Izdavačka kuća V.B.Z. i Društvo hrvatskih književnika (DHK) predstavili su u sjedištu Društva hrvatskih književnika na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu novu knjigu Veljka Barbierija ‘Veliki kuharski kanconijer’, koje već sada ima epitet gastronomskog remek-djela s više od 300 recepata. Knjigu su predstavili njezin autor Veljko Barbieri, te Jelena Ivanišević, Joško Ševo, književnica Lada Žigo i Ivica Prtenjača.

Moderator promocije u punom Društvu hrvatskih književnika bila je književnica Lada Žigo, koja je naglasila kako je riječ o novoj zbirci esejističkih tekstova o hrani koji uvode u čaroban svijet mirisa, okusa i zvukova, knjizi ilustriranoj s dobrim fotografijama. Barbieri u svojim tekstovima obuhvaća razne mitove, bajke, eseje, povijest i hranu, stilom koji bi se mogao nazvati kao svojevrsni ‘barbierizam’. Naime, Veljko Barbieri duhovito isprepliće sve te uvjetno rečeno žanrove donoseći privlačnu alkemiju jela.

Jelena Ivanišević; Veljko Barbieri i Lada Žigo – Foto RJ

Književnik Ivica Prtenjača novu je Barbierijevu knjigu opisao kao djelo koji daje uvid u presjek čitave autorovog stvaralaštva, te da u njoj autor pokazuje veliko kulinarsko znanje, i to znanje cijele jedne povijesti i svijeta, a najviše Mediterana.

Jelena Ivanišević s Instituta za etnologiju i folkloristiku, rekla je kako je Barbieri jedan od autora koji zaslužuje posebno mjesto unutar hrvatske književnosti, i kako prije Veljka Barbierija hrvatska književnost nije poznavala takav oblik kulinarske proze ili gastronomskog eseja, te da u tome leži genijalnost Barbierijeve erudicije, koja ispunjava prazninu u medijskom i književnom prostoru bavljenja hranom.

Glumac Joško Ševo čitao je odlomke iz Barbierevih djela.

Veljko Barbieri  naglasio je kako je u njegovu životnom zanimanju za istraživanje i pisanje o hrani odlučujuće bilo djetinjstvo, kada je počeo stjecati svijest o vrijednosti hrane kao o nečemu vrijednom i nečemu što ne pripada isključivo bogataškim stolovima.

Robert Jukić, Zagreb, 25.01.2018. godine


PRESS V.B.Z.

Veljko Barbieri
Veliki kuharski kanconijer

Biblioteka: Ambrozija
Urednica: Koraljka Penavin
Godina izdanja: 2018.
Format: 25 x 24
Broj stranica: 440
ISBN 978-953-52-0048-2 (tvrdi uvez)
Cijena TU: 250,00 kn

GASTRONOMSKO REMEK-DJELO S VIŠE OD 300 RECEPATA

Ovaj ‘Veliki kuharski kanconijer’ kruna je Barbierijevih napora na polju gastroliterature, u kojem na samo sebi svojstven način istražuje i promiče gastronomiju kroz iznimno zanimljive tekstove visoke književne razine. Svoje čitatelje i poklonike istinskih jela Barbieri vodi kroz pripovijesti i zgode iz svijeta kulinarike, praćene brojnim planetarnim receptima, uz izvorne autorove fotografije te umjetničke slike i ilustracije u kojima gastronomija zauzima središnje mjesto, i to po izboru samog autora, a koje čine sastavni dio svakog poglavlja. Stoga Veliki kuharski kanconijer ima sve pretpostavke da postane novi Barbierijev bestseler, koji će krasiti police mnogih kuhinja i domova, na kojima će nedvojbeno imati posebno mjesto.

Kao pisac i gastropisac, Barbieri od 80-ih godina do danas surađuje s mnogim hrvatskim, talijanskim, njemačkim i slovenskim tjednicima i časopisima, a od njegovih kolumni nastale su brojne knjige i kuharice, koje su zabilježile veliki uspjeh i dobile značajne domaće i strane nagrade, među kojima se svakako izdvajaju one Gourmandove, zatim nagrada na sajmu knjiga u Barceloni za najbolju književnost o hrani (2003.) te nagrada za najbolju knjigu o gastronomiji Sredozemlja u Švedskoj (2005.). Na Hrvatskoj radioteleviziji Barbieri je godinama vodio svoj već kultni serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije.

Veljko Barbieri rođen je1950. u Splitu. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je i studirao na Filozofskom fakultetu. Prozaik je, autor brojnih romana, zbirki pripovijedaka, i eseja. kazališnih, radio i tv dramskih dijela, u kojima se bavi i obradjuje europsku i sredozemnu baštinu, posebice Dalmacije, njezinu sposobnost nasljeđivanja, prepletenu sa nepromjenjivošću ljudske sudbine na cikličkim raskršćima epoha i vremena.Romani su mu prevedeni na nekoliko svjetskih jezika, a pripovijetke zastupljene u raznim domaćim i stranim antologijama proze.Svojim prozama sudjelovao je u suradnji sa raznim slikarima i grafičarima na stvaranju nekoliko grafičkih mapa. Dobitnik je više značajnih književnih nagrada, a 2006. njegov roman „Dioklecijan“ nagrađen je nagradom Matice Hrvatske za najbolju knjigu godine. Pa ipak, odlučio se još jednom okušati u istoj biografskoj književnoj temi, pa napisao je 2008. novu verziju romansirane biografije cara Dioklecijana pod imenom „Ja Dioklo-Jupiterov sin“ koja je također konkurirala značajne hrvatske književne nagrade, a objavljena je nedavno u Mađarskoj dok se njemačko i talijansko izdanje očekuju ove godine. Najpoznatiji roman „Epitaf carskog gurmana“, objavljen mu je na nekoliko svjetskih jezika u visokim nakladama, a isti je roman, u biblioteci deset najznačajnijih romana hrvatske književnosti XX stoljeća, tiskan tiraži od 200 000 primjeraka što je rekord jednog izdanja proznog djela u povijesti hrvatske književnosti. Kao pisac Barbieri od 80-tih godina sve do danas surađuje u mnogim hrvatskim i talijanskim, u posljednje vrijeme i slovenskim tjednicima i časopisima, a od svojih kolumni u tjedniku „Nacional“ nastali su i „Kuharski kanconijeri“, bestseller hrvatske gastroliterature u četri knjige, objavljen do sada u pet izdanja, na nekoliko jezika, kao što se slijedeće godine očekuje i izdanje njegove knjige na slovenskom „Bogovi v loncu“ nastale od tekstova i kolumni koje već tri godine objavljuje u „Slovenskim novicama“. Njegova zbirka pripovijedaka „134 male priče o hrani“ na sajmu knjiga u Barceloni 2003. nominirana je za najbolju knjigu, a prolašena kao pobjednik u konkurenciji književnosti o hrani. U veljači 2005. u Grythamu u Švedskoj, Barbierijevi „Kuharski kanconijeri“ podijelili su prvu nagradu za najbolju knjigu o Sredozemlju, – „Gourmand best Mediterannean book in the World“, između 5000 naslova. Već godinama Barbieri na Hrvatskoj televiziji svaki tjedan vodi svoj serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije pod nazivom „Jelovnici izgubljenog vremena“, a koji se emitira i na satelitskom programu HTV-a za Europu, a stalni je suradnik hrvatskih i europskih časopisa i tjednika. Knjiga „100 koraka po šumi“ prva mu je zbirka poezije u prozi u kojoj autor pokušava proniknuti jezikom šume i šumskih bića, a ne jezikom i semantikom ljudskih obrazaca, prodrijeti u tajne, smiso života i postojanja žive i nežive prirode.

[izvor informacije V.B.Z.]