Clarice Lispector
Meduza

Godina izdanja: 2019.
S portugalskog prevela: Tanja Tarbuk
Cijena: 99 kuna
Broj stranica: 95 stranica

O knjizi:
Roman ‘Meduza’ – na portugalskom Živa voda – zbiva se na duhovnom, psihološkom planu na kojem duša razgovara s cijelim tijelom. Čini se da glas u romanu govori sam sa sobom, uglavnom preispitujući svoj položaj u ‘određenom trenutku’. Trenutak se čas pojavljuje kao ljubavnik, čas kao noćna mora, beživotni sugovornik koji nema oblika, koji ne osjeća, ne odgovara, samo jest. O čemu ova knjiga govori? O svemu što nije opipljivo. Može se početi čitati u bilo kojem dijelu, jer u njoj nema logičnog reda, ali cijelo vrijeme je prisutna napetost. Ovo je Clarice u svojoj biti. Sadašnji trenutak u nastojanju da ga se uhvati: “Da, ovo je život sagledan kroz život”

O autorici:
Clarice Lispector brazilska je spisateljica rođena 1920. u Ukrajini. U Rio de Janeiru je studirala pravo, tijekom kojeg radi kao novinarka i podučava matematiku i engleski. Otuda jedna od njezinih čestih tema – odnos profesor i učenik – opisan u prvom romanu ‘U blizini divljeg srca’ (Perto do Coração Selvagem, 1943.), za koji je dobila nagradu Graça Aranha. Nakon što se udala za kolegu Mauryja Gurgela Valentea, živi u Europi i donosi na svijet dva sina. Nakon povratka u Brazil, Clarice se rastala i vratila novinarskom poslu. Romani joj se pomalo prevode na druge jezike, sve je više pozivaju na kongrese o književnosti… Clarice Lispector umrla je u Riju 1977., dan prije svog 57. rođendana. Postumno je objavljena njezina korespondencija, kao i roman ‘Dah života’ (Um sopro de vida). Mnoge su studije napisane o njezinu djelu, međutim, Clarice uvijek izmiče konačnom definiranju. Objavila je osam romana i brojne zbirke pripovijedaka, kronika i priča za djecu.


Robert Gerwarth
Pobijeđeni – zašto nije završio prvi svjetski rat 1917.-1923.

Godina izdanja: 2019.
S engleskog preveo: Mate Maras
Cijena: 220 kuna
Broj stranica: 428 stranica

O knjizi:

U knjizi ‘Pobijeđeni’ Robert Gerwarth propituje stvarno naslijeđe Prvoga svjetskog rata, nastojeći rekonstruirati traumatična iskustva onih naroda, uključujući i hrvatski, koji su se nakon sklapanja mira 11. studenoga 1918. zatekli na gubitničkoj strani. Razorne posljedice ratnog vihora zapečatile su europsku budućnost mnogo više od samog sraza na zapadnoj bojišnici. Sve sudionice izvornog sukoba bile su satrte revolucijom, progonima, masovnim protjerivanjem, borbama civila i paravojnih snaga, a prije nastanka niza novih iscrpljenih državica, diljem Europe pomrli su milijuni.

Robert Gerwarth profesor je suvremene povijesti na Sveučilištu u Dublinu i direktor Centra za ratne studije. Autor je knjiga ‘The Bismarck Myth’ i ‘Hitler’s Hangman’, biografije Reinharda Heydricha. Studirao je i predavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i Francuskoj.

Iz kritika

“Kroz ovu priču o kaosu koji je zahvatio cijeli kontinent lakše shvaćamo zašto je Europi 30-ih godina 20. stoljeća red bio najpoželjniji mogući cilj, vredniji od slobode. Uviđamo zašto malo koji rat ima uredan završetak: kad se društvo odrekne nagonske, društvene i pravne predrasude protiv ubijanja, poslije ju je često teško ponovno nametnuti.”
Max Hastings, The Sunday Times

“Ovo potresno i zorno štivo u pravo nas vrijeme podsjeća da korijene sukoba koji su se protegnuli na cijelo stoljeće treba tražiti u kataklizmi kraja Prvog svjetskog rata.”
Richard Overy, Literary Review

“Gerwarth vješto izbjegava opasnost da tekst zaguši masom pojedinosti i oživljava ga glasovima političara, vojnika i pisaca. Dobru ćemo povijesnu knjigu prepoznati i po tome što čitatelju poznate događaje prikazuje s novoga gledišta. U tom su smislu Pobijeđeni iznimno povijesno djelo.”
Andrew Lynch, Sunday Business Post

“Ovo je štivo tako dobro napisano da se čita kao roman. No tragična je istina da za poginule, ranjene i prognanike ovo nipoštonije roman. Ovu knjigu doista treba pročitati.”
Frank MacGabhann, Irish Independent

“Gerwarth na temelju zavidne količine pojedinosti pokazuje kako krvoproliće Prvog svjetskog rata u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi nipošto nije završilo krajem 1918.”
Tony Barber, Financial Times

[izvor informacije Vuković & Runjić]