre\u0161ke ili ne \u010dine ni\u0161ta kako bi dokazali da se znaju nositi s tim opasnostima. Jo\u0161 jedan neuvjerljivi element u mekom tkivu scenarija je odnos par glavnih likova prema \u017eenama. Iako su izlo\u017eeni velikoj konkurenciji privla\u010dnih \u017eenskih tijela, oni se prema svojoj odabranici odnose kao nenadomjestivim\u00a0 jedinkama. I dok je jedna idealizirana (Penelope Cruz) kao Danteova Beatrice, sa srame\u017eljivim predbra\u010dnim iskustvom koji razvija kako bi udovoljila svom iskusnijem partneru, druga je (Cameron Diaz) ne samo iskusna, ve\u0107 divlja, predatorski erotizirana (vidi scenu ‘Fuck the Car’), a simboliziraju je ubojiti gepardi s ogrlicama ukra\u0161enim draguljima koji pred njom love ze\u010deve. Uo\u010dljiv element filma, koji optere\u0107uje njegovu naturalisti\u010dnost i uvjerljivost je literarnost teksta, osobito dugih i domi\u0161ljatih dijaloga, ravnomjerno raspore\u0111enih u ulogama. Ne samo da vrhunski ‘mudrija\u0161i’ mudruju, ve\u0107 svi govore slikovito i metafori\u010dki, kao pjesnici ili pisci anegdotskih kolumna. Jednom rje\u010dju, u filmu se previ\u0161e pri\u010da. Osim meksi\u010dkih radnika koji rade najprljavije poslove, koji \u0161ute i rade. Dugi nizovi re\u010denica stavljaju pred glumce nepremostive prepreke da sve to izgovore, a da djeluju kao da normalno govore.<\/p>\n

Obo\u017eavam Ridleya Scotta i to smijem (u svojim godinama \ud83d\ude42 ) odgovorno izjaviti. I samo kao otac prvog ‘Aliena’, zaslu\u017eio bi da po ‘oluji nad olujama’ nad Zagrebom, (u ponedjeljak, 11. studenog 2013.), odem na novinarsku projekciju ‘Savjetnika’. Da ne spominjem njegovog ‘Blade Runnera’, oba \u017eanrovska vrhovnika, od kojih ovog drugog nisu odmah ‘sku\u017eili’ (trebalo je vremena za te mra\u010dne futuristi\u010dke vizije). ‘Gladijatora’ je odmah prigrlio na\u0161 globalisti\u010dki svijet imperijalisti\u010dkih vrijednosti, a razumljivo je da je ‘Prometej’ nai\u0161ao na manje razumijevanja. \u0160to god bilo, Ridleyu Scottu nije bitno ho\u0107e li ga odmah dizati u zvijezde, dovoljno je da ga slijede ili variraju.<\/p>\n

Jo\u0161 se ne\u0161to mo\u017ee zaklju\u010diti iz (radnje) filma. Kad se vidi \u0161to se doga\u0111a na Meksiko-SAD granici, postaje jasno da korpucija nije najve\u0107i problem u korupiranom dru\u0161tvu! U paklenoj bijedi nerazvijenog svijeta razvio se kriminal perverznih oblika i razmjera, bez ikakvog ograni\u010denja, bez ikakvog uto\u010di\u0161ta u logici, pravdi ili milosti. Arhetipska okrutnost osuvremenjena je tehnolo\u0161kim i ekolo\u0161kim aktualitetima, pa se zlo\u010dini doslovce integriraju s prljav\u0161tinom i sme\u0107em, a djelatnosti ‘zbrinjavanja otpada’ pokazuju kao najprirodnije okru\u017eenje za rje\u0161avanje otpadnika ili slu\u010dajnih \u017ertava. U jednoj slikovitoj replici, Meksikanac, vlasnik opskurne gostionice, savjetuje posljednjeg gosta da ne izlazi na ulicu. ‘Oni prvo pucaju, pa upale svjetlo da vide koga su pogodili’ (citat po sje\u0107anju, vjerojatno \u0107e se na\u0107i na linkovima s upe\u010datljivim re\u010denicama iz filma). Iako nije prvi koji se primio opisa okolnosti u kojima se \u0161verca droga u vru\u0107em meksi\u010dkom podru\u010dju (vidi ‘Traffic’ Stevena Soderbergha), ono \u0161to Ridley Scott prikazuje, ostvaruje tre\u0107u dimenziju. Prikaz u\u010dinkovitosti kojom se (jeftinom radnom snagom i sofisticiranom opremom) procesuira radna prljav\u0161tina na ljudima i opremi, opipljiv je kao filmska onomatopeja.<\/p>\n

Zagreb,15.11.2013., Ada Juki\u0107<\/em><\/p>\n

Share<\/a><\/div>