DEVETI HRVATSKI BIENNALE ILUSTRACIJE
GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI
02.06.2022. – 03.07.2022.

Fotografija preuzeta s web stranice Galerija Klovićevi dvori

Hrvatski biennale ilustracije manifestacija je koja od 2006. do danas kontinuirano predstavlja renomirane i nove autore na suvremenoj ilustratorskoj sceni iz Hrvatske i inozemstva u tradicionalnom ljetnom terminu. Putem izabranih tema ili natječajnih radova ukazujemo na kreativni kontinuitet specifične discipline primijenjene umjetnosti i njen razvoj, a putem suradnje s umjetnicama i umjetnicima iz cijeloga svijeta ili nacionalnih selekcija i odabranih tema predstavljamo izbor iz autorskih opusa i podsjetnike na značajne institucije i škole u suvremenoj ilustraciji. Nedavno smo ostvarili uspješnu suradnju s Fakultetom za umjetnost i dizajn iz Plzenja (Češka Republika) upoznavši studente i mentore i s Akademijom za umjetnost i kulturu iz Osijeka putem studentskih radova nastalih pri Odsjeku za vizualne i medijske umjetnosti. Prije tri godine željeli smo osnažiti međunarodnu dionicu izložbe u suradnji s kustosicama iz Madrida i njihovom agencijom izabranim radovima tri vrhunska španjolska ilustratora objedinjenih pod naslovom „Poput otvorene knjige“. Zbog pandemije naša suradnja za koju smo bili dobili stipendiju AC/E-PICE, odnosno, programa za internacionalizaciju španjolske kulture odgođena je. Naime, „Osmi hrvatski biennale ilustracije“ uspješno je otvoren za publiku u lipnju 2020. godine s primjerenim brojem slovenskih i hrvatskih umjetnika, jednog južnokorejskog umjetnika i jedne ukrajinske umjetnice, međutim, od organizacije putovanja i radionica za djecu i mlade predloženih u sklopu cjeline i predstavljanja radova Cristine Sitje Rubio, Manuela Martineza Solera i Javiera Saeza Castana morali smo tada odustati.

Natječaj koji objavljujemo putem mrežnih stranica Galerije Klovićevi dvori i društvenih mreža ove godine, povodom „Devetog hrvatskoga biennala ilustracije“ sadržavao je konkretan zadatak: ilustracija kao prijedlog za plakat naručitelja, s obzirom na činjenicu da tijekom 2022. godine obilježavamo 40.-tu obljetnicu djelovanja Galerije Klovićevi dvori.  U radu prosudbene komisije sudjelovali su: Slavica Ćurković, direktorica Monte Librića iz Pule, Marko Golub, voditelj galerije Hrvatskog dizajnerskog društva iz Zagreba, izv. prof. art. Stanislav Marijanović, umjetnik i profesor Akademije za umjetnost i kulturu iz Osijeka pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, te Danijela Markotić i Koraljka Jurčec Kos iz Galerije Klovićevi dvori.

Odabrali smo sedam hrvatskih autora: Sanju Feratović, Dinu Idrizbegovića, Dubravku Perišu, Luku Petrača, Sanju Pribić, Anu Salopek i Nikolinu Žabčić koji će uz predstavljanje na devetom izdanju bijenala biti skupno nagrađeni izložbom u Galeriji Vladimira Filakovca pri Narodnom  sveučilištu Dubrava na jesen 2022. Valja podsjetiti da su prijašnjih godina najbolji sudjelujući autori (hrvatski i inozemni) nagrađivani putem prijedloga za realizaciju samostalnih izložaba. U međuvremenu, od prošlog „Osmoga biennala“ nagrade smo osmislili u obliku organizacije skupne izložbe, pa su tako putem natječaja izabrani autori nagrađeni izložbom u Galeriji Julija Knifera u Osijeku iste godine, a ovoga puta bit će nagrađeni izložbom u Galeriji Vladimira Filakovca u Zagrebu. Nagradu u obliku skupne izložbe izabranih radova  dodijelit će ravnatelji Galerije Klovićevi dvori i Narodnog sveučilišta Dubrava u prigodi svečanog otvorenja „Devetog hrvatskoga biennala ilustracije“.

Sastavši se u travnju 2022., raspravivši sadržaj natječaja, odabravši autore i radove osvrnuli smo se na osnovne postulate u likovnom oblikovanju i konačnoj primjeni ilustracije prilikom izrade plakata za moguće naručitelje, te plakata kao medija koji se razvijao paralelno s razvojem tiskarskih tehnologija. Zaključivši pitanjem o trajnoj potrebi (izložbene) analize tog sredstva vizualne komunikacije u smislu ustrajanja na prenošenju određene poruke i informacije publici optičkim djelovanjem na promatrača (u našem slučaju posjetitelja), katkada na emocionalnoj i podsvjesnoj razini, ali unutar zadane forme korištenjem osnovnih kompozicijskih elemenata, nismo imali potrebu pojedinačno ih znanstveno elaborirati ili ponavljati. Naglasak je naime, bio na glavnoj sastavnici medija, tj. izlaganja umjetničkih ostvarenja većeg formata u javnom prostoru galerije, gdje vizualna komunikacija u istom prostoru treba ostvariti cilj prenošenja poruke zanimljivo i razumljivo za nama najvažnije, a to je naša vjerna publika svih dobnih skupina, kojoj od početka manifestacije nudimo i dodatni sadržaj u obliku edukativnih programa. Ove godine edukativni programi sastojat će se od međunarodne „Artionice“ i konačnog susreta „u živo“ s tri umjetnika iz Španjolske namijenjena i djeci, i mladima, i odraslima.

Ne manje važno, u sklopu koncepta izložbe odlučili smo predstaviti „povijesnu“ dionicu izložbe pod naslovom „Ilustracija u hrvatskom plakatu“ s predstavljanjem, prema našem mišljenju, nezaobilaznih ostvarenja plakatne umjetnosti 20. i 21. stoljeća u izboru Svebora Vidmara, člana prosudbene komisije „Osmog hrvatskoga biennala ilustracije“ i višeg stručnog suradnika – voditelja Galerije Vladimira Filakovca. Zahvaljujući suradnji s hrvatskim muzejima i galerijama, poput Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja grada Zagreba, Hrvatskog povijesnog muzeja, Nacionalne i sveučilišne knjižnice te Državnog arhiva iz Šibenika i Međunarodnog dječjeg festivala, Hrvatskog narodnog kazališta, Kazališta Trešnja, ili pak udrugama poput Vizkulture, Sa(nj)ma knjige i Monte librića, te drugim, brojnim autorima članovima ULUPUH-ove  Sekcije za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo, koji redovno prate naše aktivnosti, likovni postav povijesnog pregleda hrvatske dionice ilustriranih plakata temelji se na brojnim zastupljenim radovima iz vlasništva navedenih institucija. Primjerice, naše povijesno „putovanje“ podsjetnik je na stvaratelje poput Mirka Račkog (s plakatom Izložbe Medulić iz 1910.), Mencija Klementa Crnčića (s plakatom za Drugi hrvatski svesokolski slet iz 1911.), Milivoja Uzelca (s plakatom Izložbe Proljetnog salona iz 1919.), Otta Antoninija (s plakatom „Brišem i sudim“ iz iste godine itd. Još tijekom 19. stoljeća zahvaljujući razvoju tiskarskih tehnologija omogućeno je tiskanje većih naklada višebojnih velikih formata gdje je litografski postupak doveo do kreativne suradnje likovnih umjetnika i tiskara. Moderna grafička rješenja prisutna su, tako reći, već od osnutka Obrtne škole (Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn) zaslugom Isidora Kršnjavog 1882.godine. Od kraja 19. stoljeća u Hrvatskoj djeluje cijeli niz školovanih umjetnika koji implementiraju nove spoznaje u oblikovanje plakata. Malo prije spomenuto, naše putovanje „vodi“ nas dalje podsjetnikom na plakate Andrije Maurovića, poput onoga: „Živjeli izbori / Za ustavotvorni“ iz 1946.; nastavlja se radovima Ferde Bisa, Đure Sedera iz pedesetih godina 20. stoljeća,  Ivana Picelja, Ede Murtića (nastalih šezdesetih godina 20. st.), Mihajla Arsovskog, Borisa Bućana, Borisa Ljubičića, Miroslava Šuteja sve do današnjih dana i ostvarenja suvremenih autora uz primjenu novih estetskih načela i novih digitalnih alata vezanih uz korporativno oglašavanje ili klupske evente. Stoga, likovno oblikovanje plakata u sklopu kulturnog i gospodarskog razvoja putem reklama za kulturne događaje i časopise, gospodarske manifestacije i proizvode dinamično pratimo izabranim primjerima, a za neka rješenja naših suvremenih umjetnika uvjereni smo da će pridonijeti sagledavanju različitih i novih pristupa  mediju, povijesnim stilovima i razvoju tehnika, uključujući digitalne. Vrijednost ilustracije u oglašavanju i predstavljanju pojedinačnih sadržaja putem kvalitetnog likovnog izraza i estetike i dalje se prvenstveno odčitava sinergijski nastavljajući ranija postignuća vrsnih slikara i grafičara. Sažeta kronologija izabranih primjera podupire pregled kojem ovogodišnji bijenale dodaje najbolja rješenja prispjela na naš javni natječaj i postavljena u kontekst izložbenog vrednovanja realiziranih, katkada i nerealiziranih prijedloga. Jednako tako, u povodu novog bijenalnog izdanja nastojimo najaviti planove za sljedeće; rado bismo naime, u suradnji s ULUPUH-om desetu „obljetničku“ izložbu pripremili u „revijalnom“ tonu, bez zadane teme i s naglaskom na presjek umjetničkog stvaralaštva naših ilustratora u dvije godine, koliko nas ujedno dijeli od sljedećeg izdanja Hrvatskoga biennala ilustracije.

Koraljka Jurčec Kos, svibanj 2022.

[izvor informacije Galerija Klovićevi dvori]