{"id":10279,"date":"2013-09-18T23:55:46","date_gmt":"2013-09-18T21:55:46","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=10279"},"modified":"2013-09-19T00:00:52","modified_gmt":"2013-09-18T22:00:52","slug":"europea-u-dvoristu-gostovanja-europskih-autora-u-zagrebu-2013-godine","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=10279","title":{"rendered":"EUROPEA u Dvori\u0161tu: gostovanja europskih autora u Zagrebu 2013. godine"},"content":{"rendered":"

EUROPEA u Dvori\u0161tu: Po\u010detak<\/strong><\/p>\n

Ideja projekta \u201eEUROPEA u Dvori\u0161tu\u201c je jednostavna: pokazati da se koncept javnog i privatnog mogu pro\u017eimati u posredovanju literature. Bez pompoznosti i zami\u0161ljene i(li) stvarne granice izme\u0111u autora i \u010ditatelja, ve\u0107 u dijalo\u0161kom propitivanju bitnih suvremenih knji\u017eevno-dru\u0161tvenih tema. Naklada Ljevak pritom dovodi pet zna\u010dajnih i nagra\u0111ivanih europskih autora, knji\u017eevnike Milo\u0161a Urbana, Olgu Tokarczuk, Johna Boynea, Ahmeta \u00dcmita i poznatu tursku novinarku i aktivisticu Ece Temelkuran. Razgovori o urbanim knji\u017eevnim temama, novim idejama, odnosu intimnog i javnog ali i razmi\u0161ljanje o pojmu \u201esu-kob\u201c kao preduvjetu za mogu\u0107i zajedni\u010dki \u201esu-\u017eivot\u201c omogu\u0107it \u0107e upu\u0161tanje govornika i publike u otvorene rasprave u knji\u017eevnosti bez granica.<\/p>\n

Dvori\u0161te na taj na\u010din ponovno postaje mjesto u kojem ljudi raspravljaju, misle, govore, \u010ditaju i… za\u0161to da ne… osje\u0107aju i \u017eive literaturu.<\/strong><\/p>\n

\n
\n
\"europea<\/a><\/dt>\n
europea u dvori\u0161tu – logo<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

PROGRAM GOSTOVANJA<\/strong><\/p>\n

26. rujan, \u010detvrtak – \u010cE\u0160KA:\u00a0 Milo\u0161 Urban<\/strong>
\nTema: ”Glavni junak: Prag\u201c<\/p>\n

17. listopad, \u010detvrtak – TURSKA: Ece Temelkuran<\/strong>
\nTema: ”Sukob ili zajedni\u010dka kob”
\nTursko – armenski sukob<\/p>\n

29. listopad, utorak \u2013 POLJSKA: Olga Tokarczuk<\/strong>
\nTema: ”Knji\u017eevnost, psihoterapija i za\u0161tita \u017eivotinja”
\nOd nasilja prema \u017eivotinjama do nasilja prema ljudima<\/p>\n

5. studeni, utorak \u2013 IRSKA: John Boyne<\/strong>
\nTema: ”Utjeha kukavi\u010dluka ili hrabrosti”<\/p>\n

10. prosinac, utorak\u00a0 – TURSKA<\/strong>: Ahmet \u00dcmit<\/strong>
\nTema: ”Dostojevski u Turskoj”
\nPovijesni i psiholo\u0161ki pritisci koji ljude navode da postanu ubojice<\/p>\n

Moderatori:<\/strong> Nenad Rizvanovi\u0107 i Kristijan Vuji\u010di\u0107
\nMjesto odr\u017eavanja<\/strong>: CAFE U DVORI\u0160TU, Jurja \u017derjavi\u0107a 7\/2
\nTermin:<\/strong>\u00a0 od rujna do prosinca 2013. godine
\nPartneri:<\/strong> Sa(n)jam knjige u Puli
\nGlavni pokrovitelj: <\/strong>Gradski ured za kulturu, obrazovanje i \u0161port Grada Zagreba<\/p>\n

\u010cE\u0160KA: Milo\u0161 Urban<\/strong>
\n 26. rujan, \u010detvrtak u 19 sati<\/strong>
\nTEMA: Glavni junak: Prag
\nPredstavlja\u010di: Milo\u0161 Urban \u2013 autor knjige
\nRenata Kuchar \u2013 prevoditeljica knjige
\nJadranka Pintari\u0107 — knji\u017eevna kriti\u010darka
\nTahir Muji\u010di\u0107 \u2013 knji\u017eevnik
\nModerator: Nenad Rizvanovi\u0107
\nMilo\u0161 Urban
\nLORD MORD<\/strong>
\nTriler o Pragu
\n\u010ce\u0161ki romanopisac Milo\u0161 Urban svojim je vi\u0161estruko nagra\u0111ivanim i na razne jezike prevo\u0111enim opusom (romani Posljednja to\u010dka na rukopisu, Sedam crkava, Zloduh, Sjena katedrale, Santinijev jezik, Lord Mord) zaslu\u017eio status predvodnika \u201enovog vala\u201d \u010de\u0161ke knji\u017eevnosti te miljenika kritike i publike koja ga je nazvala \u201ecrnim vitezom\u201c \u010de\u0161ke knji\u017eevnosti.
\nOvaj \u201eegzistencijalisti\u010dki triler protkan bulgakovljevskim elementima fantastike i groteske\u201c pri\u010da je o Pragu s kraja 19. stolje\u0107a \u2013 u vrijeme kad je \u010ce\u0161ka dio Austro-Ugarskog carstva, a njezin glavni grad popri\u0161te socijalnih i politi\u010dkih nemira predvo\u0111enih \u010de\u0161kim patriotima koji sve otvorenije izra\u017eavaju te\u017enju ka neovisnosti. Austrijske vlasti na uli\u010dne demonstracije reagiraju uvo\u0111enjem policijskog sata i infiltriranjem pripadnika austrijske tajne policije u redove \u010de\u0161kih domoljuba. Uz to, centar Praga trebao bi biti podvrgnut temeljitom preure\u0111enju, \u0161to bi kao posljedicu imalo ru\u0161enje popularnog \u017eidovskog kvarta s njegovim boemskim no\u0107nim \u017eivotom i opu\u0161tenom hedonisti\u010dkom atmosferom koju naru\u0161ava serija ubojstava.
\nPovodom Urbanovog romana Lord Mord: Triler o Pragu na tribini \u0107e se razgovarati o mra\u010dnoj atmosferi grada Praga u devetnaestom stolje\u0107u i o njegovim literarnim i urbanim tajnama: no\u0107nom boemskom \u017eivotu, pokvarenim politi\u010darima, tajnoj policiji i neizbje\u017enom raspadu Austro-Ugarske.<\/p>\n

TURSKA: Ece Temelkuran<\/strong>
\n 17. listopad, \u010detvrtak u 19 sati<\/strong>
\nTEMA: Sukob ili zajedni\u010dka kob
\nTursko – armenski sukob
\nPredstavlja\u010di: Ece Temelkuran \u2013 autorica knjige
\nAn\u0111elko Vla\u0161i\u0107 — prevoditelj knjige
\nMarta Andri\u0107 \u2013 turkologinja
\nModerator: Kristijan Vuji\u010di\u0107
\nEce Temelkuran
\nPLANINA BOLI<\/strong>
\nS onu stranu tursko-armenskog sukoba
\nEce Temelkuran je jedna od najpoznatijih turskih novinarki i politi\u010dkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim listovima, ali i The Guardianu, The New Statesmanu, al Akhbaru, The New Left Reviewu, Le Monde Diplomatiqueu. U istra\u017eiva\u010dkim publicisti\u010dkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, \u017eenskog pokreta i pitanja politi\u010dkih zatvorenika. Dobila je brojne nagrade, pa tako i nagradu Pen for Peace i nagradu za turskog novinara godine. Objavila je dosad deset knjiga.
\nU sklopu gostovanja europskih autora pod nazivom \u201eEUROPEA u Dvori\u0161tu\u201c odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom \u201eSukob ili zajedni\u010dka kob\u201c na kojoj \u0107e biti govora o knjizi Planina boli: s onu stranu tursko-armenskoga sukoba Ece Temelkuran. Ova knjiga je osobno i politi\u010dko putovanje u samo sredi\u0161te tursko-armenskog sukoba, iz pera najpoznatije turske novinarke. Od pripadnika armenske zajednice u kalifornijskom Venice Beachu i Parizu, do Turske i Armenije, ova knjiga profinjeno i nijansirano istra\u017euje aktualnu povijest i nastavak poricanja genocida nad Armencima. U susretima s piscima, misliocima i aktivistima s obiju strana velikog jaza izme\u0111u Turaka i Armenaca, Ece Temelkuran plete dojmljivu pri\u010du o ulozi nacionalnih mitova i pri\u010da, te na\u010dinu na koji se kroz vrijeme odr\u017eavaju i iskrivljuju, i u Turskoj i u Armeniji, kao i me\u0111u pripadnicima brojne armenske dijaspore u Francuskoj i Americi.
\nNa tribini \u0107e se razgovarati o autori\u010dinom iskustvu posje\u0107ivanja armenskih zajednica u dijaspori, o samoj knjizi, o tursko-armenskom sukobu, kao i o ulozi koju nacionalizam igra u tome kako stvaramo sliku o sebi i drugima.<\/p>\n

POLJSKA: Olga Tokarczuk<\/strong>
\n 29. listopad, utorak u 19 sati<\/strong>
\nTEMA: Knji\u017eevnost, psihoterapija i za\u0161tita \u017eivotinja
\nOd nasilja prema \u017eivotinjama do nasilja prema ljudima
\nPredstavlja\u010di: Olga Tokarczuk \u2013 autorica knjige
\nMladen Marti\u0107 \u2013 prevoditelj knjige
\nBenjamin Perasovi\u0107 \u2013 sociolog
\nJasmin Novljakovi\u0107 \u2013 simultani prevoditelj
\nModerator: Kristijan Vuji\u010di\u0107
\nOlga Tokarczuk
\nTJERAJ SVOJ PLUG PREKO MRTVA\u010cKIH KOSTIJU<\/strong>
\nRoman
\nOlga Tokarczuk jedna je od najpopularnijih i naj\u010de\u0161\u0107e prevo\u0111enih poljskih spisateljica, dobitnica mnogih presti\u017enih nagrada, me\u0111u inima i Knji\u017eevne nagrade Nike 2008. za roman Beguni. Autorica je zna\u010dajnih djela kao \u0161to su Pravijek i ostala vremena, Dom danji, dom no\u0107ni, Posljednje pri\u010de. Po struci je psihologinja, Jungova sljedbenica, te je prije knji\u017eevne karijere radila i kao psihoterapeutkinja.
\nGlavna junakinja te istodobno pripovjeda\u010dica romana Tjeraj svoj plug preko mrtva\u010dkih kostiju (objavljen u Poljskoj 2009.) je Janina Duszejko \u2013 umirovljena u\u010diteljica i za\u0161titinica \u017eivotinja, koja se u pro\u0161losti bavila i mostogradnjom u Siriji. Junakinja se nastanila u selu na podru\u010dju K\u0142odzke kotline, gdje dopunjava mirovinu predaju\u0107i u tamo\u0161njoj osnovnoj \u0161koli i \u010duvaju\u0107i ku\u0107e susjeda koji zime provode u gradu. Janina je vegetarijanka op\u010dinjena astrologijom, a sa svojim nekada\u0161njim u\u010denikom prevodi poeziju Williama Blakea. Kroz njegovu poeziju ona \u201etra\u017ei\u201c odgovore na pitanja vlastite \u017eivotne filozofije. Roman govori o seriji tajanstvenih ubojstava \u010dije su \u017ertve \u010dlanovi lokalne zajednice. Janina Duszejko nailazi na stanoviti trag smatraju\u0107i da se \u017eivotinje svete ljudima koji ih bezrazlo\u017eno ubijaju. Val nasilja se tako \u0161iri\u2026
\nNa tribini pod naslovom \u201eKnji\u017eevnost, psihoterapija i za\u0161tita \u017eivotinja\u201c povodom gostovanja Olge Tokarczuk u Zagrebu, bit \u0107e govora o njezinu djelu, o romanu Tjeraj svoj plug preko mrva\u010dkih kostiju, o Jungovoj psihologiji, ali i o na\u010dinu tematiziranja za\u0161tite \u017eivotinja u romanu, kao i o tome mo\u017ee li nasilje nad \u017eivotinjama voditi do nasilja nad ljudima.<\/p>\n

IRSKA: John Boyne<\/strong>
\n 5. studeni, utorak u 19 sati<\/strong>
\nTEMA: Utjeha kukavi\u010dluka ili hrabrosti
\nPredstavlja\u010di: John Boyne \u2013 autor knjige
\nDavorka \u0106urkovi\u0107 \u2013 prevoditeljica knjige
\nMima Simi\u0107 \u2013 kolumnistica i filmska kriti\u010darka
\nModerator: Nenad Rizvanovi\u0107
\nJohn Boyne
\nPRIGOVOR SAVJESTI<\/strong>
\nJohn Boyne irski je autor kratkih pri\u010da i romanopisac \u010diji su romani nagra\u0111ivani brojnim uglednim nagradama u Irskoj i izvan nje (Curtis Brown Award, Hennessy Literary Award, IMPAC Literary Award, Orange Prize Readers Book of the Year itd.). Napisao je sedam romana (The Tief of Time, The Congress of Rough Riders, Crippen, Next of Kin, Mutiny on the Bounty, The House of Special Purpose, The Absolutist, The Boy in the Striped Pyjamas), od kojih su mu naro\u010dito dva posljednja donijela nepodijeljene pohvale i publike i struke (Colum McCann, John Irving, Colm Toibin).
\nBoyneov glavni junak i narator u romanu Prigovor savjesti je Tristan Sadler, kojeg upoznajemo 1916. kao sedamnaestogodi\u0161njaka u logoru za vojnu obuku u Aldershotu i u rovovima Pikardije na sjeveru Francuske, a potom 1919., kada kao ratni veteran dolazi u gradi\u0107 Norwich kako bi izrazio su\u0107ut o\u017ealo\u0161\u0107enoj obitelji svojeg suborca Willa Bancrofta, kojeg je prijeki sud osudio za kukavi\u010dluk te je strijeljan na bojnom polju 1916.
\nDvije vremenske razine romana \u2013 1916. i 1919., rat i mir, akcija i refleksija \u2013 ispisane su nagla\u0161eno razli\u010ditim narativnim tehnikama. Ratne scene su brutalne, deskriptivne, krvave, a prijateljstvo izme\u0111u Tristana i Willa, homoeroti\u010dno i kompleksno, nastoji opstati u bezumnom okoli\u0161u ratnog nasilja obilje\u017eenog svakodnevnim umiranjem i okrutno\u0161\u0107u vi\u0161eg oficirskog kadra.
\nRoman Prigovor savjesti, smje\u0161ten u vrijeme Prvog svjetskog rata, nudi pregr\u0161t zanimljivih tema. S autorom romana, irskim piscem Johnom Boyneom, razgovarat \u0107emo jesu li antimilitarizam i pacifizam stvar hrabrost il kukavi\u010dluka i kakvu ulogu u tim odlukama ima ili mo\u017ee imati homoseksualnost.<\/p>\n

TURSKA: Ahmet \u00dcmit<\/strong>
\n 10. prosinac, utorak u 19 sati<\/strong>
\nTEMA: Dostojevski u Turskoj
\nPovijesni i psiholo\u0161ki pritisci koji ljude navode na ubojstvo
\nPredstavlja\u010di: Ahmet \u00dcmit \u2013 autor knjige
\nAzra Abad\u017ei\u0107 Navaey — turkologinja
\nDra\u017een Babi\u0107 \u2013 prevoditelj knjige
\nModerator: Nenad Rizvanovi\u0107
\nAhmet \u00dcmit
\nUBOJSTVO SULTANA<\/strong>
\nAhmet \u00dcmit , jedan od najuglednijih i najomiljenijih suvremenih turskih autora, posebno je poznat po majstorski do\u010daranoj atmosferi njegovih psiholo\u0161kih trilera u kojima na temeljima specifi\u010dnog politi\u010dkog i povijesnog okru\u017eenja te poniru\u0107i u psihu svojih kompleksnih i vi\u0161eslojnih likova gradi svoje fascinantne pri\u010de o ubojstvima i politi\u010dkim intrigama. Za svoje romane i zbirke pri\u010da (Magla i no\u0107, Miris snijega, Patasana, Lutka na koncu, Rapsodija o Beyogluu, Pleme, Memento za Istanbul, Ubojstvo sultana i druge) vi\u0161e puta osvajao je knji\u017eevne nagrade, izgradiv\u0161i ugled pisca kojeg podjednako cijene i knji\u017eevni kriti\u010dari i publika. Roman Ubojstvo sultana 2012. je u Turskoj progla\u0161en romanom godine.
\nKao povjesni\u010dar s krhkim i kompleksnim psiholo\u0161kim ustrojem, koji pati od rijetkog poreme\u0107aja nazvanog gubitak kratkotrajnog pam\u0107enja, glavni junak romana Mtak Serhazin fascinantan je i kao istra\u017eiva\u010d i kao narator. Sa svojim brojnim referencama na Freudov esej Dostojevski i ocoubojstvo i na Tolstojevu Kreutzerovu sonatu, kao i na Dostojevskog samog, poznatog po pedantnom istra\u017eivanju unutarnjeg svijeta svojih junaka, \u00dcmitov roman istra\u017euje koncept ocoubojstva kao metafore. Glavna tema romana nije toliko identitet ubojice, nego povijesni i psiholo\u0161ki pritisci koji ljude navode da postanu ubojice. Socijalni, povijesni i psiholo\u0161ki aspekti \u010dine ovaj roman vi\u0161eslojnim \u2013 sa slojevima koji se uzajamno preklapaju i isprepli\u0107u. Tema sudbonosne ljubavi pru\u017ea zapanjuju\u0107e kontrast logici na kojoj po\u010diva razvoj radnje romana, i upravo je ta ljubav ono po \u010demu se roman do\u017eivljava kao memoarska proza s dubokim psiholo\u0161kim i povijesnim dimenzijama.
\nOdnos kriminalisti\u010dkog romana i opusa Dostojevskog, naro\u010dito romana Zlo\u010din i kazna, oduvijek je intrigantna tema, a kako taj odnos funkcionira na terenu turske knji\u017eevnosti, pogotovo turskih bestselera – \u0161to Ubojstvo sultana, progla\u0161eno 2012. u Turskoj \u201eromanom godine\u201c svakako jest – vidjet \u0107emo u razgovoru s turskim piscem Ahmetom \u0168mitom.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Naklada Ljevak<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>