Barbara Stok
Vincent

Kategorija: Strip
Broj stranica: 144
Godina izdanja: 2017
ISBN: 9789533049946
Izdavač: V.B.Z. d.o.o
Uvez: Meki uvez
Biblioteka: Posebna izdanja
Područje: Strip
Jezik: Hrvatski
Format: 17*24

Autorski strip ‘Vincent’ prikazuje kratko i intenzivno razdoblje zadnjih godina života Vincenta van Gogha (1853. – 1890.) koje je proveo na jugu Francuske. Ondje Van Gogh sanja o osnivanju umjetničke komune. Iako u intenzivnoj stvaralačkoj fazi, Vincent tada proživljava epizode psihičkog rastrojstva, potpune konfuzije i dezorijentiranosti. Kada Paul Gauguin, koji mu dolazi u posjet, odbije trajno boraviti u njegovoj zamišljenoj komuni, izbezumljeni umjetnik potpuno gubi kontrolu, što kulminira epizodom samosakaćenja. Tijekom ovog razdoblja intenzivnih emocija, brat Theo bodri ga i pruža mu bezuvjetnu potporu.

Barbara Stok u ovoj biografiji u stripu crtežima i riječima, bez velike dramatike ili patetike, pokušava dočarati Van Goghov unutarnji svijet – u povišenim stanjima uma, u razdobljima ludog tempa rada, u turbulentnom odnosu s Gauguinom… Tekst se osniva na autoriziranim činjenicama iz autorova života i citatima iz korespondencije s bratom Theom. Posebnost ovog autorskog stripa Stok postiže jednostavnim grafičkim izrazom i osebujnim korištenjem boja – crteži kao da transkribiraju Van Goghovu poetiku toga razdoblja, a pritom oživljuju i njegovu očajničku strast za stvaranjem i stvaralački proces.

‘Vincent’, objavljen pod pokroviteljstvom muzeja Van Gogh u Amsterdamu, postigao je velik uspjeh u svijetu i objavljen je dosad na više od petnaest jezika.

Barbara Stok nizozemska je umjetnica poznata po autobiografskim grafičkim romanima. Godine 2009. osvojila je najznačajniju nizozemsku nagradu za autorski strip ‘Stripschapprijs’. Dosad je objavila osam knjiga.


Neal Ascherson
Crno more

Biblioteka: Ambrozija
Urednik: Stjepan Ravić
Prevoditeljica: Sabine Marić
Godina izdanja: 2016.
Format: 15,5*23,5
Broj stranica: 280
ISBN 978-953-304-776-8 (meki uvez)
ISBN 978-953-304-777-5 (tvrdi uvez)
Cijena:
109,00 kn meki uvez
159,00 kn tvrdi uvez

Zadivljujuća povijest jednoga od najzanimljivijih i najturbulentnijih prostora europske povijesti

Knjiga ‘Crno more’ posveta je jednome moru i njegovim obalama, ali i zadivljujuće čitko razmišljanje o euroazijskoj povijesti od najstarijih vremena do danas. Ono priziva kulturu, povijest i politiku nestabilnog područja oko Crnoga mora. Ascherson pritom oživljava svijet Herodota i Eshila; mjesto Ovidijeva progona na kojem je danas najveća rumunjska luka; dolazak barbarskih Skita i Sarmata; uspon i pad Bizantskoga Carstva; misterioznu energiju kršćanskih Gota; osnutak tatarskih kanata; pojavu Kozaka i rast ruskoga utjecaja te potom stoljeća rata između Osmanskoga i Ruskoga Carstva radi prevlasti nad Crnim morem; kao i teror fašizma i staljinizma te njihovu težnju za prevlasti nad ovim beskrajno uzbudljivim i kompleksnim obalama.

Ne bez razloga, Ascherson knjigu o Crnome moru započinje s Krimom, poluotokom koji je stoljećima funkcionirao kao pozornica za događaje koji su bili važni za cijelo područje oko Crnoga mora i njegove narode. Grci su Krim pretvorili u središte svoga trgovačkog carstva. To su učinili i Mlečani i Đenovljani tisuću godina kasnije. U 19. stoljeću tu se vodio Krimski rat, a u 20. stoljeću ovaj poluotok bio je poprište možda najgorih Hitlerovih i Staljinovih strahota. Godine 2014. Krim je bio uzrok spora između Ukrajine i Ruske Federacije, tzv. Krimske krize, koja je de facto završila ruskom aneksijom poluotoka te rezultirala političko-vojnim sukobom između tih dviju velikih zemalja koji još uvijek nije završen. Područje oko Crnoga mora pretvorilo se u opasnu zonu o kojoj će ovisiti budući odnos Rusije i Zapada…

‘Crno more’ je maestralno napisano djelo, ključno za razumijevanje jednoga od najzanimljivijih i najturbulentnijih prostora europske povijesti, mjesta na kojem završava Europa, mjesta gdje se rodio »barbarizam«.

—–

Neal Ascherson (Edinburgh, 1932.) škotski je povjesničar i novinar te jedan od najznačajnijih britanskih stranih dopisnika. Završio je studij povijesti na Kraljevskom koledžu Sveučilišta Cambridge kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji, a njegov mentor, ugledni britanski povjesničar Eric Hobsbawm, ustvrdio je jednom prilikom da je Ascherson bio „vjerojatno najbolji student kojega je ikada poučavao“. Unatoč tome Ascherson je odbio akademsku karijeru kako bi se mogao baviti novinarstvom, kojemu je posvetio više od pola stoljeća svoje karijere.

Novinarstvom se počeo baviti sredinom 1950-ih, a prvi ozbiljan angažman dobio je 1959. kao dopisnik dnevnog lista The Scotsman iz „zemalja Commonwealtha“, da bi već sljedeće godine postao dopisnik uglednog nedjeljnog tjednika Observer, za koji je izvještavao o događajima iz gotovo cijeloga svijeta: od nemirnih i ratom zahvaćenih afričkih i azijskih postkolonijalnih zemalja, ali i europskih zemalja „Istočnog bloka“ (Istočna Njemačka, Čehoslovačka, Mađarska, Poljska…), izravno svjedočeći nizu burnih događaja poput Alžirskog rata za nezavisnost, Praškoga proljeća 1968., Svibanjskim prosvjedima u Parizu 1968., Pinochetovu vojnom udaru u Čileu 1973., postavši tako jedan od najpoznatijih svjetskih dopisnika toga vremena.

U međuvremenu je surađivao na scenarijima za nekoliko uspješnih britanskih povijesnih dokumentarnih serija, poput ‘Svijet u ratu’ (The World at War, 1973. – 74.), ‘Španjolski građanski rat’ (The Spanish Civil War, 1983.) i Hladni rat (Cold War, 1998.). Osim knjige ‘Crne more’ (The Black Sea, 1995.), koja je 2016. prevedena i na hrvatski jezik te objavljena u izdanju VBZ-a, Ascherson je objavio još nekoliko publicističkih knjiga, među kojima su najznačajnije: ‘The King Incorporated’ (1963.), ‘The Polish August: the Self-limiting Revolution’ (1981.), ‘Stone Voices: the Search for Scotland’ (2002.) i ‘Games with Shadows’ (2013.). Godine 2017. objavio je i svoj romaneskni prvijenac, ‘The Death of The Fronsac’.

[izvor informacije V.B.Z.]

V.B.Z. predstavlja: Vincent i Crno more, >http://film-mag.net/wp/?p=36470.

Objavljuje F.I.L.M.Ponedjeljak, 9. srpnja 2018.