Posljednja knjiga jednoga od najznamenitijih znanstvenika našeg vremena.

„Svi smo mi putnici kroz vrijeme koji su se zaputili zajedno u budućnost. No radimo zajedno kako bismo tu budućnost učinili mjestom na koje želimo stići.“
STEPHEN HAWKING

Tijekom cijele svoje veličanstvene znanstvene karijere svjetski poznat britanski fizičar i kozmolog Stephen Hawking trudio se širiti naše razumijevanje svemira i razjasniti neke od njegovih najvećih misterija. Iako ga je znanstvenoistraživački rad o crnim rupama, imaginarnom vremenu i višestrukim povijestima vodio u najudaljenije dijelove svemira, Hawking je čvrsto vjerovao da znanost može i treba poslužiti za rješavanje problema na našem planetu.

I upravo sada, kada se suočavamo s mogućim katastrofalnim promjenama na Zemlji – poput klimatskih promjena, sve oskudnijih prirodnih resursa pa do izazova, čak i prijetnji, koje nam donosi razvoj umjetne inteligencije – Stephen Hawking svoju pozornost skreće upravo na najbitnija pitanja koja se tiču budućnosti ljudskoga roda.

• Postoji li Bog?
• Kako je sve počelo?
• Postoje li u svemiru i druga inteligentna bića osim nas?
• Možemo li predvidjeti budućnost?
• Što je u crnoj rupi?
• Je li moguće putovati kroz vrijeme?
• Hoćemo li preživjeti na Zemlji?
• Trebamo li kolonizirati svemir?
• Hoće li nas umjetna inteligencija nadmudriti?
• Kako bismo trebali oblikovati budućnost?

U knjizi Kratki odgovori na velika pitanja, Stephen Hawking, jedan od najvećih umova našeg vremena, ostavio nam je svoja posljednja razmišljanja o bitnim pitanjima i izazovima s kojima se suočavaju naš planet i čovječanstvo.

O autoru:
Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja, 1942. – Cambridge, 14. ožujka 2018.), britanski teoretski fizičar. Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Bio je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca. Postao je poznat po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito.
Za života je objavio mnogo knjiga, među kojima su svakako najpoznatije Kratka povijest vremena (A Brief History of Time, 1988.), zbirka eseja Budućnost svemira i drugi eseji (Black Holes and Baby Universes, 1993.), Svemir u orahovoj ljusci (The Universe in a Nutshell, 2001.) te djela koja je napisao s Leonardom Mlodinowim, Još kraća povijest vremena (A Briefer History of Time, 2005.) i Velebni dizajn (The Grand Design, 2010.). Kratki odgovori na velika pitanja (Brief Answers to the Big Questions, 2018.) njegova je posljednja knjiga napisana za života i objavljena posmrtno.

Više

[izvor informacije V.B.Z.]

Facebook