04/11/2019to14/11/2019

STRIP KAO ŽIVOTNI POZIV JULIJA JELASKE

Ne budimo oholi prema darovitim ljudima jednom sam napisao. Pratim Julijev životni i umjetnički hod po mukama. Stalno osporavanje i stalno dokazivanje. Tako je to sa svima koji sami svoju glavu nosaju. Koji nisu niti u i čijeme toru. Možda bi u „toru” bilo lakše. Sigurno bi i bilo. Jer u „toru” je ako ništa drugo – toplije. Gledam korice kataloga izložbe i najave u medijima: Od 4. do 14. studenog u galeriji “Krug” u Dugom ratu Julije Jelaska upriličit će svoju 18. samostalnu izložbu pod nazivom “Majstori baluna”

Ja na izložbi ; Fotografiju ustupio NŠT

Poznati zadarski umjetnik, slikar, grafičar, grafički dizajner iza sebe ima bogatu karijeru sa 17 samostalnih izložbi i oko 400 skupnih izložbi. Pratim dalje:

Od pamtivijeka poznato je da se čovjek u komunikaciji sa svojom sredinom najprije izražavao rječju, a odmah zatim i slikom (crtežom). U početku pojedinim simbolima i pojedinačnim crtežima, a zatim narativnim scenama. Takve primjere nalazimo u “Knjizi mrtvih” (Egipat), Colonni Traiani (Rim, Trajanov pohod na Daciju). U r. sred. vijeku pojavljuju se iluminirani codexi, a vrlo su znakoviti i pluteji Sv. Nediljice iz Zadra (prizori iz Kristova života). Srednji vijek obilježen je Bibliom pauperum (Biblija siromašnih) jer veći dio stanovništva bijaše siromašan i nepismen. William HOGARTH smatra se osobom koja je uobličila formu stripa (društvena kritika londonskog života u 18. st.) Sve su to preteče stripa kakvog danas poznajemo, koji se počeo formirati u 19. st. od različitih ilustratora. 1840.god. pojavljuju se karikature u nizu, u smislu prepričavanja anegdote, a tada nastaju i tzv. “oblačići” u kojima se ispisuje tekst. Tri godine poslije u britanskom magazinu “Punch”, satirične ilustracije nazivaju se “cartoons” (umjetničke skice). Kao oblik masovnog medija strip nastaje poč. 20. st. u SAD, u dnevnim novinama. Jedan najznačajnijih crtača je Hal FOSTER, autor kultnog “Princa Valianta”. Slijede mnogi svjetski majstori poput: Lee Falka (Phantom), Franka Hampsona (Dan Dare), Benito Jacovitti (Coco Bill) i td. U Hrvatskoj prvo ime svakako je Andrija MAUROVIĆ, koji je ujedno i autor prvog hrvatskog stripa “Vjerenica mača”, a njegov “Stari mačak” jedan je od najprepoznatljivijih likova u povijesti hrvatskog stripa. 1950.god. javlja se grupa autora oko humorističkog lista “Kerempuh”: W. i N. Neugeberger, B.Dovniković, O.Reisinger, I.Bednjanec, Jules Radilović….1954.god. starta “Plavi vijesnik”, kultni časopis i promotor stranih i domaćih strip-crtača.

Na ovom mjestu osvrnuo bih se i na sintagmu “strip je forma za propale slikare” (a odnosila se i na našeg doajena A.Maurovića, koji  ALU u Zagrebu napušta nakon godinu dana).

Mislim da je bliža istini ova “da se stripom bavit lako, crtao bi ga svatko”. Zna to dobro i autor ove večerašnje izložbe, Zadranin Julije Jelaska, strip-crtač i karikaturist koji je uvršten u Wikipediju kao jedan od 30-ak najznačajnijih strip-crtača Hrvatske.

Pred crtača stripa (pogotovo kompleksnog-povijesnog sadržaja) stavlja se gomila zahtjeva: autentičnost scenografije,kostimografije,, besprijekorno poznavanje anatomije, prepoznatljivost likova iz svake perspektive…itd..itd. Svoju večerašnju izložbu Jelaska je naslovio, “MAJSTORI BALUNA”, koja je sadržajem koncipirana dijelom na Smojinu Velom mistu, dijelom na arhivskoj dokumentaciji o stvaranju našeg najslavnijeg kluba splitskog “Hajduka”. Konačno, poznato je se ideja o osnutku “fuzbalskog” kluba rodila među splitskim studentima u praškoj pivnici “U Fleku”, ali mnogi zaboravljaju, da je klub utemeljen u Zadru, aktom Carskog namjesništva, 13. veljače, 1911. u Providurovoj palači!. Eto nam poveznice Zadranina Julija Jelaske sa Splitom, u kojem je neko vrijeme proveo osnovnoškolac, a zatim i kao učenik Škole za primijenjene umjetnosti. Upravo tu se i formira kao strip-crtač, ali i kao karikaturist. Moje poznanstvo s Jelaskom seže unatrag 20-ak godina kada zajedno (3 godine) slikasmo portrete na Calalargi (on i karikature).

Summa summarum, Julije se opredijelio za strip u kojem (kao slikarskom mediju) pronalazi sebe. Tome u prilog ide i večerašnja prezentacija, a ja mu na tom putu želim puno uspjeha i napredovanja. – ističe Zdravko Cota, prof.

Julije determinira svoj strip “ne o Hajduku kao klubu, nego Ajduku ka’ klubu naroda”.

Nikola Šimić Tonin