Dvije godine nakon donošenja Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva Hrvatski audiovizualni centar već ostvaruje rezultate predviđene za 2014.
U Novinarskom domu u Zagrebu održana je novinarska konferencija s temom dvije godine od donošenja Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva. Konferenciju je organizirao Hrvatski audiovizualni centar, a njezin je cilj bio upoznati javnost s trenutnim stanjem, ostvarenim ciljevima i kritičnim mjestima u provedbi ovog strateškog programa.
Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva strateški je program u kojem su definirani ciljevi za razvoj hrvatske filmske industrije u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Program su izradili stručnjaci HAVC-a pod nadzorom Hrvatskog audiovizualnog vijeća, a 25. listopada 2010. godine prihvatio ga je ministar kulture Božo Biškupić. Antonio Nuić, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja, prvi je pozdravio okupljene novinare i filmske profesionalce, podsjetivši na stanje hrvatske filmske industrije u vrijeme donošenja Nacionalnog programa. 2010. godina bitna je godina za hrvatsku kinematografiju. Do tog trenutka šira filmska zajednica, a posebno redatelji, bili su nezadovoljni sa situacijom na domaćoj filmskoj sceni. Nacionalni program sve je te probleme ispravno dijagnosticirao te postavio ciljeve i ponudio rješenja problema. Danas, dvije godine nakon predstavljanja programa, na najboljem smo putu ostvarivanja ciljeva koji su tim programom zacrtani, izjavio je Nuić.
Jedan od ključnih elemenata pri ostvarivanju ciljeva zadanih programom bilo je osigurati provedbu hrvatskog audiovizualnog zakonodavstva, o čemu je nešto više reklaRomana Matanovac Vučković. Zahvaljujući donošenju Nacionalnog programa stvorili su se uvjeti za reguliranje dugova privatnih televizija s nacionalnom koncesijom i HRT-a za prve tri godine rada HAVC-a, a zakonskom novelom iz 2011. godine postignut je još bolji položaj HAVC-a u pogledu naplate. Matanovac Vučković također je podsjetila da je izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima iz 2011. godine uređen i sustav poticajazahvaljujući kojem je pokrenut izvoz filmskih usluga. Poticaj se daje u obliku 20% od ukupnog iznosa koji je u Hrvatskoj utrošen u proizvodnju audiovizualnih djela koja imaju status kulturnih proizvoda. Voditeljica programa mjera i poticaja Tatjana Aćimović objasnila je da je od stupanja Zakona i Pravilnika na snagu pet međunarodnih projekata snimano u Hrvatskoj, a spomenute su produkcije i došle upravo zbog mjera poticaja. Rezervirana sredstva za dvije godine osigurat će investicije u visini od 100 milijuna kuna, odnosno neto prihod u visini od 80 milijuna kuna. Time je ovo jedini program koji ne zahtijeva investicije, a donosi dobit, izjavila je Aćimović, istaknuvši da su indirektni učinci poticaja brojni, kako na području turizma tako i na polju usklađivanja sa standardima i zakonskim okvirima Europske Unije.
- Andrea Zlatar Violić, Hrvoje Hribar, Tina Hajon, Tatjana Aćimović, Antonio Nuić
Koordinatorica projekta digitalizacije nezavisne kinoprikaivačke mreže Tina Hajon izvijestila je o procesu digitalizacije kina, koji HAVC provodi s Ministarstvom kulture. Digitalizacija je neophodna kako bi nezavisna kinoprikazivačka djelatnost uopće opstala. No projekt digitalizacije dalekovidniji je i ambiciozniji od samog tehničkog unapređivanja kinodvorana. Zato je HAVC izradio programske smjernice kao dio ugovornih obaveza za kinoprikazivače s namjerom da se u hvatskim kinima prikazuje više kulturno vrijednog sadržaja. Dakle, naš cilj je obogatiti kulturnu ponudu u gradovima, pružiti publici mogućnost da uživa u raznovrsnom kino repertoaru i naravno povećati cirkulaciju i gledanost europskih i hrvatskih filmova, izjavila je Tina Hajon dodavši da u proljeće očekujemo digitalizaciju 27 kinodvorana i šest hrvatskih filmskih festivala.
Predstavnica Hrvatske u Eurimagesu Sanja Ravlić i Dean Šoša, v.d. glavnog urednika HTV-a osvrnuli su se na kritično mjesto iz Nacionalnog programa na kojem se već intenzivno radi.Sanja Ravlić komentirala je porast gledanosti domaćeg filma u protekloj godini. U razdoblju 2010./2011. godine hrvatski film imao je svega 18 000 gledatelja, dok je dvije godine kasnije taj broj čak deset puta veći. Uključimo li u ovu računicu i manjinske koprodukcije, koje se također službeno vode kao hrvatski film, dolazimo do brojke od čak 347 452 gledatelja! No Sanja Ravlić ističe kako je u ovome području situacija daleko od idealne, te da je uređivanje odnosa sudionika u distribuciji i prikazivanju hrvatskog, europskog i svjetskog nekomercijalnog filma sljedeća HAVC-ova velika fronta bitke za boljitak i samoodrživost audiovizualnog sektora u RH.
Dean Šoša istaknuo je zastupljenost kinotečnog, hrvatskog, dokumentarnog, kratkometražnog i animiranog filma na nacionalnoj televiziji, često i u prestižnim terminima. Godinu i devet mjeseci nije se događalo ništa. Tijekom posljednja tri mjeseca HRT se probudio i nadamo se da neće uskoro zaspati. Pred nama je buđenje dramskog programa za koje tek treba stvoriti preduvjete, jer još u 2013-oj godini budžet će nam jesti davno snimljene i emitirane sapunice. Dužni smo buđenje dječjeg programa i još mnogo toga. No dugove gomilane dvadeset i više godina teško je vratiti preko noći, izjavio je Šoša.
Vera Robić-Škarica, predsjedavajuća Hrvatskog audiovizualnog vijeća, osvrnula se naružičaste stranice Nacionalnog programa. Trenutno se snima, snimljeno je ili je u postprodukciji čak 10 dugometražnih naslova, od čega su dva debitantska i dva namijenjena djeci i mladima, a svi bi trebali biti završeni najkasnije do Filmskoga festivala u Puli. Dodamo li tome i naslove koji su nastali mimo institucionalnog financiranja, broj ukupnih filmova penje se na 13 do 15. To znači da smo već sada, nakon dvije godine, ostvarili stanje koje smo najavili u ružičastim stranicama Nacionalnog programa.
Dopredsjednica Hrvatske udruge producenata Dana Budisavljević na kraju se osvrnula nauspjehe i kritične točke u prve dvije godine djelatnosti HAVC-a od donošenja Nacionalnog programa. S HAVC-om je započela nova era u načinu proizvodnje domaćeg filma. Iz produkcijske vizure dva su ključna nova momenta: ulaganje u razvoj scenarija i razvoj projekata te ulaganje u koprodukcije. Rezultati ovog novog načina poticaja ne mogu biti vidljivi preko noći, jer prosječnom filmu treba od tri do pet godina za realizaciju, ali uvjereni smo da će publika u vrlo skoroj budućnosti gledati sve kvalitetnije i sve zanimljivije filmove. Kao kritična mjesta istaknula je kinodistribuciju i suradnju s proizvodnim dijelom HTV-a, za kraj dodavši kako je HAVC trenutno najbolje funkcionirajuća institucija za audiovizualnu industriju u cijeloj regiji uključujući Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku i Italiju što nas čini vrlo ponosnima, ali i poželjnim partnerima na europskoj sceni. Ono čemu težimo jesu rezultati koje postižu npr. Austrija i Danska.
Pred kraj konferencije za novinare završne su riječi održali ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar i Ministrica kulture Republike Hrvatske Andrea Zlatar Violić.
Hrvoje Hribar podsjetio je na veljaču 2011. godine kada je Nacionalni program predstavljen u Gospodarskoj komori. Odluka da loše pokazatelje u audiovizualnoj industriji prikažemo optimistički i aktivistički isplatila nam se. Pogledate li učinke u četiri strateška cilja, primijetit ćete da smo uspjeli, odnosno da aktivno radimo na četiri strateška cilja: provođenju audiovizualnog zakonodavstva, digitalizaciji, sustavu mjera poticaja, povećanju vidljivosti i gledanosti hrvatskog, europskog i nekomercijalnog svjetskog filma te godišnjoj proizvodnji. Ono što nam je ostalo učiniti u sljedeće dvije godine je reforma Hrvatske kinoteke u sustavu Hrvatskog državnog arhiva te pozabaviti se izazovima distribucije i prikazivaštva u Republici Hrvatskoj.
Hrvoje Hribar također je istaknuo da je HAVC mala i efikasna institucija u kojoj mali broj ljudi umije raditi jako puno posla i koja vjerujuje da je moguć kvalitetniji oblik javne uprave.Dakako, dosta stvari u HAVC-u možemo raditi bolje, a kada i to ostvarimo, možemo zamisliti i puno ružičastiju stranicu od one koju je spomenula gospođa Robić-Škarica, kao i puno efikasnije suočavanje s izazovima u domaćoj filmskoj industriji. Jednako kao što mogu zamisliti bolji HAVC, mogu zamisliti i situaciju bez HAVC-a. U Hrvatskoj svi pamtimo razdoblja kada je nešto kratkotrajno zabljesnulo, pa zatim bilo uništeno nečijim nemarom ili zlobom. Nećemo dozvoliti da HAVC postane takva legenda.
Na kraju konferencije, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić osvrnula se na prikazane rezultate, posebice digitalizaciju i mjere poticaja, istaknuvši kako su oni rezultat realnog, konkretnog i kontinuiranog rada. HAVC je u Hrvatskoj jedina ustanova ovog tipa: ustanova koja je krovna – jer pokriva audiovizualnu djelatnost u svim njezinim aspektima i operativna – jer unutar sebe ima mehanizme kontrole i jasno razdvojene funkcije i ovlaštenja koja je u prve četiri godine postojanja napravila velike iskorake. Iznimno je važno da audiovizualni pogon funkcionira kao autonomna institucija, jer njezina je djelatnost istovremeno i kulturno i gospodarsko dobro te važan element našeg civilizacijskog i kulturnog obrazovanja. Ministrica Zlatar Violić također je istaknula da je jedan od sljedećih poteza Ministarstva kulture analogno strukturi HAVC-a pokušati organizirati i druge kulturne sektore koji imaju i kulturnu i gospodarsku važnost te osnovati Centar za knjigu.
Ministrica je svoje izlaganje zaključila sljedećim riječima: Čestitam svima koji su sudjelovali ili sudjeluju u ove dvije godine realizacije Nacionalnog programa. Vjerujem da je vaše prisustvo danas i ovdje znak jedinstva zajednice koja razumije da su partnerski odnosi način na koji možemo ostvariti ciljeve koji su zadani u nacionalnoj strategiji.
[izvor informacije HAVC]
