Amelie Nothomb
Žeđ

S francuskoga prevela Marija Paprašarovski
ISBN 978-953-286-247-8
203 x 132 x 10 mm
112 str
Meki uvez
Cijena 99 kn

Oduvijek sam znao da će me osuditi na smrt, počinje svoju priču protagonist ‘Žeđi’ Isus Krist. Pripovijeda kako su mu sudili, kako su ga mučili, kako je umro i uskrsnuo. Ništa novo? Svaki je roman Amélie Nothomb malo iznenađenje, no ovaj je bomba. U osebujnoj interpretaciji jednog od najpoznatijih životopisa svih vremena, omiljena francusko-belgijska autorica nadmašila je samu sebe. Sina Božjega slika kao čovjeka kojemu ništa ljudsko nije strano. Daleko od svetogrđa, govori o ljubavi, vjeri, smrti i žrtvovanju. U prvom se licu smiono uvlači Isusu pod kožu – i otkriva tijelo. Slavi fizički život koji je izvor žeđi, žeđ koja napaja život. Maštovita je, duhovita, britka kao uvijek… ali u ovom nam ambicioznom i trpkom filozofskom romanu, svom najvećem uspjehu kod francuske kritike još od početaka plodne karijere, možda najdirljivije dosad otkriva i vlastitu ranjivost.

“Knjiga je tako neočekivana i tako uspjela da će biti jedan od književnih događaja godine.” —Bernard Pivot, Le Journal du Dimanche“

Nothomb ni u jednom trenutku ne poklekne. Njoj križ nije pretežak.” —Libération

Amélie Nothomb rođena je 13. kolovoza 1967. u Kobeu, Japan. Prvu je knjigu, roman ‘Higijena ubojice’, objavila 1992. Za Strah i trepet dobila je Veliku nagradu za ro-man Francuske akademije, a hvaljeni roman ‘Ni Evina ni Adamova’ osvojio je nagradu Flore 2007. Za cjelokupno djelo 2008. je dobila Veliku nagradu Jean Giono. Djela su joj prevedena na više od trideset jezika.

Marija Paprašarovski prevela je dvadesetak proznih djela, od toga za Vuković & Runjić romane ‘Francuska suita’ (2006) Irène Némirovsky, ‘Klub nepopravljivih optimista’ (2012) Jean-Michela Guenassie, ‘Prva riječ’ (2013) Vassilisa Aleksakisa, ‘Vidimo se tamo gore’ (2015) Pierrea Lemaitrea i ‘Charlotte’ (2016) Davida Foenkinosa.


Clarice Lispector
Muke po G. H.

S portugalskoga prevela Tanja Tarbuk
ISBN 978-953-286-248-5
215 x 140 x 17 mm
200 str
Meki uvez
Cijena 119 kn

U mističkom romanu ‘Muke po G. H.’ dobrostojeća kiparica iz Rio de Janeira uđe u sobu svoje kućne pomoćnice, vidi kako iz ormara mili žohar, u panici zalupi vrata i zdrobi kukca – a zatim ga gleda kako ugiba. Na kraju romana i na vrhuncu junakinjine duhovne krize čitamo najpoznatiji i autentično najšokantniji prizor u cjelokupnoj brazilskoj književnosti.

“Clarice Lispector za sobom je ostavila zapanjujuć opus koji nije našao pravog nasljednika ni u književnosti ni izvan nje.” —Rachel Kushner, Bookforum

“Njezine nas slike zabljesnu čak i kad nam je najmanje jasno što želi reći, a kada piše o onome što prezire, utjelovljenje je lucidnosti.” —The Times Literary Supplement

“Proza Clarice Lispector je nezaboravna… autoričina nas uznemirujuća žestina do samoga kraja drži u čudu.” —The Boston Globe

“Clarice Lispector nastoji – a ja bih rekao da i uspijeva – sakralizirati jedan od najmržih pojmova u zapadnom svijetu.” —Scott Esposito, Barnes & Noble Review

“Njezini romani, a osobito Muke po G. H., prožeti su čežnjom i očajem, zjapećom žudnjom za samim smislom.” — Sarah Gerard, BOMB

Clarice Lispector rođena je u Ukrajini 1920., no nakon Prvog svjetskog rata i progona Židova u doba građanskog rata u Rusiji obitelj joj emigrira u Rumunjsku i naposljetku u Brazil. Već u prvom romanu ‘U blizini divljeg srca’, koji objavljuje s 23 godine, odmiče se od tradicionalnog pripovijedanja i nameće modernističku estetiku te osvaja nagradu Graça Aranha. Objavila je osam romana, brojne zbirke pripovijedaka, kronika i priča za djecu. Nezaboravno oslikava unutarnji život moderne žene i pomiče granice proznog izričaja: smatraju je jednom od najznačajnijih brazilskih književnica 20. stoljeća. Umrla je u Riju 1977., nedugo nakon objavljivanja posljednjeg romana ‘Zvjezdani trenutak’. Posmrtno je objavljena njezina korespondencija, kao i roman ‘Dah života’.

Tanja Tarbuk prevoditeljica je sa španjolskog i portugalskog jezika. Članica je Hrvatskog društva književnih prevodilaca. Godine 2010. nagrađena je godišnjom nagradom HDKP-a za prijevod knjige poezije ‘Antologija portugalskog nadrealizma’. Prevela je stotinjak knjiga, između ostalog ‘Antologiju portugalske suvremene poezije’, ‘Knjigu nemira’ Fernanda Pessoe, te mnoge suvremene autore iz luzofonih i hispanih književnosti kao što su braća Lobo Antunes, José Saramago, Felisberto Hernández, Julio Cortázar, Gabriel García Márquez, Jorge Amado, Raduan Nassar i drugi. Objavljuje prijevode i eseje iz portugalske i španjolske književnosti u književnim časopisima i sudjeluje u radioemisijama i televizijskim programima u okviru tema vezanih za Portugal. Organizirala je dolazak i sudjelovanje mnogih portugalskih autora na festivalima i sajmovima knjiga u Hrvatskoj.

[izvor informacije Vuković & Runjić]