Varaždinska svečana premijera predstave GLORIJA (Mirakl u šest slika) Ranka Marinkovića u režiji Damira Zlatara Freya odžat će se u petak, 5. travnja u 19:30 sati, a repriza u subotu, 6. travnja u 19:30 sati, u HNK u Varaždinu.
Osobe:
SESTRA MAGDALENA (Glorija), karmelićanka (cirkuska artistica) Helena MINIĆ
RIKARDO KOZLOVIĆ (Floki Flèche), bivši direktor cirkusa Mijo PAVELKO
BISKUP, konferansje i krotitelj životinja u cirkusu Zvonko ZEČEVIĆ
DON JERE, biskupov tajnik Ivica PUCAR
DON ZANE, bibliotekar Jan KEREKEŠ
DON FLORIJO, kanonik Zdenko BRLEK
TOMA, crkvenjak, TONI, clown Robert UGRINA
MAJKA Sofija CINGULA
CLOWNI Robert KARANFILOV, Nikola RACAN
- Prizor iz predstave ‘Glorija’; Fotografiju ustupio INK
Ta priča smještena u jednu otočku, dakle relativno izoliranu župu, priča je o pokušaju mladog svećenika da u krizno poratno vrijeme lažnim čudom učvrsti poljuljanu vjeru. Stoga časnu sestru Magdalenu, a bivšu cirkusku umjetnicu Gloriju, stavlja na oltar u crkvi umjesto Bogorodičina kipa. Ali očekivano “čudo” prometnut će se u neuspjeh, odnos don Jere i Glorije u ljubav čija nemogućnost i okrutnost vraća Gloriju nazad u cirkus gdje i pogiba, osudivši svojim skokom u smrt svaki dogmatizam i totalitarizam.
Danas pak, “Glorija” oslobođena bilo kakvih ideoloških predznaka, ali uvjerena u nemoć svake ideologije, prepoznaje i ovo vrijeme, vrijeme koje mi tako rado zovemo našim, kao vlastito – dokazujući svoju nedvojbenu suvremenu pripadnost – upravo postavljanjem pravih, ključnih pitanja našega doba. A to je prije svega pitanje identiteta i sposobnosti da se (ne)izborimo za nj, zatim pitanje da li je u ovome danas koje je ostalo zakinuto za bilo koju vrst Utopije ljubav uopće moguća (kako ona romantična kakva se rađa između Glorije i don Jere, tako i ona u obitelji koja također ne odolijeva: ona Glorije i njenog oca), te pitanje manipulacije nemoćnim pojedincem od strane zatvorenih moćnih sustava.
Ovaj dramski mirakl u šest slika, kako ga je sam autor podnaslovio, upravo je sjajan teatarski izazov redateljskoj poetici Damira Zlatara Freya. Frey snažnim slikama, tu dramu otvorene strukture prostora izmješta likovno i značenjski u teatarsko mjesto zaigranosti i zapitanosti, gdje se ponajprije poseže za ludističkim elementima “Glorije”, otvarajući pri tom i vrata budućih vremena.
Željka UDOVIČIĆ PLEŠTINA, dramaturginja
[izvor informacije INK Pula]
