12/11/2019to17/11/2019

John Williams
Krvnikov Prijelaz

S engleskog prevela Patricija Horvat
Naslov izvornika: Butcher’s Crossing

Od autora svjetskih bestselera ‘Stoner’ i ‘August’

‘Stoner’, ‘August’ i ‘Krvnikov Prijelaz’ tri su veličanstvena romana kojima je svjetsku književnost zadužio američki pisac John Williams (1922.–1994.), autor kojega je nanovo otkrilo i među klasike uvrstilo 21. stoljeće.
Nezaboravnim Williamsovim junacima – sveučilišnom profesoru Williamu Stoneru i rimskome caru Augustu – u ‘Krvnikovu Prijelazu’ pridružuje se Will Andrews, student koji 70-ih godina 19. stoljeća ostavlja studij na Harvardu i potaknut predavanjem Ralfa Walda Emersona odlazi na Zapad u potrazi za dobrotom, istinom i ljepotom, koje se (Emerson tvrdi) mogu pronaći jedino u Prirodi. Ali Priroda, koja za Andrewsa počinje u Krvnikovu Prijelazu, gradiću izgubljenom u Kansasu, bit će drugačija od one koju je očekivao i kakvoj se nadao. Priča o dolini skrivenoj u Stjenjaku Colorada, u kojoj zimuje nepregledno krdo bizona, potaknut će ga da se priključi iskusnome lovcu Milleru na epskom putovanju koje će ih kroz netaknute rajske predjele naposljetku dovesti do istinskog srca tame.
Smještajući radnju svojega romana na Divlji zapad, John Williams ne želi napisati samo još jedan vestern. Baš kao i druga dva njegova remek-djela, Krvnikov Prijelaz čitatelja osvaja ponajprije svojom mudrošću, jasnoćom i poznavanjem ljudske duše, ukazujući se ujedno i kao prvi u nizu velikih romana koji bespoštedno propituju mitove i snove ugrađene u temelje moderne Amerike.


Gary Barker
Muzej izgubljenih ljubavi

S engleskog preveo Tomislav Kuzmanović
Naslov izvornika: The Museum of Lost Love

Kad na putu prema moru nakratko svrate u Zagreb, dvoje mladih Amerikanaca, psihoterapeutkinja Katia i sveučilišni predavač Goran, posjete Muzej prekinutih veza. Među eksponatima nailaze na pismo Goranove prve ljubavi iz izbjegličkog kampa u Bosni i shvaćaju kako ih sjena prošlosti – sve dok s njom ne svedu račune – neće pustiti na miru. Istodobno, na drugom kraju svijeta, Katijin klijent Tyler, bivši američki vojnik i povratnik iz Afganistana, smisao života pronalazi u neočekivanom očinstvu.
U ‘Muzeju izgubljenih ljubavi’ Gary Barker na izvrstan način kombinira svoj spisateljski talent i dugogodišnji rad borca za ljudska prava. Dirljivo i realistično, Barkerovo pisanje pogađa ravno u srce, a glavni junaci, unatoč svojim lošim startnim pozicijama, svesrdno se trude da ne završe kao samo još jedan izložak u Muzeju prekinutih veza.

Predstavljanje knjige ‘Muzej izgubljenih ljubavi’ponedjeljak, 25. studenog, 18 sati Café Muzeja prekinutih veza, Zagreb


Paolo Cognetti
Divlji dječak

S talijanskog prevela Ana Badurina
Naslov izvornika: Il ragazzo selvatico

Potraga za jednostavnijim životom u susretu s planinom i sa samim sobom

Kada pripovjedač odluči pobjeći iz grada u planinu gdje nije bio više od desetljeća, i ne sluti kamo će ga taj bijeg odvesti. U unajmljenoj kućici, na prvi pogled daleko od civilizacije, polako uspostavlja svoj odnos s prirodom i planinom. Od travnja do kasnog listopada proživi četiri godišnja doba, i počinje polako shvaćati prirodu, ali i sebe samoga.
Paolo Cognetti, jedan od najcjenjenijih suvremenih talijanskih autora, svjetsku je slavu stekao romanom ‘Osam planina’, a u ‘Divljem dječaku’ pristupa prirodi iz drugoga kuta. Pomalo autobiografska, ova je proza od one vrste koja čitatelja tjera da promišlja o sebi i svijetu. Naslanjajući se na Waldena Henryja Davida Thoreaua i ‘Priču o planini Éliséea Reclusa’, Cognetti ispisuje veličanstvenu posvetu samoći i divljini, posvetu planini i čovjeku u njoj. ‘Divlji dječak’ jedna je od onih knjiga koju želite čitati polagano, onako kako i vrijeme u samoći prolazi. Divlji dječak proza je koja slavi jednostavnost života i pomirenost s prirodom.

Knjiga je objavljena u sklopu projekta Coping with Insecurities of Contemporary Europe sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa.


Kamel Daoud
Zabor ili Psalmi

S francuskog prevela Mia Pervan
Naslov izvornika: Zabor, ou les psaumes

Jedna od najuzbudljivijih knjiga o odrastanju mladića u krutom patrijarhalnom društvu i strastvena oda književnosti

Pisac je jedina djelotvorna smicalica protiv smrti. Ljudi su pokušavali s molitvom, lijekovima, magijom, ponavljanjem ajeta ili mirovanjem, ali samo je Zabor našao rješenje: pisati. Kao što je Šeherezada pripovijedanjem odgađala svoju smrt, mladić iz zabitog sela Abukira svoje susjede održava na životu svojim nesvakidašnjim talentom. Praunuk tkalje ćilima s juga Alžira, Zabor je odmalena bio poseban, što je u primitivnoj sredini značilo obilježen, a nakon što ga se obitelj odrekla, jedina mu je podrška teta Hadžer. No kad mu se otac Hadži Brahim nađe na samrti, Zabor dobiva priliku da ga održi na životu i dobije konačno priznanje svoje obitelji. Ipak, odluka da potvrdi svoj magični talent ili se ipak opredijeli za običan život nije nimalo laka.
‘Zabor ili Psalmi’ drugi je, više godina očekivani roman alžirsko-francuskog pisca Kamela Daouda, u kojem on iskazuje svu raskoš svojeg spisateljskog talenta. Ovo je sjajna i potresna priča o potrebi da se piše čak i kad okolnosti piscu nikako ne idu na ruku, a njegov ga rad može dovesti u pogibelj.

Knjiga je objavljena u sklopu projekta Coping with Insecurities of Contemporary Europe sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa.


Cees Nooteboom
533 dana

S nizozemskog prevela Romana Perečinec
Naslov izvornika: 533. Een dagenboek

Kao da se seoskom cestom polako spuštate niz brijeg i upijate krajolik, tako savršeno jasno, tako hipnotizirajuće napisano

Je li važnije ono što se gleda ili ono što se vidi, i kako se zapiše? Između 1. kolovoza 2014. i 15. siječnja 2016. Cees Nooteboom u svojoj je knjizi danâ, za početak, odlučio promatrati svoj vrt. No tajni život kaktusa i kornjača, cvijeća i raslinja oko njegove kuće na voljenom otoku Menorci za jednog od najznačajnijih suvremenih svjetskih autora tek je početak putovanja. Nooteboomovi nas pogled i misao, ono što iz dana u dan gleda, vidi i zapisuje, nepogrešivo vode do intimnih pejzaža rijetke ljepote, do dubljeg iskustva svijeta u kojemu se glazba susreće s botanikom, filozofija s geografijom, a književnost s poviješću.
Potaknuta Voltaireovim pozivom da se obrađuje svoj vrt, 533 dana Ceesa Nootebooma veličanstvena je pohvala mudrosti, smirenosti i sporosti, knjiga kakvu danas trebamo više nego ikada. Vječno znatiželjan i zaigran, duh njezina autora još jednom potvrđuje da je za najveće među piscima vrt isto što i svijet, a svijet isto što i vrt.


Amos Oz
Fima

S hebrejskog prevela Andrea Weiss Sadeh
Naslov izvornika: Fima

Portret čovjeka koji sanja plemenite snove, ali ih ne pretvara u stvarnost

Što je to, tijekom pedeset četiri godine koliko ih je proveo na ovom svijetu, postigao Efraim Nomberg Nisan, zvan Fima? Da, imao je nekoliko ljubavi i nekoliko briljantnih ideja, jednu zbirku pjesama koja je svojevremeno budila mnoga očekivanja, priskrbio si je i dva razvoda i nekoliko prijatelja za cijeli život, imao svoja razmišljanja o smislu svemira i budućnosti Izraela, ali danas, u ovo mutno i kišno jeruzalemsko jutro 1989. godine, sve mu to više nije dovoljno i on više nego ikada osjeća potrebu da u životu okrene novi list. I, kakav je rezultat?
Povremeni pjesnik i sanjar na puno radno vrijeme, britki polemičar i nespretni zavodnik, recepcionar u ginekološkoj klinici i moralna savjest nacije; u galeriji veličanstvenih likova koje je stvorio Amos Oz, Fima zauzima posebno mjesto. Dok u oblaku misli luta Jeruzalemom, Fima se pod perom jednog od najvećih pisaca našeg vremena promeće u prizmu kroz koju se prelamaju najvažnija pitanja što si ih ljudsko biće može postaviti. S mnogo humora, topline i poznavanja ljudske duše, svojim dobro nam znanim, iznimnim pripovjedačkim darom, Amos Oz u Fimi nam daje portret jednog čovjeka.


Jurij Andruhovyč
Leksikon intimnih gradova
Slobodni priručnik iz geopoetike i kozmopolitike

S ukrajinskog prevele
Ana Dugandžić i Dariya Pavlešen
Naslov izvornika: Лексикон інтимних міст

Roman s geografijom – i u ljubavnom smislu i kao književni žanr

“Poznato je: Ukrajince je lakše vezati nego ujediniti. U SAD-u se naša uzajamna posvađanost pojačava svim vrstama emigracijskih podjela i manija. Tako da čak ni Sjedinjene Države ne mogu ništa sjediniti: svi ukrajinski valovi susreću se jedino u nedjelju u crkvama, ali čak se i tada radije mole u odvojenim grupicama”, jedan je od duhovitih i nadahnutih uvida Jurija Andruhovyča u ‘Leksikonu intimnih gradova’.
Knjiga slagalica, kako je naziva ovaj neumorni ukrajinski pisac-putnik, koja na izniman i intiman način obrađuje 111 gradova, od Aaraua do Zagreba, jedinstveni je sklop autobiografije i geografije. Leksikon intimnih gradova tako je svojevrsna “autobiogeografija” u kojoj “geo” i “bio” postaju jedinstvena i nerazdvojna cjelina, dok “auto” često zalebdi na granici stvarnosti i mašte.
Složeni abecednim redom prema zemljopisnim nazivima, ovi tekstovi različitih žanrova, od eseja i priča do pjesama u prozi, zajedno tvore atlas Andruhovyčeva svijeta bogat atmosferom, slikama, mirisima i okusima, ali i dubljim refleksijama, lirizmom i tugom, ironijom i sarkazmom – svim onim zbog čega komunikacija pojedinca sa svijetom dobiva obilježja intimnosti.

Knjiga je objavljena u sklopu projekta Coping with Insecurities of Contemporary Europe sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa.


Miljenko Jergović
Herkul

Miljenko Jergović kakvog još niste čitali

Godina je 2020-i-neka, Hrvatska je i dalje članica Europske Unije, no njezino je gospodarstvo na koljenima, turizam se urušio zbog prekomjerne gradnje i epidemije trbušnog tifusa za koji su neprovjereno optuženi islamski teroristi. Jedina svijetla točka i dalje je nogometna reprezentacija, koja žanje uspjeh za uspjehom.
General, veteran i heroj ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Anto Gavran, zvan Ćumur, u svojoj velebnoj kući na jadranskoj obali u mjestu Brižnik daje intervju upravo na dan važne nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Srbije. Istovremeno nakon više od trideset godina izbjeglištva i upornog izbjegavanja povratka u Sarajevo uspješni grafički dizajner i njegova supruga arhitektica odlučuju svojim jaguarom prvi put doći na odmor na jadransku obalu. Te večeri, na magistrali koja prolazi kroz Brižnik, dogodi se nesreća, s kojom započinje odvijanje jedne strašne, neželjene povijesti.
‘Herkul’ Miljenka Jergovića ubojita je, opominjuća satira kontra svakog, a posebno domaćeg, nacionalizma i lokalnog fašizma. Ovo je knjiga koja je i mračna i smiješna, knjiga iz koje nam iskače nevoljna budućnost svijeta.
‘Herkul’ je kratak roman o opasnosti svakog fanatizma i prelaganog baratanja velikim riječima, opomena za nas ovdašnje. Roman nad kojim ćemo plakati, smijati se i užasavati, istovremeno.


Djela Miljenka Jergovića – II. kolo
Otac

“Grandiozni pokušaj prekidanja obiteljske i nacionalne šutnje.”
– Jörg Magenau, Der Tagesspiegel

“Provala” privatnoga ja u tekst, i biografsko-obiteljski materijal kao građa, neki su od karakterističnih elemenata Jergovićeve književne strategije još od ranih proza u knjigama ‘Karivani’ i ‘Mama Leone’. No, u tim prozama između privatnoga i autorskoga/pripovjedačevog ja još uvijek je bilo mjesta za neodređenost, za fluidno pretapanje. Knjiga ‘Otac’ u tom pogledu ne ostavlja nikakve nedoumice: privatno, autorsko i pripovjedačevo ja izjednačeni su potpuno. Između slavne prve rečenice u Camusovu ‘Strancu’ (Danas je majka umrla.) i prve rečenice u Jergovićevu ‘Ocu’ (Umro mi je otac.), osim formalne, nema nikakve druge sličnosti, ničega zajedničkog. Ono prvo “govori” Mersault, ujedno pripovjedač i lik romana, fikcijska figura. Ovo drugo je naprosto činjenica iz Jergovićeva privatnog života, i tako se, kao hladna činjenica i izgovara, započinjući jedan tekst čiju je žanrovsku prirodu teško odrediti, ali čija je književna energija izuzetna. Ispisujući priču o ocu, te i priču o samomu sebi, a u logičnim proširenjima i priču o mnogim obiteljskim rukavcima, Jergović u ovoj autovivisekcijski bespoštednoj prozi istovremeno rastvara mnogo širi tematski registar. Obiteljska povijest stalno je u fokusu, ali nikad bez širega povijesnog (i političkog, itekako!) konteksta, a taj obuhvaća zapravo cijelo dvadeseto stoljeće.
Ivan Lovrenović


Djela Miljenka Jergovića – II. kolo
mačka čovjek pas

“Priče (…) o početku svake mržnje i samilosti; o odnosu prema mačkama i psima, kao najsigurnijem pokazatelju kakvi su ljudi anđeli i monstrumi.”
– Vladislava Gordić Petković

Kratke priče u knjizi ‘mačka čovjek pas’ tematski su povezane pojmovima iz naslova. No nije to knjiga o ljubimcima, o psu i mački kao nižim bićima, a o čovjeku kojemu pas i mačka, kao višem i gospodaru, služe u njegovoj dosadi, čudaštvu, samoći, emocionalnoj osujećenosti itd., itsl. Kao što sugerira već sam način na koji je naslov ispisan, u ovim pričama to su tri ravnopravna entiteta, njihovi životi (i smrti, o, smrti naročito!) vezuju se jedan uz drugi i ovise jedan o drugome kao u stvorenjâ autonomnih, nepodređenih. Oni čine zajednički svijet, u kojemu se događaju stvari u isti mah začudne i svakidašnje uvjerljive, a sve to zahvaljujući vrsnome umijeću stvaranja kratke priče. Tko zna, kada se sve slegne i prosije kroz receptivno sito i rešeto, neće li se pokazati da je u samomu temelju Jergovićeve književnosti uvijek i bila baš umjetnost kratke priče?
Ivan Lovrenović


Kristijan Vujičić
Kad su padali zidovi

Konac je 1980-ih, vrijeme kada Zagreb izranja iz sna, klubovi su prepuni, a noć se čini još itekako mlada. Dok velikani svjetske glazbe dolaze održati koncerte i demokracija kuca na vrata, budućnost se, barem većini, čini sretna i dobra. Istovremeno se osjećaju i promjene u zraku, koji se čak kao čisti prodaje u konzervama. Crni, glavni junak romana ‘Kad su padali zidovi’, mladi je nadobudan dečko koji voli filozofiju i rock ‘n’ roll, odrasta u pomalo nesređenim obiteljskim odnosima u centru grada i asfalt je njegov drugi dom. On i njegovi prijatelji na kraju srednjoškolskog obrazovanja razmišljaju o djevojkama i o tome kako će promijeniti svijet.

‘Kad su padali zidovi’ autentičan je roman o odrastanju u Zagrebu krajem osamdesetih u kojem Kristijan Vujičić plastično i živo, s puno humora, opisuje dogodovštine gomile mladića i djevojaka u prijelomnim godinama njihovih života. Od euforije do straha, od neobuzdanih partijanja do zračnih uzbuna, od prijateljstava do mržnje, od ljubavi do bijega, od internacionalizma do nacionalizma, od komunizma do višestranačja – sve to sabijeno je u ovom romanu brzoga ritma.

‘Kad su padali zidovi’ kronika je odrastanja na gradskim ulicama u kojoj se ne štedi nikoga, ni djecu ni roditelje, jer svi moraju odrasti i promijeniti se da bi opstali u novom novom vremenu.

Predstavljanje knjige ‘Kad su padali zidovi’ utorak, 19. studenog, 18 sati Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb


Igor Štiks
W

Globalna tema, maestralna izvedba – politički triler Igora Štiksa

Igor Štiks je pariški lijevi intelektualac koji nakon više od dvadeset pet godina ponovo dolazi na Jadran na čitanje oporuke Waltera Stiklera, konzervativnoga francuskoga filozofa koji je pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen na dalmatinskom Otoku. Tamo upoznaje zavodljivu aktivisticu Tessu Simon. Njih dvoje u Walterovoj kući polako upoznaju jedno drugo te tajnovitu, napetu i vratolomnu storiju o Walteru, koji je od ljevičara iz 1968. postao vodećim desničarskim misliocem, i njegovu prijatelju Wladimiru, najutjecajnijem lijevom militantu, čiji je teroristički rukopis uvijek odavao dozu ironije i koji nastavlja inspirirati sve mlade buntovnike današnjice.

Priča o Walteru i Wladimiru otvara se pred Igorom i Tessom kao napeti politički triler suvremene europske povijesti koji nas vodi u sve kutke kontinenta.

Najnoviji roman Igora Štiksa ‘W’, pisan u maniri najboljih skandinavskih trilera i vrhunske književne kombinatorike, prepun intriga i obrata, daje nam presjek posljednjih pola stoljeća europske i svjetske ljevice, njezinih borbi, padova i ćorsokaka. Ovaj roman koji atmosferom i stilom podsjeća na Paula Austera ili Javiera Cercasa, a uzbudljiv je poput serije Babylon Berlin, nikoga ne ostavlja ravnodušnim.


Feđa Gavrilović
Konkvistadori s kistom

Iscrpan uvid u najnovije hrvatsko slikarstvo

“Panorama slikara koju nam Gavrilović predstavlja i nudi unosi doista novu dimenziju i daje svježinu našoj likovnoj suvremenosti. Pritom su piščeve analize i interpretacije iznimno pertinentne i kompetentne, ispisane temperamentom i polemičnošću strastvenog zagovornika, prvog literata na zadatku tumačenja i vrednovanja aktualnih pojava. Mnoge se stranice čitaju upravo s užitkom u tekstu, a lucidno osvjetljavaju i približavaju nam djela o kojima je riječ.”
Tonko Maroević

“Ponekad retorički žovijalan i otvoreno polemičan, a redovito revno i iskreno zauzet za sudbinu slikarstva u slikarskom djelu nesklonim vremenima naše multimedijalne suvremenosti, Feđa Gavrilović bilježi kroniku onih autora i tendencija u našoj likovnoj sredini (oslanjajući se ujedno i na širi kontekst srodnih stremljenja u svijetu) koji se kista laćaju sa zamjetnim udjelom elana, ne bi li u stvarnosti koja ih okružuje pronašli još koji pedalj slikom neosvojenog prostora. Konkvistadori s kistom svojim djelima tako nastoje (po tumačenju autora) ukazati na ‘transformativni potencijal slikarstva’, prožet svojevrsnim likovnim élan vital, potencijal je to kojim ti slikari – na tragu likovnih zasada transavangarde, nove slike i drugih bližih nam i daljih slikarskih stremljenja – iznova aktualiziraju zanemarene mogućnosti discipline koja (uskrsnula poput Lazara) slikom osvjetljuje izvorne spoznajne uvide u, riječima neproničnu, zbilju naše današnjice.”
Jagor Bučar


Slavko Goldstein
Proslovi za bolju zemlju

Knjiga intelektualca uvijek spremnoga govoriti istinu

Slavko Goldstein bio je urednik, publicist, izdavač, povjesničar, leksikograf, novinar, scenarist, režiser, političar, židovski aktivist, no prije svega bio je humanist. U svim je segmentima svoga djelovanja ostavio važan trag. Od mladosti do smrti dosljedno je brinuo za opće interese, pretpostavljajući ih vlastitima. Bio je predan demokratskim vrijednostima, bio je u opoziciji autokratima i tiranima, prezirao je nacionaliste i šoviniste.
Iz golema opusa Slavka Goldsteina priređivači i urednici Proslova za bolju zemlju Boris Pavelić i Ivo Goldstein izabrali su tekstove koji protokom vremena nisu izgubili na zanimljivosti, pa ni aktualnosti.
Proslovi za bolju zemlju obuhvaćaju tekstove od Partizanskoga dnevnika iz 1943. koje zapisuje mladić sa širokim krugom interesa, budući intelektualac, pa sve do prvih poglavlja Goldsteinove posljednje, nikad dovršene knjige. Svi tekstovi u knjizi pokazuju nam intelektualca uvijek spremnoga govoriti istinu, znatiželjnoga da razumije ne samo vlastitu zemlju već i čitav svijet, čovjeka beskompromisnog u želji da se stalno i iznova bori za pravednije društvo i svijet, mislioca koji želi da i njegova domovina dosljedno poštuje najbolje liberalnodemokratske standarde.

[izvor informacije Fraktura]