1. srpnja 2020. opera CACCIAL LONTANA/DALEKI LOV  skladatelja Antonia Smareglie gostuje u Poreču. Izvedba je zakazana za  21:30  sati u Lapidariju Zavičajnog muzeja Poreštine, te srpnja 2020. predstava MISTERO BUFFO autora Daria Foa uvrštena je u program festivala Rovinj Art & more u Rovinju. Izvedba je zakazana za 21 sat u dvorištu osnovne škole Vladimira Nazora.

„Caccia lontana“

Opera u režiji višestruko nagrađivanog redatelja Ozrena Prohića te u izvedbi sopranistice Jelene Štefanić, mezzosopranistice Sofije Cingula i uz klavirsku pratnju vrsnog mladog dirigenta Stjepana Vugera, izvodi se u kombinaciji s dokumentarnim filmom o Antoniu Smaregli,  autora Dražena Krešića i Julie Klier za produkciju Droolia UFO.

Ova kombinacija dvaju umjetničkih žanrova prošla je i međunarodnu selekciju londonskog festivala „Opera in the City 2019“ te je izabrana za samo otvaranje festivala. Ukupno tri predstave odigrane su u Bridewall Theateru u Londonu od 20. do 22. kolovoza 2019. godine.

Opera in the City Festival“ jedan je od poznatijih svjetskih festivala na kojemu se ostvaruju suvremeni koncepti i promišljanja operne scene kao što su: rijetko izvođeni komadi, nova djela i multidisciplinarni projekti s fokusom na međunarodne suradnje u kontekstu kojeg je ove godine u program uvrštena engleska  praizvedba  „Caccie lontane“ ponovno otkrivenog hrvatsko-talijanskog skladatelja Antonija Smareglie.

Izvrsne kritike i osvrti na dosadašnje izvedbe Caccie lontane ovom su selekcijom te pozivom za sudjelovanje na festivalu na najbolji način opravdani, a brojčano mali, ali u umjetničkome smislu snažan ansambl dobio je nesvakidašnju priliku za promociju hrvatske i istarske kulturne baštine u širem europskom kontekstu.

U godini u kojoj se obilježavaju i 165. obljetnica rođenja i 90. obljetnica smrti skladatelja Antonia Smareglie, koprodukcijska izvedba njegove diplomske opere Caccia lontana nije samo dala nužan obol zaslužnom hrvatsko-istarskome umjetniku već se i pokazala vizionarskom u promišljanju opernih uprizorenja u kontekstu modernih svjetskih kazališnih stremljenja.

Makar je za života, skladatelj rođen u Puli, glazbenik talijansko-hrvatskih gena, bio dosta izvođen, među ostalima i u milanskoj La Scali, venecijanskom Teatru La Fenice,  Bečkoj dvorskoj operi i jedini je naš kompozitor čija je opera izvedena u Metropolitan operi, posmrtno je gotovo zaboravljen.

Zahvaljujući ovoj koprodukciji,  praizvedbi i premijeri u Ujedinjenom kraljevstvu učinjen je veliki iskorak u prezentaciji i valorizaciji skladateljevog djela, tim više  kad se zna da su INK Pula i HNK Varaždin prva hrvatska kazališta koja su svoju produkciju izvodila  u srcu Londona.

Nažalost, radi situacije koja nas je zadesila s Corona virusom, nismo mogli relizirati gostovanje u Düsseldorfu u Düsseldorefer Schauspielhaus zakazano za 2. travnja 2020. Gostovanje je odobreno po objavljenom Javnom pozivu za predlaganje u svrhu  kulturne promidžbe, javne diplomacije i međunarodne prepoznatljivosti Republike Hrvatske koji će se provoditi u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova i diplomatsko-konzularnih predstavništva Republike Hrvatske u svijetu i dio je programa Predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU-a.

U djelcu “Daleki lov” poezija i glazba međusobno se natječu u ljupkosti, ukusu i eleganciji. Pjesnik Pozza i maestro Smareglia stvorili su iznimno simpatičnu stvarčicu. Stihovi su dobri, dobro složeni, te pretočeni u vedre slike. Glazba je tečna, melodična, a u isti čas prožeta harmonijom, bogato i ukusno popraćena orkestrom. Prizoru prethodi efektan orkestralni preludij lovačkoga stila: čini se poput Mendelssohna, ali u svakom slučaju imitacija je dobro napravljena i nije servilna.

Caccia lontana (Daleki lov) je studentski diplomski rad pulskog skladatelja, napisan pod mentorstvom maestra Franca Faccia u Milanu, praizveden na milanskom Konzervatoriju (10. kolovoza 1875.). Radi se o ljubavnoj sceni Madonne Belle i paža Fiordaliso.


„Mistero Buffo“
prijevod: Valter ROŠA i Aleksandar BANČIĆ
igra: Valter ROŠA

MISTERO BUFFO, zbirka satiričnih monologa, djelo je talijanskog nobelovca Darija Foa, nastala 1969.g. no i danas je vrlo aktualna.
Temelji se na Foovom istraživanju srednjovjekovne narodne predaje i tradicije tzv. giullara, odnosno, lakrdijaša.
Svoje teme uglavnom pronalaze u subverzivnom, alternativnom, čitanju biblijskih tema.
Lakrdijaši nisu vrijeđali vjeru, Boga i Svece već su razotkrivali i ismijavali sve one koji su iskorištavali religiju za svoje vlastite ciljeve.
Ono što je vrlo zanimljivo je da nam te lakrdije pokazuju kako je srednji vijek, iako smatran mračnim periodom u povijesti čovječanstva, ipak imao neke svijetle točke; a to je ponajprije duh naroda, koji je, potlačen, iskorištavan i ugnjetavan, duhom bio vrlo slobodan.
Tekst je preveden na istarsku čakavicu, no, prema uzoru na original, ova naša čakavica je “zbaštardana”, “remixirana” koja u sebi ima elemente raznih istarskih govora.

Lakrdije:
Moralnost Slijepca i Hromoga, Kain i Abel, Čudo na vjenčanju u Kani, Igra Luđaka pod križem, Scapinov grammelot, Prvo čudo mladoga Isusa, Bonifacije VIII, Gladni Zanni, Lazarovo uskrsnuće, Rođenje lakrdijaša, Marija pod križem, Grammelot engleskog odvjetnika.

[izvor informacije INK Pula]