Alita: Battle Angel (2019.)
Redatelj: Robert Rodriguez
Glume: Rosa Salazar, Christoph Waltz, Jennifer Connelly

Pogledala sam ‘Alitu’ i da, dobila sam privjesak kao što je u najavi obećao Robert Rodriguez ako film pogledam prvi tjedan prikazivanja. Dar se ne odnosi samo na američku premijernu publiku, već globalizacija osigurava privjeske na sve strane svijeta. A to što sam požurila u kino nije samo zbog suvenira, već zato što sam jedva čekala osvrnuti se na film u odnosu na najavu filma, koju su realizirali redatelji Rodriguez i Cameron.

Alita: Anđeo borbe ; Fotografiju ustupio Blitz Film i Video

Redatelji glume

Ono što izdvaja ‘Alitu’ iz žanrovskog i međužanrovskog filmskog prostora u kojem je najavljena kao ‘jedinstven projekt’, nije toliko sam film, koliko način na koji je film najavljen i, napose, tko ga je najavio. Umjesto standardnog trailera ili izjava glumaca o snimanju filma ‘na kojem su uživali i odlično surađivali i proveli nezaboravno vrijeme…’, foršpan filma koji se tjednima prije premijere prikazivao u kinu čini snimka razgovora dva redatelja, dviju pravih zvijezda filma, s reputacijom koju su stekli svojim prethodnim hitovima, Camerona i Rodrigueza koji razgovaraju o snimanju filma i najavljuju svoje djelo u isto vrijeme kao njegovi autori i kritičari (dobrim kritikama 🙂 . U razgovoru s Rodriguezom kao redateljem filma još je slavniji redatelj James Cameron, ali kao scenarist, odnosno producent, a oboje kao glumci. Njih dvoje glume kako ležerno razgovaraju i otkrivaju kako je došlo do suradnje i realizacije filma. Ne znam tko je napisao njihove dijaloge (vjerojatno Cameron, jer on pokazuje više entuzijazma u odnosu na projekt ‘Alite’, otkupio je prava na snimanje i napisao šest stotina stranica scenarija 🙂 , ali tko god napisao tekst, slavni redatelji nisu osobiti glumci, pa se ta reklama čini kao kratki amaterski film, u funkciji profesionalne holivudske produkcije. Činjenica da su zvijezde ovog filma redatelji, a ne glumci (ili stručnjaci za specijalne efekte koji bi zaslužili izlazak na pozornicu popularnosti u ovakvim žanrovskim pothvatima) marketinški je prepoznata.

Već viđena i unaprijeđena

Alita je kreacija koja se nameće ne kao novina, već sinteza. Ona integrira niz tema, junaka (junakinja), filmova, žanrova i to prilično suvereno. Za razliku od Spielbergova ‘Igrača’ koji također trpa niz superjunaka, filmova i žantpovskih referenci, ali kao ‘štreber’ koji nabraja što sve zna, a ne povezuje u strukturu, ovdje dolazi do integracije, do punine slike svijeta i međuljudskih to jest ljudsko-kiborgovskih odnosa, svijet distopijske budućnosti prikazan je u 3 D-u. Ali što je tu novo? Kiborg djevojčica pokupljena s ‘elektroničkog’ otpada (usporedi s dječakom iz Spielbegove ‘A.I.’ (2001.) ili kaleidoskopom kiborga i androida u Scottovom ‘Blade Runneru’ (1982.), usporedi grad budućnosti s ‘Blade Runnerovom’ ‘kineskom četvrti’, usporedi viseći grad s ‘Elysiumom’ (2013.), vidi LINK. Interferiraju stotine žanrovskih referenci u vizualnom, tematskom ili motivacijskom rasteru.

Krhka junakinja koja se potvrdi kao majstor borilačkih vještina, dapače, ‘najubojitije oružje na svijetu’ nije ‘sama na svijetu’. Ako joj samo površno približimo ‘Sucker Punch’ (2011.) ili čak ‘Kick-Ass’ (2010.) i druge djevojčice koje ‘rasturaju’ krupnije zlikovce i spašavaju čovječanstvo? A motiv masovno popularnog sporta u kojem sudionici uz životni ulog očekuju društvenu promociju možemo citirati filmskim naslovima ‘Rollerballa’ (1975., remake 2002.) ili sličnih futurističkih gladijatorskih igara. Varijante kiborga možemo pratiti od ‘prethistorijskih’ ‘RoboCopa’ (1987. remake 2014.), da ne brojimo generacije androida, transformera ili svemirskih kreatura (aliena) ko0je susrećemo u tom žanru.

Vrijednost priče

Ničeg novog u Aliti. Ali to ne bi bio problem, da Cameron, u žaru subjektivnosti, nadam se, više nego proračunatoj maniri ne ističe da je nešto ‘posve novo i neviđeno’. Njeno ‘crtano’ lice s ‘Emma Stone’ očima, gleda nas u većini novijih animiranih filmova (kao što su isturene brade stereotip novih animiranih junaka 🙂 . Isticanje filma kao ‘nikad viđenog’ nije ni potrebno u žanru u kojem, ako već nije ‘sve viđeno’, viđeno je više nego ‘drugdje’. I odnosi protagonista već su viđeni i čitani i nagrađeni. Priča ostaje ista. Gotovo je čudno da se plaćaju prava na svima ‘poznatu’ priču. Radi se o zlikovcu koji podjarmljuje svijet i njegovim potrošnim i podložnim snagatorima koji realiziraju njegov cilj. Tu su i pozitivni junaci koji se čine bez šansi, ali nakon borbe, akcije i određenih žrtava, pokaže se da je pobjeda na ‘dobroj strani’.

Borba dobra i zla, ljubavna priča s neizvjesnim ishodom, uz poruku da svi imaju šanse i svi mogu postići nemoguće. Dobitna kombinacija. U ‘Aliti’ su ostvareni manji otkloni od idealiziranih modela. Mladić koji je djelomice kompromitiran svojim dosadašnjim ponašanjem i žena znanstvenica (Jennifer Connelly) u službi zlih sila, koja u nedorečenom obratu pristane na uništavanje kiborga u tijelu svoje kćeri; bolje je argumentirana njena reakcija kad otkrije pravu prirodu svojih nadređenih. Doktor dobročinitelj (Christoph Waltz) dođe u opasnost da se razvije u negativni lik, ali svi koji pogledaju film. vidjet će da li će se to dogoditi 🙂 .

Kovanice i imena

Kad bih morala pogađati za što je Cameron zapravo platio prava, rekla bih za imena likova. Alita mi se čini dosta zgodno ime, jednostavno i melodiozno, marketinški upotrebljivo. Tu je Hugo kao dvojbeni futuristički Romeo, Ido je odlično za pozitivca doktora (uz asocijativni njemački akcent). Nemo (ako zaboravimo dražesnu ribicu iz animiranog serijala) može proći za rijetko viđenog zlikovnog masterminda. Među negativcima je jedan neočekivani, težak za američki izgovor Grewishka, a među kovanicama termina uočljiva je ‘Panzer Kunst’ (ili slično), naziv za neku futurističku tehnologiju, a zapravo asocira na zastrašujuće pojmove tenkovskih njemačkih snaga iz Drugog svjetskog rata.

Psi od slave

Još jedan aspekt kalkulacije, na margini scenarija, tiče se meni omiljene teme, a to je položaja životinja. Netko bi rekao nevažno pitanje, ali nije, jer da je nevažno, motiv malog psa u velikom filmu ne bi se tako koristio. Pitanje je samo hoće li se psić kojeg Alita spasi iz jedne opasne situacije, spasiti do kraja filma. Po tom odnosu prema filmskom ljubimcu, mogli bismo filmove podijeliti na one u kojem se ljubimci u sporednim ulogama spašavaju i pribavljaju filmu (kalkulirane) poene (vidi Mad Max (LINK) ili Keanu Reeves (LINK)… ili ‘junački stradaju’ žrtvovani kao i ljudski sporedni junaci.

Ako idemo dalje (daleko od simpatičnih analogija), slično se filmovi mogu podijeliti na one u kojima se prikazuje kako netko (što) povraća i filmove u kojim se scene povraćanja samo naznačuju. Ako se obrati pažnja na tu sitnicu, bez potcjenjivanja ovog ‘kriterija’ ili predrasuda (a ja moram priznati da ne podnosim filmove koji iznose te fiziološke detalje kao ‘umjetničko izražajno sredstvo’ 🙂 , mogu se izvući korisni zaključci, ne u smislu da je svaki film koji prikazuje sadržaj nekog želuca bolji ili lošiji od drugog koji to ne prikazuje, već koliko su drugačiji u prikazu svega ostalog, to jest svih predmeta, pojava i likova.

Da se vratimo na odnos ‘Alite’ prema životinj(ic)ama. Hoće li se simpatični psić spasiti ili će njegova sudbina poslužiti u ‘više svrhe’, to ostavljam da utvrde oni koji će otići pogledati film, a ja to srdačno preporučujem. Jer iako nije ‘nova pod suncem’ i ‘nikad viđena’, ‘Alita’ je živa, tehnički up-to-datirana, višedimenzionalna, cjelovita, dinamična i ritmična već viđena priča koju možemo ponovo pogledati. Iako većinu onoga što će se dogoditi možemo predvidjeti, ipak je zanimljivo to što vidimo, i zabavlja nas i ono što znamo da će se dogoditi.

Alitin Avatar

Poslije ‘Titanica’ i ‘Avatara’, teško je Cameronu snimiti nešto još spektakularnije, očekivanja ga pritišću kao u podmornici tri tisuće metara pod morem. Prepuštanje redateljske uloge Rodriguezu čini kao se kao dobra strategija. Cameron stoji iza ‘Alite’, ali nije jedini odgovoran za nju, već ju je predao (uz detaljne upute i naputke) nekom mlađem i ipak manje opterećenom pritisku uspjeha. I Rodriguez je dobro odigrao tu ulogu. Bolje nego je odglumio sebe u najavnoj reklami. Ali održao je obećanje. I u pogledu privjeska.

‘Alita’ je film koji treba pogledati i koji se može s užitkom gledati, ali nije od onih projekata koji se očekuju godinama i desetljećima pamte.

Ada Jukić
Zagreb, 15.2.2019.

Informacije o filmu:

Alita: Anđeo borbe
Twentieth Century Fox, Lightstorm Entertainment, Troublemaker Studios, 2019.
Trajanje: 122 min.
Format: 2.39 : 1
Zvuk: Dolby Atmos | Dolby Surround 7.1
Scenarij: James Cameron, Laeta Kalogridis i Robert Rodriguez
Priča: Yukito Kishiro… (based on the graphic novel series “Gunnm” by)
Glazba: Junkie XL
Još glume: Mahershala Ali, Ed Skrein, Jackie Earle Haley, Keean Johnson, Jeff Fahey, Casper Van Dien

Film je pogledan u kinu CineStar Branimir

Alita: Anđeo borbe – Movie Site
Alita: Battle Angel – IMDb