FILMSKE MUTACIJE: Albert Serra i Mark Peranson u Gorgoni – premijera USAMLJENA POSLIJEPODNEVA, MSU ZAGREB – u subotu 30. studenoga 2024. od 19:00
prolog za FILMSKE MUTACIJE:
FESTIVAL NEVIDLJIVOG FILMA XVIII
predavanje / razgovor
Albert Serra + Mark Peranson
premijera filma Alberta Serre
USAMLJENA POSLIJEPODNEVA
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ZAGREB – GORGONA
30. studenoga 2024.
19:00 – 22:30
Fotografiju ustupio TMDB
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ZAGREB – GORGONA
subota, 30.11.2024. u 19:00
Predavanje | razgovor: ALBERT SERRA + MARK PERANSON
ALBERT SERRA Usamljena poslijepodneva | Tardes de soledad | Afternoons of Solitude
2024. DCP 125 min.
Režiser, scenarist: Albert Serra | Produkcija: Albert Serra, Montse Triola, Luis Ferrón – Andergraun Films – Spain Pedro Palacios, Ricard Sales – LaCima Producciones – Spain Pierre-Olivier Bardet – Idéale Audience – France, Joaquim Sapinho, Marta Alves – Rosa Filmes – Portugal | Direktor fotografije: Artur Tort | Montaža: Albert Serra, Artur Tort | Zvuk: Jordi Ribas, Samuel Mittelman, Bruno Tarrière | Glazba: Marc Verdaguer, Ferran Font | Protagonisti: Andrés Roca Rey, Antonio Gutiérrez, Francisco Durán , Francisco Gómez & Manuel Lara | Prikazivanje filma omogućili su: Albert Serra, Andergraun Films, Films Boutique, MCF d.o.o.
U subotu, 30. studenoga 2024. u 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, Filmske mutacije: festival nevidljivog filma otvaraju zimski program s premijerom filma USAMLJENA POSLIJEPODNEVA Alberta Serre, katalonskog vizualnog i izvedbenog umjetnika, stalnog autora festivala i njegovim uvodnim predavanjem koje će moderirati Mark Peranson, jedan od najintrigantnijih filmologa, kustos filmskih i galerijskih programa za brojne festivale i muzeje, filmski autor, urednik časopisa Cinema Scope.
Ne umiremo dvaput. Na ekranu toreador umire svakog poslijepodneva. Tom rečenicom André Bazin zaključuje svoj esej “Smrt svakog poslijepodneva” o filmskoj specifičnosti tragičke tauromahije. Orson Welles u Španjojskoj u istoimenom filmu braće Maysles kaže: “Borba s bikovima je tragedija u tri čina. Ova plemenita stvorenja koja iščekuju svoju smrt ovog poslijepodneva junaci su te tragedije.” Filmska specifičnost tragičke tauromahije Alberta Serre je mistička trijada usamljenosti, bez publike. Filmsko oko fiksira ono što ljudsko oko ne može vidjeti, a montaža atrakcija strukture ponavljanja u iščekivanju smrti.
Serrino modeliranje dokumentarističke slike doseže raskošnu plastičnost “u krvi i mesu”, zrcaleći uvide filozofa Alexandera Garcíje Düttmanna u studiji o Viscontiju. Hvaljeni i nagrađivani film prvi je autorov dokumentarac čija stvarnost po filmu fascinira estetički i antropološki, atletizmom i animalnošću baconovske opsesije koridom u kontroverznom spektaklu plastike slike i zazornosti utjelovljenog nasilja. Borbe s bikovima nedavno su zabranjene u dijelu Španjolske. Serrin film o drevnom ritualu koji je nadživio svoje vrijeme ne skriva brutalnost, ali ni nemogućnost brisanja svakog kolektivnog iskustva ritualiziranog nasilja. Korjenito avangardan, film se priklanja fascinaciji atavističkom, izolaciji i usamljenosti. Nema arene, nema publike, promatramo brutalnu tjelesnost bika i borca, pustinjski pijesak i sunce. Danas ili prije 2000 godina. To je usamljenost njihovih poslijepodneva, govori nam Serra.
Nakon filma slijedi razgovor s autorom Albertom Serrom i Markom Peransonom koji moderira Tanja Vrvilo.
Albert Serra je filmski i vizualni umjetnik, filmove radi u sklopu vlastite produkcije Andergraun Films, a konceptualna, filmski mišljena, galerijska i izložbena djela za najutjecajnije institucije i izložbe suvremene umjetnosti. Rođen u Banyolesu, studirao je filozofiju i književnost, napisao je niz dramskih djela za kazalište i snimao video radove prije prvih filmova kojima se etablira radikalno adaptiranim i transformiranim klasičnim tekstovima od Cervantesa do Biblije preko spekulativnih filmsko-knjiških susreta poput Casanove i Drakule. Vizionarski povijesni kammerspiel Smrt Luja XIV. s ikonom novovalnog filma Jean-Pierreom Léaudom, kao i Priča s Pacifika Serrina su remekdjela, a majstorska historičnost kazališnog rada Liberté za berlinski Volksbühne i istoimena filmska remedijacija Sloboda izaziva “finale kulture” našega doba.
Mark Peranson je kanadski filmolog i kustos brojnih programa filmske i vizualne umjetnosti, filmski kritičar, glumac i redatelj, koji živi i radi u Berlinu. Osnivač je i glavni urednik kultnog filmskog časopisa Cinema Scope, koji je izlazio od 1999. do 2024. proširujući okvire internacionalnog filma, početkom godine je izašao broj 79, posljednje tiskano izdanje tog nezamjenjivog autorskog časopisa. Od 2019. do 2024. bio je glavni kustos Berlinskog međunarodnog filmskog festivala, a od 2010. do 2018. kustos programa Locarna, kao i programski suradnik Međunarodnog filmskog festivala u Vancouveru. Režirao je filmove U očekivanju Sancha (Waiting for Sancho, 2008. – o snimanju Serrina filma Pjev ptica) i Posljednji film (La última película, s Rayom Martinom, 2013. – inspiriran Posljednjim filmom Dennisa Hoppera i paralelno snimanim dokumentarcem Američki sanjar), glumio je u brojnim filmovima, uključujući Pjev ptica (El cant dels ocells, 2008.) i film Priča o mojoj smrti (Història de la meva mort, 2013.) Alberta Serre te Sama noću na plaži (Bamui haebyun-eoseo honja / On the Beach at Night Alone, 2017.) i Clairina kamera (La caméra de Claire, 2017.) Honga Sang-sooa.
Drugi predrogram Filmskih mutacija odvija se od 13. prosinca u KIC-u i 14. prosinca u MSU-u izložbeno-filmskim programom u kojem Antje Ehmann i Tanja Vrvilo povezuju berlinske filmske rukopise Irene Vrkljan i Haruna Farockija. U programskom je fokusu filmska tetralogija Irene Vrkljan, njezin kratki opus pjesničkih filmova-eseja koje je režirala na dffb-u (Deutsche Film- und Fernsehakademie Berlin, Njemačkoj akademiji za film i televiziju u Berlinu) tijekom studija 1966.-1969., koji je upisala s Harunom Farockijem i prvom generacijom studenata filmske režije, u korespondenciji s izborom iz mnoštva “portreta i susreta”, filmova-eseja Haruna Farockija.
Gusti filmski, diskurzivni i radionički program Filmskih mutacija: 18. festivala nevidljivog filma nastavljamo od 24. do 30. siječnja 2025. u Muzeju suvremene umjetnosti i KIC-u u Zagrebu te Art-kinu Croatia u Rijeci s brojnim filmolozima i autorima.
Projekt o politikama filmskog kustostva pod naslovom Filmske mutacije: festival nevidljivog filma pokrenula je 2007. godine Tanja Vrvilo s autorima propulzivne korespondencije Alexanderom Horwathom, Nicole Brenez, Raymondom Bellourom, Jonathanom Rosenbaumom, Adrianom Martinom i Kentom Jonesom, objavljenih u časopisu Trafic 1996., s namjerom stvaranja lokalnog prostora za istraživanje odnosa i kretanja među inovativnim filmskim praksama unutar širokog područja manjinske, manje vidljive povijesti filma. Programe Filmskih mutacija od prvoga izdanja 2007. godine osmišljavamo na temelju filmoloških, teorijskih ili filozofskih uvida o praksama filma i pokretnih slika koje potiču znanja i nadahnuća o različitim pozicijama kritičkog i umjetničkog mišljenja. Platforma TOČKA OMEGA: AGREGATNE INTERVENCIJE FILMSKIH SLIKA objedinjuje kontinuirane aktivnosti umjetničke produkcije, prikazivanja, edukacije, izdavaštva i organizacijskog razvoja proširenih programa FILMSKIH MUTACIJA koje priprema međunarodni kustoski tim 2024. mapirajući elementarni obrat i preklapajuću ekozofiju pokretnih slika. Agregatne intervencije kritičke su zone programskog kolektiva koji ispituje prakse i mikropolitike medijskog i teritorijalnog rastakanja filma i suvremene vizualne kulture i baca inovacijske poglede na materijalne, infrastrukturne i povijesne okvire slika, operativno komunicira njihova prethodna migracijska i transformacijska kretanja te promjene fizičkog stanja. Multidisciplinarni programi tematiziraju elementarne mikropolitike od sinemeterologije (Daney-Straub/Huillet-Benning) do nesinematske Točke Omega (Hitchcock-Gordon-De Lillo) na temelju brehtijanske dijalektike slika, za/uzimanja pozicija patosa i anakronije. Kustoski tim priprema umjetničko-diskurzivne programe koji dovode u sraz dispozitiva filmsko iskustvo kina i imobilizacije gledatelja s varijacijama zaustavljanja slike – Točke Omega izložbenog filma.
Zimsko izdanje Filmskih mutacija odvija se u Zagrebu i Rijeci u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, KIC-om i Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, Art-kinom Croatia u Rijeci i Umjetničkom akademijom u Splitu.
Prikazivanje filmova Irene Vrkljan omogućila je Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen u suradnji s: Antje Ehmann, Sandrom Križić Roban i Nenadom Robanom, Institutom Harun Farocki, DAAD – Deutscher Akademischer Austauschdienst, a radio-televizijski opus prikazujemo u stručnoj suradnji s Hrvojem Hribarom – KIC, HRT.
Filmove Haruna Farockija prikazujemo u suradnji s Antje Ehmann i Institutom Harun Farocki.
Projekte umjetničke organizacije Film-protufilm podržali su Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture i medija RH, Ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Zaklada Kultura nova.
Impressum programa USAMLJENA POSLIJEPODNEVA
Produkcija: Umjetnička organizacija Film-protufilm
Umjetnička direktorica: Tanja Vrvilo
Partnerska podrška: Muzej suvremene umjetnost Zagreb – Vesna Meštrić
Programska suradnja: Miranda Herceg, Ivan Salečić, Jasna Mihalić – Muzej suvremene umjetnost Zagreb
Tekstovi, bilješke, prijevodi: Albert Serra, Mark Peranson, Tanja Vrvilo, Bartol Babić Vukmir
Koncept, dizajn, razvoj web stranice: Gaetano Liberti
Dizajn programskih publikacija: Gaetano Liberti
Vizualni identitet Filmskih mutacija: Damir Gamulin Gamba
Koordinator projekcija i tehnike: Igor Šubat
Projekcionisti: Vatroslav Živković, Nenad Kubat, Mirna Rodić
Prijevod filmova i titlanje: Marko Godeč – Ministarstvo titlova, MFC d.o.o.
Foto i video dokumentacija: Nina Đurđević, Ratko Mavar
Tisak promidžbenih materijala: Ars kopija
Gostovanje Split-Zagreb: Jakov Labrović (Soba 100)
Hvala: Albert Serra, Montse Triola – Andergraun Films, Jean-Christophe Simon, Rūta Švedkauskaitė – Films Boutique, Seid Ružić – MCF d.o.o., Igor Stanković, Milena Debeljković, Milica Gavrilović – MCF d.o.o.
Potpora: Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture i medija RH, Ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Zaklada Kultura nova, Language Barrier Production
[izvor informacije Filmske mutacije]
