Najbolje od beletristike i publicistike iz Naklade Ljevak u 2021.

by

ŠEST NAJBOLJIH NAKLADE LJEVAK U 2021.
– beletristika – 

Iako se 2021. pokazala nepredvidljivijom no što smo se nadali, dobri naslovi iz Naklade Ljevak su sigurna konstanta. Donosimo Vam šest beletrističkih naslova koji su obilježili ovu godinu, a podsjećamo i na one koje ste možda propustili 2020.
Glavni junak romana Niotkuda s ljubavlju 1991. odlazi iz domovine jer osjeća da će stvari krenuti po zlu i da će njegovo, dotad uobičajeno ime, odjednom zazvučati kao poziv na nasilje. Kao egzilant koji se „nije izgubio ali se nije ni našao“ on luta od sjevera do juga kontinenta, ne nalazeći utjehe ni u omamljivoj magmi sjećanja. Nakon epizode u Rimu, privremeni dom nalazi u Amsterdamu, u zemlji i gradu „gdje su snovi nepoželjni“ a on ih, ustrajno, sanja. Jedna žena, i jedna knjiga, trebale bi zatvoriti krug njegova života.
Amin Maalouf u ovoj odiseji nastoji sabrati povijest svoje obitelji, sagledati njihovo kolektivno sjećanje i uskrsnuti sudbinu „plemena Maalouf”, koja ih je iz Libanona razbacala diljem svijeta, sve do Amerike i Kube. U toj pustolovini priziva mrtve, žive, pretke, duhove; slijedi ih kroz posmrtni hropac Osmanskoga Carstva; promatra tu dijasporu mistika, slobodnih zidara, profesora, trgovaca, sanjara-poliglota i kozmopolita. Porijeklo je veličanstvena založnica, duga i uzvišena molitva, ljubavna pjesma posvećena obitelji koja je jedina domovina u ovom pismu iz egzila.
Kad odrasli zabrljaju zbirka je priča na granici svijeta odraslih i djece. Za djecu je zabava, za odrasle opomena. Ona na humorističan način pokušava istražiti je li ostalo imalo dobra u nama. To dobro uvijek izvlače na površinu djeca, nalaze ga ondje gdje drugi misle da ga nema. Od tovara na pustom otoku, preko posljednje cetinske žabe, do međimurskog pijetla neočekivanih sklonosti i istarskoga ogromnog psa sa sasvim suludim strahom – svaka navedena pustolovina otkriva nam kako svijet uz djecu može postati bolji. Nekada zahvaljujući njihovim neobičnim idejama, nekada samom njihovom prisutnošću.
Dobitnik najprestižnije talijanske književne nagrade Strega i književni predložak prema kojem je snimljen istoimeni nagrađivani film, Tihi kaos je dirljiva i upečatljiva priča o televizijskom producentu čiji se svijet raspada tragedijom, nezaboravan je portret o čovjeku koji napušta svakodnevicu nakon što mu se život okreće naglavačke, pa pronalazi rješenje nerješive zagonetke gubitka u ljepoti i začudnosti svakodnevice. U prekrasnom prijevodu Tatjane Peruško, ovo je književna senzacija jednog od najpopularnijih i najčitanijih talijanskih autora.
Večernja nelagoda zadivljujući je debitantski roman mlade nizozemske književne senzacije Marieke Lucas Rijneveld koja je osvojila nagradu Booker International kao najmlađa osoba u povijesti tog priznanja. Roman govori o tome kako trauma (u ovom slučaju smrt djeteta u obitelji) oblikuje čovjekovo iskustvo i pogled na svijet. Brutalna, mračna, sumorna, snažna proza o djevojčici u izrazito religioznoj obitelji na izoliranoj nizozemskoj farmi koja se suočava s iskustvom smrti starijeg brata.
Nakon nagrađivanog romana Nasljedstvo, novi roman jedne od najuglednijih i najčitanijih norveških autorica Vigdis Hjorth bavi se disfunkcionalnim odnosom između majke i kćeri. Roman Je li majka umrla? šokantna je i brutalno iskrena priča o najfundamentalnijim čežnjama i razočaranjima u našim životima. Svojim prepoznatljivim glasom autorica postavlja pitanje kako se pomiriti s prošlošću kad ne postoji mogućnost dobivanja zadovoljštine a niti prihvaćanja onog što se dogodilo.
  • Bronja se kao četrnaestogodišnjakinja nađe u središtu vrtloga – dovoljno odrasla da razumije što se događa, no nedovoljno odrasla da bi imala ikakav utjecaj. Bijelo se pere na devedeset je roman o iskustvu bolesti i gubitka, krhkosti međuljudskih odnosa, borbi za život, nadi i beznađu, strahu, patnji i potrazi za svijetlom točkom u mrklom mraku.
  • Nalik na esteticističke romane fin de sièclea, Utopljeni u svojoj izvedbi pripadaju prozi simbolizma. Sve je tu: maglovita koperna, somnambulizam, opijenost arhitekturom, atmosfera propadanja, glazba, fantastika i lik progonjenog autsajdera…
  • Iako bi špijunski zaplet romana Ni svi kitovi ne lete lako mogao navesti na pomisao da je riječ o trileru, napeta priča samo je izlika za Cruza koji u svojem dobro poznatom poetičnom i zaigranom stilu piše roman o ljubavi, smrti, umjetnosti i samoći.
  • Nemirni, autobiografska proza Linn Ullmann, kćeri slavnog švedskog filmaša Ingmara Bergmana, slijedi pripovijedni tok razgovora između oca i kćeri snimljenih sedam godina ranije. On namjerava napisati knjigu o starenju i starosti, no zabrinut je da ga izdaju jezik, sjećanja, um. Stoga je odluče napisati zajedno.
Najbolju beletristiku potražite na www.ljevak.hr

ŠEST NAJBOLJIH NAKLADE LJEVAK U 2021.
– publicistika – 

Iako se 2021. pokazala nepredvidljivijom no što smo se nadali, dobri naslovi iz Naklade Ljevak su sigurna konstanta. Donosimo Vam šest publicističkih naslova koji su obilježili ovu godinu, a podsjećamo i na one koje ste možda propustili 2020.
Imperij, maestralna knjiga najvećega poljskog književnog putopisca 20. stoljeća Ryszarda Kapuścińskog o raspadu Sovjetskog Saveza, kombinira sjećanja iz djetinjstva s beskompromisnim novinarstvom. Pišući o međuetničkoj mržnji, vjerskom fanatizmu, pasivnosti i paranoji, koji su duboko obilježili dvije generacije istočnih Europljana, Kapuściński je komponirao simfoniju za carstvo koje se urušava – djelo koje povijest prevodi u nade i patnje ljudi osuđenih da je prožive.
Crveno na crno izbor je kolumni uglednog hrvatskog povjesničara i angažiranog i utjecajnog intelektualca Hrvoja Klasića na temu u Hrvatskoj sve prisutnijeg povijesnog revizionizma. Riječ je o kolumnama objavljivanima između 2019. i 2021. godine na portalu net.hr., u kojima Klasić argumentirano raskrinkava sve učestalije pokušaje povijesnog revizionizma u odnosu na fašizam i antifašizam i lažiranje povijesnih činjenica.
U posljednjih deset godina, pametni je telefon osvojio svijet i promijenio svakodnevicu. Od jutra do večeri, čini se da ništa ne funkcionira bez njega. No, ima li njegova uporaba svoju cijenu? Kao da se o njemu razmišlja u pozitivnom kontekstu, a ne brine se zbog negativnih učinaka na naše zdravlje i društvo. Manfred Spitzer, nakon što je obradio temu usamljenosti te opasnosti od digitalnih medija, u svojoj novoj knjizi ponovno se bavi jednim od najvažnijih problema suvremenog čovjeka.
Prvi dio knjige zbirka je eseja koju čine prerađene kolumne koje je autorica posljednjih godina objavljivala u slovenskim novinama Delo te ih objavila pod nazivom Trčanje na mjestu. U njemu proučava što se događa s pojedincem u neoliberalnom svijetu, a drugi dio knjige koji je prijevod djela Čovjek je čovjeku virus, bavi se odnosom prema zdravlju, autoritetima, kontroli, (ne) jednakosti, boli i prije svega negativnim emocijama u vrijeme koronavirusa.
Ima li čitanje knjiga još smisla u doba digitalnih medija? Zašto bismo se probijali kroz opsežne romane kad možemo pogledati seriju, pretražiti internet ili jednostavno provesti vrijeme na neki drugi način? Ova knjiga nudi deset razloga za čitanje koji dokazuju da ono ima brojne pozitivne učinke. Čitanjem knjiga širimo i produbljujemo rječnik, izoštravamo sposobnost mišljenja na svim područjima, jačamo sposobnost razumijevanja i vježbamo empatiju. Sve su to temelji za razmišljanje vlastitom glavom, a na kraju krajeva, i za uspjeh i sreću.
Ova je knjiga napisana s namjerom da se sve, a posebno mlade i njihove učitelje, potakne na to da posegnu za popularnoznanstvenim tekstovima. Ovom knjigom i mladima i njihovim učiteljima želi se pokazati upravo kako su rano otkrivanje popularnoznanstvenih tekstova i njihovo čitanje zalog razvoja vlastitih intelektualnih sposobnosti. Osvijesti li se to i počne li se više razgovarati, i mladi sa starijima, kao i mladi međusobno i stariji međusobno, a onda i čitati i razgovarati o pročitanom,  sigurno bi se razumjeli bolje.
  • Jadranka Kosor potanko izvještava o detaljima mnogobrojnih političkih susreta, donošenja odluka, o zakulisnim političkim igrama. Međutim, ova se knjiga ne bavi evidentiranjem političkih poteza s namjerom da se ostavi što ljepša slika o sebi i o svojemu doprinosu u političkoj povijesti, već nastoji ponuditi dubinski uvid u procese iza važnih odluka.
  • Utemeljena na autorovim arhivskim istraživanjima, knjiga Vatra u vatri Michaela Martensa prva je cjelovita biografija Ive Andrića, književnika koji je bio izravnim svjedokom ključnih događaja jugoslavenske i europske povijesti 20. stoljeća.
  • Politika popuštanja Hitleru temeljena je i na dnevnicima, pismima, novinskim člancima i diplomatskoj pošti, a čitatelja vodi kroz turbulentne godine uoči Drugog svjetskog rata. Za razliku od drugih knjiga koje problematiziraju to razdoblje, Politika popuštanja Hitleru ne upada u zamku jednodimenzionalnog fokusa na jedan događaj ili jednog pojedinca.
  • Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesničare, prožima naslovnice i zakone koji nam određuju život, vrišti s internetskih portala i društvenih mreža, a korijeni tog vjerovanja sežu duboko u zapadnjačku misao. Od Machiavellija do Pinkera, prešutna pretpostavka jest da su ljudi loši. Dapače, ne samo da su loši, nego i uvijek gonjeni vlastitim interesom. Ali što ako to nije točno?
Najbolju publicistiku potražite na www.ljevak.hr

[izvor informacije Naklada Ljevak]

Post Views: 1,043