05/12/2019to15/12/2019

25. Sa(n)jam knjige u Istri
Dom hrvatskih branitelja, Pula
5.12.–15.12.2019.

Slavenski đardin – novi program pulskog Sajma knjige i Foruma slavenskih kultura
Sa(n)jam knjige u Istri i Forum slavenskih kultura potpisali ugovor o suradnji i najavili prve autore koji dolaze iz Rusije  

Pula, 28. listopada 2019. – Na konferenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak, 28. listopada u pulskom Klubu-knjižari Giardini 2 potpisan je ugovor između Foruma slavenskih kultura i Sa(n)jam knjige u Istri te predstavljen zajednički program Slavenski đardin novost predstojećeg 25. Sa(n)jam knjige u Istri. Na konferenciji je sudjelovala Andreja Rihter, direktorica Foruma slavenskih kultura, Mateja Jančar, voditeljica FSK projekta; Ivana Peruško Vindakijević, rusistica i prevoditeljica te Magdalena Vodopija, direktorica pulskog Sajma. 

Press konferencija Sa(n)jam knjige u Istri ; Fotografiju ustupio SKUI – Foto Tanja Draškić Savić

Nakon brojnih regionalnih programa kojima je pulski Sajam, uz središnje teme, predstavljao osobenosti regionalnih književnosti iz bližeg susjedstva, u suradnji s Forumom slavenskih kultura osmišljen je novi program koji će središte pažnje usmjeriti na slavenske književnosti i kulture nastale nakon pada Željezne zavjese, kojima se Forum bavi od 2004. godine. – istaknula je Magdalena Vodopija, dodavši  da je Slavenski đardin osmišljen s tendencijom da postane tradicionalni, trajan i važan dio Sajma. Kolokvijalnim nazivom za vrt – đardin ukazujemo i na specifičnost prostora Istre koja unutar slavenskog kruga živi svoju multietničnost. Program je zamišljen kao mjesto, vrt u kojem slavenska književnost i kultura raste, prožima se kroz razgovore o suvremenim identitetima, estetikama i društvenim odnosima.   

Javnim potpisivanjem ugovora između pulskog Sajma i Foruma potvrđena je intencija dugogodišnje suradnje u okviru koje će se svakog prosinca na Sajmu okupiti pisci slavenskih književnosti. Forum slavenskih kultura međunarodna je zaklada koja unutar biblioteke 100 slavenskih romana promovira i na jednom mjestu okuplja suvremenu slavensku književnost te međusobno povezuje slavensku kulturu, njezine pisce i prevoditelje s čitateljima. 

Povjesničarka, bivša ministrica za kulturu Slovenije i direktorica Foruma, Andreja Rihter istaknula je da njihova međunarodna neprofitna zaklada danas povezuje više od 300 milijuna Slavena u trinaest slavenskih država. Naša je glavna obveza provedba zajedničkih kulturnih, obrazovnih i istraživačkih projekata kojima promičemo poznavanje slavenske kulturne baštine i stvaralaštva. 

Jako nam je drago da smo projekte u Hrvatskoj nadogradili ovom produktivnom i kreativnom suradnjom s pulskim Sajmom. Iako smo uspostavili već puno kontakta i obišli mnogo sajmova, Pula je zbog kvalitete svog programa, uglednih gostiju i njezine jedinstvene atmosfere pa i lokacije i mediteranskog šarma zaista posebna, stoga nam je drago da smo uspjeli ostvariti program koji nam omogućuje daljnje istraživanje slavenske sadašnjosti.

Mateja Jančar, rekla je da je uz ovakvu suradnju sigurna da će Slavenski đardin biti obrađivan uz puno brige da bi u njemu raslo najbolje i najzanimljivije iz slavenske literature. Osnova za to je centralni projekt Foruma – biblioteka 100 slavenskih romana koja je sa 108 najboljih romanopisaca i njihovih romana iz devet zemalja, i u kojoj sudjeluje više od 50 prevoditelja, najveći međunarodni kulturni i promotivni projekt slavenske literature. Do sada je u međusobnim prijevodima u okviru biblioteke objavljeno 75 naslova u sedam zemalja.     

Ovogodišnje, prvo izdanje programa Slavenski đardin bit će usmjereno na rusku književnost. U njemu će se govoriti na ruskom jeziku i razgovarati o ruskoj književnosti, i to ne samo onoj najsuvremenijoj, nego i najvitalnijoj koju ćemo upoznati kroz pismo Jevgenija Vodolazkina, Guzel Jahine i Sergeja Lebedeva. Oni u Slavenski đardin donose neka od najnagrađivanijih i najznačajnijih književnih djela suvremene Rusije, koja se više ne libi dijalogizirati sa svojom prošlosti, ali koja progovarajući o njoj progovara i o svojoj sadašnjosti. – napomenula je Ivana Peruško Vindakijević, koja će na Sajmu voditi i prevoditi promocije navedenih autora. 

U sklopu programa održat će se i okrugli stol Oprost i(li) prošlost na kojemu će sudjelovati sugovornici koji su zahvaljujući svojim izvanrednim književnim ostvarenjima o ”neizrecivom”, odnosno nacističkim i staljinističkim zločinima, i dokumentarnim filmovima o ruskoj (sovjetskoj) prošlosti, među kojima su: Maja Haderlap, slovensko-austrijska spisateljica; Guzel Jahina; Segej Lebedev i Marko Stričević, novinar i autor dokumentarnoga filma Crveno stoljeće.  

Program će biti obogaćen i izložbom fotografija Ruska jutra Jože Suhadolnika, poznatog slovenskog majstora umjetničke fotografije koja će se održati u pulskoj Gradskoj galeriji. 

U Puli će tako, od 5. do 15. prosinca ruski pisci različitih poetika i naraštaja dotaknuti i iščitavati Grad – tematsku odrednicu 25. Sajma.  

Ukratko o autorima Slavenskog đardina 

Guzel Jahina, nagrađivana književnica iz Kazanja svojim debitantskim romanom Zulejha otvara oči (2015.) osvojila je svjetsku književnu pozornost i danas se smatra najprodavanijom književnicom u Rusiji. U Pulu dolazi s novim romanom Volgina djeca u izdanju nakladničke kuće Hena-com, kojim se još jednom potvrđuje kao autorica čija je zvjezdana reputacija itekako opravdana. Prema mnogima vodeći suvremeni ruski pisac, Jevgenij Vodolazkin predstavit će hrvatski prijevod svog romana Lavr u izdanju Naklade Ljevak u kojem se, kao što se može i očekivati od stručnjaka za srednjovjekovnu povijest, radi o živopisnoj priči Europe iz 15. stoljeća. Nagrađivani pisac i odvažni istraživač, Sergej Lebedev romanom Granica zaborava u izdanju Frakture donosi obiteljsku sagu i putopis, kroniku vremena i triler. Lebedev je već ovim svojim prvijencem dospio na listu deset najboljih romana The Wall Street Journala i priskrbio si usporedbe sa Solženjicinom.

[izvor informacije Sa(n)jam knjige u Istri]