Nova knjiga Srećka Horvata “Poslije apokalipse” odgovara na brojna aktualna pitanja poput klimatske krize, pandemije i nuklearne opasnosti.
U ovom postapokaliptičnom putovanju filozof Srećko Horvat poziva na istraživanje apokalipse kao „otkrivenja“, prije negoli u njezinu kolokvijalnom značenju „kraja“. Jer jedini način da se kraj – odnosno opće izumiranje – spriječi taj je da osvijestimo i adresiramo niz međusobno povezanih prijetnji, poput klimatske krize, nuklearne opasnosti i aktualne pandemije. Knjiga skicira filozofski pristup nošenju s onim što Horvat, posuđujući termin iz klimatske znanosti i dajući mu teološki obrat, naziva „eshatološkim prekretnicama“. To više nije samo nuklearno doba ili klimatska kriza, nego njihov sudar, zajedno s raznim drugim velikim prijetnjama – ne samo pandemijom, nego i virusima kapitalizma i fašizma. Horvat tvrdi da je aktualno „otkrivenje“ jednostavno i dosad neviđeno: alternative više nisu socijalizam ili barbarstvo, već je jedina alternativa danas radikalna reinvencija svijeta, ili masovno izumiranje.
‘Poslije apokalipse’ nije samo žuran poziv da oplakujemo sutrašnje mrtve danas, nego i na to da se borimo za našu budućnost dok još možemo.
Bogati ratove, potrese i pandemije vide kao priliku za ekscesno profitiranje. Srećko Horvat, moj osobni heroj, detektirao je njihovu novu pretenziju: komodifikaciju apokalipse, koje se boje manje nego kraja kapitalizma.
Yanis Varoufakis
Srećko Horvat igra se idejom apokalipse tako da se naše viđenje kraja vremena transformira i postaje podnošljivo. Preuzima loptu od velikih umova prošlosti i zabija gol za one koji su sigurni da čovječanstvo može bolje od ovoga.
Ece Temelkuran
Nevjerojatna knjiga.
Gael García Bernal
O autoru:
Srećko Horvat filozof je i autor brojnih knjiga prevedenih na više od deset jezika, uključujući ‘Poetry from the Future’ (Penguin, 2019.), ‘Što Europa želi?’ (zajedno sa Slavojem Žižekom) i Radikalnost ljubavi. Tekstove mu objavljuju The Guardian, New York Times, Newsweek, Spiegel, Süddeutsche Zeitung i mnogi drugi vodeći svjetski mediji. Bio je jedan od osnivača Subversive Festivala, a godinama vodi i uređuje Filozofski teatar u zagrebačkom HNK-u. Jedan je od osnivača međunarodnih pokreta DiEM25 i Progressive International.
O prevoditeljici:
Dora Held rođena je u Dubrovniku 1989. godine. Magistrirala je francuski jezik i književnost i primijenjenu lingvistiku na FFZG. Prevodi s francuskog i engleskog jezika, između ostalog za hrvatsko izdanje Le Monde diplomatiquea i Hrvatski radio. Prevela je ili suprevela djela Alaina Badioua, Joanne Teklikk, Françoise Lalande, Érica Bullota, Paula Veynea itd.
[izvor informacije V.B.Z.]
