Aslı Erdoğan
Grad u grimiznom ogrtaču

S turskog preveo Enver Ibrahimkadić
Naslov izvornika: Kırmızı Pelerinli Kent

Nedjelja je u Riju dan vatrometa. Bar tako misli mlada Turkinja Özgür koja se, prekinuvši na godinu dana studij, doselila u Rio napisati svoj prvi roman. No ubrzo shvaća surovu stvarnost – šarene rakete ne slave životnu radost, već su znak da je u favele došla tjedna pošiljka kokaina. Sa svakim bolesnim prosjakom i gladnim djetetom njezine se iluzije rasplinjuju, boravak se produžuje na neodređeno vrijeme, a najljepši grad na svijetu za inspiraciju koju pruža nakraju će joj naplatiti jako visoku cijenu…

‘Grad u grimiznom ogrtaču’ turske spisateljice Aslı Erdoğan izvrstan je roman o gradu i životu, o raspadu i ljepoti, o raskoši i siromaštvu. Fine nijanse, sjajan prikaz osjećaja i maestralno dočarana atmosfera razlozi su zbog kojih je Aslı Erdoğan, koja nakon razdoblja provedenog u turskom zatvoru danas živi u egzilu, uvrštena među pedeset autora koji će obilježiti 21. stoljeće.

“Ovim romanom vlada brazilska ulica sa svojim romantičnim divljaštvom favela i bandita, ljubavlju prema životu, grubošću i odbojnošću.”
Le Monde


Lars Kepler
Lazar

Sa švedskog prevela Sandra Ljubas
Naslov izvornika: Lazarus

Kad mu jave da je u zamrzivaču oskvrnitelja grobova iz Osla pronađena lubanja njegove pokojne supruge Summe, policijski je inspektor Joona Linna potresen, ali smatra da je posrijedi slučajnost. No nakon što se pročuje za niz iznimno okrutnih ubojstava po Europi, Jooni sine jeziva pomisao: Jurek Walter nije mrtav. Uvjerena da je ubila Jureka, Joonina kolegica Saga Bauer isprva ne prihvaća mogućnost da je ovaj silno perfidni serijski ubojica preživio njezine metke i utapanje. Dok Joona pokreće krizni plan spašavanja svoje kćeri, na udaru nesmiljenog zlikovca nađu se Sagini najbliži – otac i njezina polusestra Pellerina, djevojčica s Downovim sindromom.

‘Lazar’, sedmi u nizu romana o Jooni Linni, triler je napet kao i njegovi prethodnici. Švedski bračni par Ahndoril, poznatiji pod pseudonimom Lars Kepler, i u novom je nastavku podjednako brutalan i bridak, ali i s puno suosjećanja za one koji su odabrali stranu dobra.

“Samo za one dovoljno hrabre da izdrže neprekidnu napetost i otputuju u srce tame.”
Ölandsposten, Švedska


Neven Vulić
Nježna stvorenja

Roman o suvremenom čovjeku koji je prekoračio granice čovječnosti.

Koji su to prizori koji mogu šokirati, koji nas tjeraju da pred njima zastanemo, da udahnemo i da se divimo životu kao takvome? Postoje li uopće takvi trenuci, u svijetu užurbanom i prenapregnutom? Je li u takvome svijetu moguća ljubav ili se sve svodi na gimnastiku? Mogu li u takvome svijetu muškarci razumjeti žene i obrnuto? To su samo neke od premisa na kojima počiva novi roman Nevena Vulića.

Kroz živote četvorice muškaraca – oca, djeda, podstanara i kćerina momka, Neven Vulić pomno stvara priču koja reflektira današnji svijet. Četvorica junaka susreću se povremeno, ali su njihovi životi isprepleteni. Oni nemaju snage priznati ni sebi ni svojim partnericama da su postali bezosjećajni, ili da te osjećaje traže na krivome mjestu. Pokušavaju uspostaviti komunikaciju ali ne uspijevaju. Njihove partnerice, povremene ili stalne, pritom imaju sličnu barijeru i jednako otuđene živote.

‘Nježna stvorenja’ roman je koji okrutno i beskompromisno govori o međuljudskim odnosima, o postojanju ili nepostojanju ljubavi, o nemogućnosti da se o ljubavi čak i govori, o želji da se bude jednak likovima s ekrana, o samodestruktivnosti i nihilizmu koji se nalazi svuda oko nas. Neven Vulić napisao je roman koji ulazi duboko u pore suvremenog čovjeka, čovjeka koji je prekoračio granice čovječnosti i samoga sebe zavarava na granici stvarnoga i virtualnoga.


Damir Zlatar Frey
Istarska Lady Macbeth

Priča o Istri, umjetnosti, sudbini i dvojnim identitetima, ali najviše o snazi ženskoga.

Kada na glavnom zagrebačkom trgu slabo poznati filmski redatelj ugleda prelijepu djevojku Annu, studenticu slikarstva, zna da je ona utjelovljenje glavne uloge njegova filma o fatalnoj Agnezi Istarska Lady Macbeth. Anna, ljepotica prepuna dvojbi, pristaje biti glumica te ulazi u zamršen profesionalni i ljubavni odnos s čovjekom opsjednutim svojim projektom.

Agneza je zanosna femme fatale koja se sa svojim djetetom naseljava u Istru nakon Drugoga svjetskoga rata, u kojem je preživjela strahote, odlučna da će ostvariti svoje snove – bogatstvo, moć i slavu, a na njezinu je putu ništa neće spriječiti. U furioznom ritmu pratimo dvije sudbine, dvije žene koje postaju jedna. Te moćne i fragilne žene junakinje su suvremene i svevremene.

Miješajući stvarno i nadrealno, prošlost i sadašnjost, vruće ljubavne scene i mračne tajne ljudskih duša, Damir Zlatar Frey piše roman o Istri, umjetnosti, ali najviše o snazi ženskoga. ‘Istarska Lady Macbeth’ roman je o dvojnim identitetima koji postavlja mnoga pitanja, među ostalima možemo li sami odrediti svoju sudbinu ili nam je određuju povijest i okolina.

[izvor informacije Fraktura]