Magdalena Parys
Mađioničar

Naslov izvornika: Magik
Prijevod: Tanja Miletić Oručević
Jezik izvornika: poljski
Broj stranica: 496
Datum izdanja: listopad 2018.
ISBN: 978-953358003-6
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Visina: 225 mm
Težina: 705 g
Cijena: 179 kuna

Kao potezom čarobnog štapića, godine 2010. u njemačkom Uredu za dokumentaciju Stasija uništeno je gotovo šest kilometara dokumenata, više od dvadeset milijuna stranica, od kojih su neke, baš kao i Nagradom Europske Unije za književnost ovjenčan roman Magdalene Parys, govorile o operaciji pod kodnim imenom Mađioničar.

Kada je pedesetih godina prošloga stoljeća pokrenuta, tajna služba DDR-a njome je željela likvidirati ne samo one koji su preko željezne zavjese pokušavali pobjeći na Zapad nego i najistaknutije oporbene političke aktiviste. Sve do pada Zida o preko stotinu ubijenih i nestalih nije se smjelo pričati, a nakon ujedinjenja oni koji su za njih znali učinili su sve da ih ostatak svijeta zaboravi. Sve dok 2011. jedna stara i mutna fotografija nije pokrenula novi niz okrutnih zločina. Depresivni berlinski policijski inspektor Kowalski i neprilagođena televizijska novinarka Dagmara Bosch, svako za sebe i svako gonjen vlastitim demonima, bit će uvučeni u istragu koja će uzburkati političke vode ujedinjene Njemačke i probuditi nemani skrivene na muljevitom dnu.

‘Mađioničar’ Magdalene Parys napet je roman o zločinu i kazni, krivnji i bijegu od odgovornosti, u kojemu ostavština jedne od najzloglasnijih tajnih službi svoje pipke pruža sve do današnjeg Berlina, Europe u kojoj živimo.

“Seidel nije skupljao materijale samo od Franka, nego i od dobronamjernih i nesebičnih ljudi, koji su mu slali fotografije, pisma, dokumente. Roditelji jedne od žrtava, Vere S., djevojke ubijene na bugarskoj granici 1972. godine, dali su mu čak njezine cipele, torbu, novčanik i još nekoliko osobnih stvari, koje je kći nosila ‘do kraja’, kako je rekao otac. Nekakva medicinska sestra to im je dala, u najvećoj tajnosti, u zamjenu za Wartburg. Jer Vera S. nije preživjela. Kao i mnogi drugi bjegunci, pokušavala je prijeći granicu između Bugarske i Turske, uvjerena da će to biti lakše nego prelazak preko njemačko-njemačke granice. Ničija zemlja u planinama, tako su granicu zamišljali istočnonjemački bjegunci. I Vera S. je tako mislila. I nije bila jedina, kako su se bolno uvjerili Seidel i njegova žena, i mnoštvo drugih žena, očeva, braće, majki.”

Magdalena Parys
Magdalena Parys, pjesnikinja, prozaistica, prevoditeljica i novinarka, rođena je 1971. u Gdańsku. Od 1984. godine živi u Berlinu, gdje je na Humboldtovu sveučilištu završila studij polonistike i pedagogije. Književnim je radovima debitirala 2006. godine u poljskome književnom časopisu Pogranicza. Autorica je triju romana – Tunel (2011.), Mađioničar (2014.) i Biała Rika (2016.), vezanih uz poljsko-njemačke teme. Njezin prvi roman Tunel nominiran je 2018. godine za nagradu francuskih izdavača Le Prix Libr’a nous. Za roman Mađioničar, prvi dio “berlinske trilogije”, dobila je 2015. godine Europsku nagradu za književnost. Djela su joj prevedena na francuski, njemački, bugarski i talijanski jezik.

[izvor informacije Fraktura]