Posljednja večer u Areni započela je dodjelom Nagrade Fabijan Šovagović. Štujući uspomenu na velikana hrvatskog glumišta, Društvo hrvatskih filmskih redatelja utemeljilo je 2000.  godine Nagradu Fabijan Šovagović koja se dodjeljuje glumcu ili glumici čije je djelo ostavilo trajan trag u povijesti hrvatskog filma. Neki od prijašnjih laureata su: Boris Dvornik, Ana Karić, Ivo Gregurević, Vera Zima… Nagrada Fabijan Šovagović ove godine dodjeljena je glumcu Zdenku Jelčiću. Od ranih 70-ih do danas, nakupilo se u Jelčićevoj filmografiji kojekakvih tipova – siledžija i egzekutora, partizana i ustaša, mekih i tvrdih udbaša, mafijaša i kockara, a svim tim likovima su karakternu uvjerljivost uvijek davali njegova markantno-mrka pojava, rašpast glas i odrješit govor. Nagradu mu je uručila Anja Šovagović Despot.

Fotografija preuzeta s web stranice Pula Film Festival

NAGRADE 68. PULSKOG FILMSKOG FESTIVALA

Hrvatski program
A bili smo vam dobri, red. Branko Schmidt, Menhetenska odiseja, red. Mario Vrbančić, Murina, red. Antoneta Alamat Kusijanović, Plavi cvijet, red. Zrinko Ogresta, Po tamburi, red. Stanislav Tomić, Zora, red. Dalibor Matanić

Međunarodni program
Baksuzno bubnje ili bezumni pornić, red. Radu Jude, Društvene igre, red. Jenni Toivoniemi, Hochwald, red. Evi Romen, Južni vjetar 2 – Ubrzanje, red. Miloš Avramović, Kampanja, red. Marian Crisan, Lisica u rupi, red. Arman T. Riahi, Moje jezero, red. Gjergj Xhuvani, Ne mrzi, red. Mauro Mancini, Nigdje posebno, red. Uberto Pasolini, U limbu, red. Ben Sharrock

ODLUKE OCJENJIVAČKIH SUDOVA

NAGRADE OCJENJIVAČKOG SUDA KRITIKE
Ocjenjivački sud: Magdalena Miedl, Nenad Polimac, Mihai Fulger

Nagrada za najbolji film u Hrvatskom programu dodjeljuje se filmu ‘Plavi cvijet’ redatelja Zrinka Ogreste.
Nagrada za najbolji film u Međunarodnom programu dodjeljuje se filmu ‘U limbu’ redatelja Bena Sharrocka.

NAGRADE OCJENJIVAČKOG SUDA MEĐUNARODNOG PROGRAMA
Ocjenjivački sud Međunarodnog programa: Ben Hopkins, Lana Barić, Rada Šešić

1. Zlatna arena za najbolji hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Ankici Jurić Tilić za film ‘Baksuzno bubanje ili bezumni pornić’ redatelja Radua Judea.
Zlatna arena za najbolji hrvatski doprinos manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se strastvenoj filmskoj djelatnici koja uvijek prepoznaje dobar projekt i pomaže u podizanju profila hrvatskog filma na svjetskoj sceni.

2. Zlatna arena za najbolju manjinsku hrvatsku koprodukciju dodjeljuje se filmu ‘Baksuzno bubanje ili bezumni pornić’ redatelja Radua Judea.
Originalan i neobičan film koji nas neprestano iznenađuje svojim idejama i koji je istovremeno intelektualno uzbudljiv, lucidan ali i urnebesno smiješan.

3. Posebno priznanje ocjenjivačkog suda dodjeljuje se redateljici Jenni Toivoniemi za film ‘Društvene igre’.
Ocjenjivački sud daje Posebno priznanje scenaristici i redateljici filma koja briljantno vodi veliku i vrlo talentiranu glumačku ekipu, te unutar ograničenog prostora kreira uzbudljivu dramu koja je istovremeno i razotkrivajuća i zabavna.

4. Zlatna arena za najbolji film dodjeljuje se filmu ‘Nigdje posebno’ redatelja Uberta Pasolinija.
Film koji s odmjerenom senzibilnošću govori o vrlo ozbiljnoj i teškoj temi, i u kojem su sve glumačke izvedbe impresivno uvjerljivo ostvarene. Bez jeftinog manipuliranja, film nas je duboko dirnuo te smo o njemu razmišljali još dugo nakon odjavne špice. Zlatna arena za najbolji film dodjeljuje se filmu ‘Nigdje posebno’.

NAGRADA PUBLIKE

Publika je, glasovanjem za Međunarodni program, dodijelila diplomu filmu ‘Nigdje posebno’ redatelja Uberta Pasolinija produkcijskih kuća Picomedia, Digital Cube i NSL s RAI Cinema, s prosječnom ocjenom 4,86.
Nigdje posebno, red. Uberto Pasolini 4,86
Južni vjetar 2 – Ubrzanje, red. Miloš Avramović 4,67
Baksuzno bubnje ili bezumni pornić, red. Radu Jude 4,46
U limbu, red. Ben Sharrock 4,45
Moje jezero, red. Gjergj Xhuvani 4,39
Lisica u rupi, red. Arman T. Riahi 4,36
Ne mrzi, red. Mauro Mancini 4,31
Društvene igre, red. Jenni Toivoniemi 4,28
Hochwald, red. Evi Romen 4,17
Kampanja, red. Marian Crisan 3,67

Hrvatski audiovizualni centar dodjeljuje posebno priznanje ekipi filma ‘Južni vjetar 2 – Ubrzanje’ u znak zahvalnosti za zajednički razvoj koprodukcija i publike.

NAGRADE OCJENJIVAČKOG SUDA HRVATSKOG PROGRAMA
Ocjenjivački sud: Paweł Pawlikowski, (predsjednik), Zrinka Cvitešić, Danilo Šerbedžija, Mirko Pivčević i Mimi Plauché

1. Zlatna arena za oblikovanje zvuka dodjeljuje se Mirku Perriju i Juliju Zorniku za film ‘Zora’ redatelja Dalibora Matanića.
Za veliki doprinos atmosferi. Odlično ukomponirani zvuk zajedno sa slikom pruža snažan audiovizualan doživljaj.

2. Zlatna arena za glazbu dodjeljuje se Alenu Sinkauzu i Nenadu Sinkauzu za film ‘Zora’ redatelja Dalibora Matanića.
Za originalnu i inventivnu filmsku glazbu koja obogaćuje fotografiju, atmosferu i mističnost filma.

3. Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu dodjeljuje se Danici Ćurčić za ulogu Nele u filmu ‘Murina’ redateljice Antonete Alamat Kusijanović.
Za prikazivanje žene razapete između svojih obveza i snova, između „obveza“ i „želja“, između onog što „ima“ i onoga što joj je „potrebno“.

4. Nagrada Breza za najboljeg debitanta dodjeljuje se scenaristici i redateljici Antoneti Alamat Kusijanović za film ‘Murina’.
Za zreo način pripovijedanja mučne obiteljske priče te sukoba stvarnog života i onog o kojem se sanja.

5. Zlatna arena za montažu dodjeljuje se Tomislavu Pavlicu za film ‘Zora’ redatelja Dalibora Matanića.
Zbog nenametljivog ritma rezova koji stvaraju osjećaj začudnosti i nadolazeće prijetnje.

6. Zlatna arena za kameru dodjeljuje se Marku Brdaru za film ‘Zora’ redatelja Dalibora Matanića.
Za jaku atmosferu koju Brdar dovodi do granice vidljivosti te ju kontrolirano koristi interijeru i eksterijeru.

7. Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu dodjeljuje se Reneu Bitorajcu za ulogu Dinka u filmu ‘A bili smo vam dobri’ redatelja Branka Schmidta.
Za bravurozni portret heroja odbačenog od društva i obitelji.

8. Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu dodjeljuje se Vanji Ćirić za ulogu Mirjane u filmu ‘Plavi cvijet’ redatelja Zrinka Ogreste.
Za suzdržan i iskren portret žene zarobljene u svakodnevici lišenoj osobnog zadovoljstva.

9. Zlatna arena za scenarij dodjeljuje se Sandri Antolić, Ognjenu Sviličiću i Branku Schmidtu za film ‘A bili smo vam dobri’ redatelja Branka Schmidta.
Bavi se gorućom suvremenom problematikom, uz moćnog protagonista, mnoštvo bogatih i originalnih likova, kao i nekoliko jakih i živopisnih dijaloga.

10. Zlatna arena za režiju dodjeljuje se Zrinku Ogresti za film ‘Plavi cvijet’.
Nenametljiva ruka redatelja daje osjećaj kao da se priča razvija sama od sebe. Bez velikih dramskih efekata uspio je doprijeti do naših osjećaja.

11. Velika zlatna arena za najbolji film dodjeljuje se filmu ‘Plavi cvijet’ redatelja Zrinka Ogreste, produkcijske kuće Inter film producenta Ivana Maloče.
Postoje riječ koje nikada ne izgovorimo, osjećaji koje ne stignemo podijeliti te praznina koja ostaje iza onih koji nas napuste.

Nagradu u iznosu od 30.000,00 kn Zagrebačka banka dodjeljuje Zrinku Ogresti, redatelju filma ‘Plavi cvijet’, kojemu je ocjenjivački sud 68. festivala igranog filma u Puli dodijelio Veliku zlatnu arenu za najbolji film Festivala.

Paket postprodukcijskih usluga obrade i masteringa slike i tona u iznosu od 10.000,00 kn Teleking dodjeljuje producentu filma ‘Plavi cvijet’ Ivanu Maloči.

NAGRADA PUBLIKE ZLATNA VRATA PULE

Glasovanjem za Hrvatski program, publika je dodijelila nagradu publike Zlatna vrata Pule filmu ‘Murina’ redateljice Antonete Alamat Kusijanović produkcijske kuće Antitalent i RT Features, s prosječnom ocjenom 4,55.

Murina, red. Antoneta Alamat Kusijanović 4,55
Plavi cvijet, red. Zrinko Ogresta 4,42
A bili smo vam dobri, red. Branko Schmidt 4,31
Po tamburi, red. Stanislav Tomić 4,07
Zora, red. Dalibor Matanić 3,65
Menhetenska odiseja, red. Mario Vrbančić 2,76

U Puli, 23. srpnja 2021.
Ravnateljstvo 68. Pulskog filmskog festivala

[izvor informacija Priredba]


Maestro hrvatskog glumišta Zdenko Jelčić obilježava u Puli karijerni zlatni pir:

Povodom dodjele Nagrade „Fabijan Šovagović“ Društva hrvatskih filmskih redatelja, koja se svake godine dodjeljuje glumcu ili glumici za izuzetan doprinos hrvatskoj kinematografiji, štujući uspomenu na velikana hrvatskog glumišta Fabijana Šovagovića, s ovogodišnji laureatom, cijenjenim glumcem Zdenkom Jelčićem koji ove godine ujedno obilježava jubilarnih pedeset godina uspješne karijere, danas je u pulskom Circolu održana „Čikešija“.

Razgovor je tako nazvao sam Jelčić po svojoj ulozi Jereta Čikeša u filmu Bogdana Žižića „Ne naginji se van“ iz 1977. godine. Sudjelujući potom na Ujevićevim danima u Imotskom, čuo je razgovor nekoliko muškaraca koji su odlazili u Njemačku „na čikešiju“, gastarbajterski životni put. Jelčić je tada shvatio da je lik Čikeša postao toliko popularan da je ušao u svakodnevni jezik.

Zdenko Jelčić ; Fotografija preuzeta s web stranice Pula Film Festival

Razgovoru je prisustvovala glumica, Anja Šovagović Despot, kći Fabijana Šovagovića, te ga je moderirala potpredsjednica DHFR-a, redateljica Jasna Nanut. Anja je Jelčića opisala kao „glumca snažnih karakteristika, upečatljivog pogleda, fizionomije nalik onoj Clinta Eatswooda koja odaje dojam čvrste boksačke osobnosti teške kategorije. Međutim, tonovi njegova lica, nijanse njegove grimase, partiture njegove geste čine ga maestrom hrvatskog glumišta.“

Zdenko je uz glumu diplomirao političke znanosti, a kako je ovdje u Puli također prisutan s nezavisnim filmom „Menhetenske odiseja“ Marija Vrbančić koji je snimljen, kako se našalio, s budžetom od četiri kune, iskoristio je priliku naglasiti važnost ulaganja u kulturu općenito, svakako i u film: „Sjećate li se slavne scene bala u Viscontijevom „Gepardu“? Pa to izgleda kao da je koštalo više no sveukupna hrvatska kinematografija od 1991. naovamo“. Jelčić je apelirao na prijeko potrebno povećanje filmskih budžeta u Hrvatskoj kako bi domaći filmaši mogli raširiti krila i ostvariti puni potencijal koji zasigurno posjeduju, što je potvrđeno i prestižnom nagradom Camera d’Or koju je u Cannesu ovih dana osvojila Antoneta Alamat Kusijanović za svoj debitantski film „Murina: „Film je jedna od najskupljih umjetnosti“, podsjetio je Jelčić, „a svaka država, pa tako i Hrvatska, mora ulagati u kulturu i umjetnost jer u protivnome, narod će propasti.“

Ovom prilikom prikazan je i film o Zdenkovoj iznimnoj karijeri u režiji redateljice Dalije Dozet, a koji je snimio Luka Matić te montirala Sara Gregorić. U filmu o Zdenku govore redatelji Vinko Brešan, Branko Schmidt, Dalibor Matanić i mnogi drugi, a podsjetio je na Zdenkove legendarne uloge komandanta Ljube iz „Kapelskih kresova“, Čikeša iz spomenutog Žižićevog filma, Blage Antića iz „Novina“ i mnoge druge. Film je potaknuo Zdenkova sjećanja na suradnju s Fabijanom Šovagovićem uz kojeg je zaokružio svoju glumačku personu dotad građenu na autentičnosti i autonomiji. Svjedočeći Fabijanovom iskonskom doživljaju bećarske pjesme prilikom čijeg izvođenja su mu potekle suze, Zdenko je spoznao povezanost sa svojim hercegovačkim korijenima te shvatio je da je treća komponenta, koja mu je nedostajala u glumačkom izrazu bila upravo autohtonost koju čovjek nosi iz podneblja iz kojeg potječe, kako Fabijan Slavoniju, tako Zdenko Hercegovinu. Ta tri “a” zapravo se svode na biti čovjek, dodaje Jelčić. “Jer samo čovjek može biti glumac, redatelj, glazbenik, slikar…”

[izvor informacije Pula Film Festival]


Pulska filmska tvornica dobitnica nagrade Marijan Rotar

Nagrada Marijan Rotar koja se tradicionalno dodjeljuje za izniman doprinos pulskoj filmskoj kulturi uručena je na 68. Pulskom Filmskom Festivalu Marku Zdravkoviću-Kuncu, osnivaču i predsjedniku Pulske filmske tvornice, u utorak 20. srpnja.

Pulska filmska tvornica jedna je od rijetkih pulskih tvornica koja i dalje radi, započela je svoje obraćanje pulskoj publici voditeljica Jelena Vidušin te dodala, u kojoj grupe posvećenih entuzijasta već godinama predano stvaraju kratke dokumentarne, igrane i eksperimentalne filmove te ih prikazuju na tvorničkim okupljanjima i šalju na revije i festivale. Ova tvornica brine o mladima i djeci, organizira im radionice iz filmske kulture, uči ih kako da naprave animirani film, i vizualiziraju svoje nesputane ideje. Mjesto je to i u kojem se predstavljaju mladi autori, projiciraju recentni filmovi i filmski klasici. Radnici ove tvornice restauriraju pulsku filmsku povijest, vade iz naftalina arhivske mozaike Kino kluba Jelen i udahnjuju im novi filmski život. Nagradu je potom Zdravkoviću-Kuncu uručio Miodrag Čerina, predsjednik upravnog vijeća festivala.

Marko Zdravković – Kunac ; Fotografija preuzeta s web stranice Pula Film Festival

Zahvaljujem svima koji su zaslužni za ovu nagradu, a to su prije svega brojni članovi, voditelji i edukatori unutar Pulske filmske tvornice bez kojih ona ne bi mogla postojati niti ostvariti toliko puno programa. Tvornica je počela unutar ovog festivala 2004. godine. Nakon toga stvorila se kritična masa ljudi koji se tijekom cijele godine željela baviti filmom. Osnovali smo udrugu i dobili klub 2011. godine, a sljedeće godine ćemo biti punoljetni i moći raditi još divlje i žešće stvari. Sve se to napravilo iz ideje da je film medij i da svaki čovjek ima priču koju može ispričati putem tog medija, obratio se publici Zdravković – Kunac.

Počeci Pulske filmske tvornice sežu u 2004. godinu kada je u suradnji s Pulskim Filmskim Festivalom pokrenuta jednomjesečna radionica izrade dokumentarnog filma kasnije nazvana Ljetna radionica izrade filma „Pulska filmska tvornica“. Klub Pulske filmske tvornice radi i stvara tokom cijele godine na Stiglichevoj 12, nadomak Arene.

Nakon uručenja nagrade, na velikom platnu Arene prikazan je kratki eksperimentalni film Elvisa Lenića Monolog o Puli, nastao u produkciji Pulske filmske tvornice i inspiriran kratkim filmom Monolog o Splitu redatelja Ivana Martinca s početka šezdesetih godina prošloga stoljeća. Monolog o Puli vjerno prati Martinčev scenarij, izmjenjujući vizualne elemente Mediterana, prolaznosti i smrti kroz arhivske snimke Pule nastale sedamdesetih i osamdesetih godina u produkciji Kino Kluba Jelen. Riječ je o kadrovima s popularnog pulskog kupališta Zlatne stijene, gradskog groblja Monte Giro, prikaza gradske vreve i svakodnevice užega centra s Giardina, Ulice Sergijevaca i Brodogradilišta Uljanik, a film završava scenama tada zatvorenog Istarskog narodnog kazališta.

Lenićev Monolog o Puli možete pogledati na izložbi Misliti film: Cinemaniac XX u Gradskoj galeriji Pula do 29. srpnja.

[izvor informacije Pula Film Festival]