18/04/2019to30/06/2019

Na press konferenciji u Klovićevim dvorima Monografsku izložbu Mersada Berbera prestavili su kustosica izložbe Jasmina Bavoljak, Umjetnikov sin Ensar Berber i ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić.

Mersad Berber
Monografska izložba
18. travanj 2019. – 30. lipanj 2019.

Autorica stručne koncepcije i kustosica izložbe: Jasmina Bavoljak
Autori tekstova u katalogu: Jasmina Bavoljak, Edward Lucie-Smitha, Aida Abadžić Hodžić i Frane Paro

Foto RJ

Slijedom izložbi nazvanih moderni klasici, Galerija Klovićevi dvori su 18. travnja 2019. godine otvorili monografsku izložbu jednog je od najvećih i najosebujnijih bosanskih slikara i grafičara koji je i dobar dio svog života (od 1992. do smrti 2012.) proveo u Hrvatskoj (u Zagrebu i Dubrovniku).

Rođen u Bosanskom Pertovcu, studirao je slikarstvo u Ljubljani na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je i završio poslijediplomski studij na grafici u klasi profesora Rike Debeljaka. Već 1961. dobio je Prešernovu nagradu, da bi nakon toga uslijedile mnoge međunarodne nagrade i priznanja. Bio je između ostalog član Ruske akademije umjetnosti, a priređene su mu velike izložbe od Londona i Madrida, preko New Yorka, Jakarte, New Delhia i Moskve, pa do najznačajnije 2009. u Barceloni i posthumne 2017. godine u Istanbulu.

Berber je vrstan crtač, ilustrator i grafičar, a uz slikarstvo i grafiku bavio se i kazališnom scenografijom i kostimografijom, radio filmske plakate (filmovi Emira Kusturice) kao i poneka vizualna riješenja (ploče Indexa).

Djela mu se nalaze u mnogim muzejskim, galerijskim i privatnim kolekcijama širom svijeta, između ostalih u Tate Modern u Londonu koja je 1984. godine otkupila dva rada iz ciklusa Hommage a Velasquez te će atrakcija ove izložbe, između ostalog, biti i ovi radovi.

Cijeli opus mu je na neki način prožet zanimanjem za vlastitu kulturnu tradiciju. Mogli bi za njega reći da je dijete Granice: mjesta na kojemu se dodiruju Istok i Zapad Europe i podvesti ga pod umjetnika vjernog tzv. akademskohistoricističkoj provenijenciji ( bilo onoj novorenesansnog, bilo onoj novoromantično-realističkoj) koji se izražavao kroz suvremen likovni izraz. Promatran u kontekstu postmodernizma on je danas, u vrijeme obnove novotradicionalističkog slikarstva više nego aktualan i zanimljiv današnjoj publici.

Najznačajniji ciklusi su mu: Sarajevske kronike, Put u Skender Vakuf, Otomanske kronike, Hommage a Velazquez, Hommage Vlahi Bukovcu i posljednji Srebrenica i Arhiv..

Njegova zadnja izložba u Zagrebu bila je davne 1988., te će trideset godina nakon nje ovo biti izuzetna prilika da publika upozna, u iscrpnom kritičkom kontekstu, zapravo nepoznatog Mersada Berbera, njegov impozantan crtački i slikarski mozaik širokog raspona, sazdan od brojnih ciklusa i nikad viđen u ovoj impostaciji.

[izvor informacije Galerija Klovićevi dvori]

Monografska izložba Mersada Berbera u Klovićevim dvorima, ≥http://film-mag.net/wp/?p=38974. Foto RJ

Objavljuje F.I.L.M.Petak, 19. travnja 2019.