{"id":10174,"date":"2013-09-11T22:16:26","date_gmt":"2013-09-11T20:16:26","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=10174"},"modified":"2013-09-11T22:16:26","modified_gmt":"2013-09-11T20:16:26","slug":"kazalisna-premijera-ukrocena-goropadnica-u-kazalistu-komedija-20-rujna-2013-godine","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=10174","title":{"rendered":"Kazali\u0161na premijera: ‘Ukro\u0107ena goropadnica’ u kazali\u0161tu Komedija 20. rujna 2013. godine"},"content":{"rendered":"

Premijera u Kazali\u0161tu \u201eKomedija\u201c<\/strong>
\n komedija<\/strong>
\n ‘Ukro\u0107ena goropadnica’<\/strong>
\n Williama Shakespearea<\/strong>
\n U petak, 20. rujna 2013. u 19:30 sati.<\/strong><\/p>\n

Prijevod: Andy Jel\u010di\u0107
\nRedateljica: Nina Kleflin
\nScenograf: Osman Arslanagi\u0107
\nKostimografkinja: Marija \u0160ari\u0107 Ban
\nAutor glazbe: Tomislav Babi\u0107
\nAsistent redateljice i scenski pokret: Damir Klemen\u010di\u0107
\nUloge: Ana Kraljevi\u0107, Filip Juri\u010di\u0107, Vanda Winter, Vid Balog, Dra\u017een \u010cu\u010dek, Damir Lon\u010dar, Ivan Magud, Filip Deteli\u0107, Sa\u0161a Buneta, Igor Me\u0161in, Jasna Pali\u0107 Picukari\u0107, Goran Malus, Zlatko O\u017ebolt, \u0160i\u0161ko Horvat-Majcen i drugi<\/p>\n

Borba spolova u \u017earu ljubavne strasti nikad ne izlazi iz mode! Mogu li se suvremeni mu\u0161karci zapitati kako ukrotiti divlju ma\u010dku, a da pri tom nitko ne izgubi svoje dostojanstvo? Recept \u0107e im dati Petruccio, glavni mu\u0161ki lik ove komedije, koji \u0107e na sebi svojstven, le\u017eeran i zavodljiv na\u010din na sve napade i uvrede svoje bolje polovice samo vedro povikati: “Poljubi me, Kato!” I zagrlit \u0107e je \u017eestoko oko struka, a ona \u0107e mu pritom ne\u0161to razbiti o glavu! Slobodni, jaki, strasveni i nesputani – junaci ove komedije pru\u017eiti \u0107e nam inspiraciju da budemo iskreni i svoji, ba\u0161 onakvi kakvi su ti mahniti tipovi koji \u0107e pro\u0161etati pozornicom.<\/p>\n

\n
\n
\"Prizor<\/a><\/dt>\n
Prizor iz predstave ‘Ukro\u0107ena goropadnica’ ; foto Ines Novkovi\u0107 ; fotografiju ustupila Komedija<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Prate\u0107i zgode i nezgode oko udaje dviju sestara, krotke i promu\u0107urne Biance i divlje i temperamentne Katarine, upoznat \u0107emo i cijelo jedno zabavno dru\u0161tvo oko njih. \u0160a\u0161ave prosce i njihove budalaste sluge, smije\u0161ne o\u010deve i zaljubljene mladi\u0107e kojima je ljubav posvema zamaglila vid. Upoznat \u0107emo cijeli jedan mali svijet veselih, posebnih ljudi koji se vrti brzo, \u017eivo i dinami\u010dno kao dobro nauljeni \u0161areni vrtuljak. Majstor u oslikavanju karaktera, najve\u0107i bard svjetske drame, veliki Shakespeare, ponovno \u0107e nas osupnuti
\nsvojim sjajnim poznavanjem ljudske prirode, svojom mo\u0107i da nam kroz duhovite situacije progovori o nama samima, kao da vidi i sudjeluje u na\u0161em \u017eivotu i dan danas. I sve to kroz mo\u0107nu poeziju i prekrasan sklad jezika i stiha. Klasika se u modernom ruhu i u velikom stilu vra\u0107a na daske Komedije. Uz novi, suvremeni prijevod i u interpretaciji velikih gluma\u010dkih zvijezda na\u0161eg ansambla Goropadnica sti\u017ee u furioznom tempu. A i kako druk\u010dije! I kad bude ukro\u0107ena, Goropadnica \u0107e sagnuti glavu tek da bi primila va\u0161 pljesak.<\/p>\n

Napomena prevoditelja:<\/strong><\/p>\n

\u201eNeprobojan\u201c Shakespeare na hrvatskom jeziku ne postoji. Kao u anti\u010dkoj retori\u010dkoj vje\u017ebi, svaki autor prijevoda sam mo\u017ee navesti niz razloga i opravdanja za\u0161to je ba\u0161 njegov ili njezin prijevod dobar, kao i podu\u017eu listu mana i propusta istog tog teksta.<\/p>\n

Svaka poznatija i izvo\u0111enija Shakespeareova drama ili komedija prevo\u0111ena je vi\u0161e puta, u rasponu od prigodnih prijevoda, ra\u0111enih za odre\u0111enu kazali\u0161nu trupu i nakanu, do onih filolo\u0161ki usmjerenih, \u010dija je prvenstvena svrha uporaba u sklopu \u0161kolske lektire, studija komparativne knji\u017eevnosti ili anglistike.<\/p>\n

Komedija The Taming of the Shrew u Hrvatskoj je uglavnom poznata iz dva standardna prijevoda, Bogdanovi\u0107evog u izdanju Matice hrvatske iz 1922. (Ukro\u0107ena goropadnica) i onoga Mate Marasa, tako\u0111er u izdanju Matice hrvatske, to\u010dno devedeset godina kasnije, 2012. (Kro\u0107enje goropadnice).<\/p>\n

Bogdanovi\u0107ev je prijevod vi\u0161e \u201ekazali\u0161ni\u201c, dok je Marasov vi\u0161e filolo\u0161ki. U doba dok je nastajao Bogdanovi\u0107ev prijevod, koji nesumnjivo ima svoj specifi\u010dan \u0161arm, komunikacijski su kriteriji bili druk\u010diji. Suvremeni trendovi, zahvaljuju\u0107i posve druk\u010dijoj kulturnoj umre\u017eenosti, priklanjaju se izvornim imenima i nazivima, pa tako Christopher Sly iz Prologa danas vi\u0161e nije Krsta Lisac, bez obzira \u0161to prezime Sly sugerira tu vrstu prepredenosti, jer \u0107e dana\u0161nji gledatelj takvo ime odmah asocirati s crtanim filmom, a ne s kazali\u0161nom predstavom za odraslu publiku. Niz predmeta, pi\u0107a, zvanja i obi\u010daja iz Bogdanovi\u0107eva teksta, jo\u0161 potpuno ukorijenjenoga u 19. stolje\u0107u, dana\u0161njem su gledatelju i \u010ditatelju nepoznati i nerazumljivi, do raspada sadr\u017eaja. Zbog toga se primjena tog teksta u kazali\u0161tu \u201eKomedija\u201c pokazala upitnom.<\/p>\n

Tekst Mate Marasa i\u0161ao je posve drugim putem, onim svjesne \u017ertve. Naime vi\u0161estruko prevo\u0111enje, jer o tome je ovdje rije\u010d \u2013 prevo\u0111enje s engleskog na hrvatski jezik, prevo\u0111enje iz 16. stolje\u0107a u 21. i prevo\u0111enje me\u0111u naplavinama filolo\u0161kih istra\u017eivanja i referenci \u2013 svakako zahtijeva odabir. Krene li se putem po\u0161tovanja metra, izvornog ili nekog primjerenijeg hrvatskom jeziku (o tome je Mate Maras pisao i govorio prevode\u0107i Shakespeareove sonete), to je uvijek korzet koji \u0107e dovesti do gubitaka i nepreciznosti u zna\u010denju; krene li se pak putem to\u010dnosti, izvorno zna\u010denjske, filolo\u0161ke i interpretativne, mora se \u017ertvovati metar, pa i stih kao takav. Mjestimi\u010dne rime kakve se pojavljuju u komadu, spasive su i u ovoj ina\u010dici. S obzirom da je prevodio cjelokupan Shakespeareov opus, u \u010dijemu kontekstu valja gledati i ovaj njegov prijevod, Maras se odlu\u010dio da rad na metru i stihu ograni\u010di na sonete, a u dramama da naglasak stavi na to\u010dnost i potpunost sadr\u017eaja. U obzir je uzeo i brojne napomene iz raznih kriti\u010dkih izdanja (npr. The Arden Shakespeare, ur. Barbara Hodgdon, Methuen, London, 2010.) te ih djelomice i prenio u obliku napomena uz svoj tekst.<\/p>\n

Takav je prijevod dragocjen pri razumijevanju mnogih aspekata Shakespeareovih drama, no tempo koji Goropadnica name\u0107e, tradicija njezine re\u017eije te parametri kazali\u0161ta kao \u0161to je zagreba\u010dka \u201eKomedija\u201c tra\u017eili su br\u017ei, kompaktniji i \u201epjevniji\u201c tekst. Temeljem tih zahtjeva nastao je novi prijevod, koji balansira izme\u0111u nekoliko linija vodilja: \u017eeli biti neposredno komunikativan, omogu\u0107avaju\u0107i gledatelju pra\u0107enje radnje i odnosa izme\u0111u likova, \u017eeli biti filolo\u0161ki to\u010dan u nekom supstratu raznolikih \u010ditanja odre\u0111enih pojedinosti koje su nam namrli razni izdava\u010di i interpreti tijekom povijesti te kao najva\u017enije \u017eeli spasiti shakespeareovsku spretnost baratanja stihom i prikazati je u okvirima hrvatskog jezika. Mnogo je to zada\u0107a i ambicija i nije autorovo da o njihovoj uspje\u0161nosti sudi. Valja re\u0107i samo to da je na mnogo mjesta u\u010dinjen jasan i jednozna\u010dan izbor izme\u0111u niza interpretativnih mogu\u0107nosti te da se odustajalo od nekih aluzija i vi\u0161ezna\u010dnosti, pogotovo onih povijesne naravi, ako su one sa sobom nosile tehni\u010dke nespretnosti, nude\u0107i tek malen sadr\u017eajni dobitak.<\/p>\n

Budu\u0107i da je donesena re\u017eijska i produkcijska odluka (prili\u010dno \u010desta \u0161irom svijeta) da se izvodi samo jezgra, takore\u0107i \u201e\u010dista\u201c Goropadnica, bez prologa koji je \u010dini predstavom u predstavi, Prolog je preveden neutralno, iako istim stilom kao i ostatak teksta, no u njemu nisu u\u010dinjene nikakve meta-intervencije. One su se, me\u0111utim, dogodile u ostatku teksta, a cilj im je stvaranje dodatnog sloja, koji u suvremeno doba preuzima funkciju Prologa i njegovih likova, i povremenog modernog odmaka. Takvih intervencija nema mnogo i one ne naru\u0161avaju korpus izvornog teksta. Negdje su se s njim tako stopile da ih je vrlo te\u0161ko otkriti, a negdje su namjerno vidljive. Ne pojavljuju se u va\u017enim lirskim monolozima, \u010diji je integritet o\u010duvan koliko god je to bilo mogu\u0107e.<\/p>\n

Velika djela s dugom povije\u0161\u0107u danas ionako vi\u0161e nije mogu\u0107e prenijeti samo jednim prijevodom i jednom interpretacijom, nego samo zajedni\u010dkim djelovanjem svih takvih nastojanja, pogotovo ako se prote\u017eu kroz cijelo stolje\u0107e kao u ovom slu\u010daju. (Andy Jel\u010di\u0107<\/em>)<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Zagreba\u010dko gradsko kazali\u0161te Komedija<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>