Sandor Marai
Ljubomorni

Format: 13×21 cm
Prevela: Xenia Detoni
Meki uvez s klapnama, 256 str.
ISBN: 978-953-332-075-5
Cijena: 150,00 kn

Nakon dugih godina provedenih u inozemstvu, Peter Garren i njegova braća Támas, Albert i Edgar vraćaju se u obiteljski dom gdje ih dočekuje sestra Ana, a otac je na umoru. Uhvaćeni u klopku prošlosti i neizbježnosti očeve smrti, svi preispituju svoje vlastite živote i međusobne odnose i odjednom na površinu izlaze tajne o kojima se u obitelji uvijek šutjelo, građanska pristojnost nalagala je da se sve prešućuje. Braću i sestru obuzima ljubomora, stare nesuglasice izviru i među svima zavlada nepodnošljiva atmosfera međusobna ironična preispitivanja, predbacivanja, sagledavanja istine. Što se događa ako očevom smrću nestane sve što ih je povezivalo? Znači li to i propast njihove poštovane građanske obitelji? Kritika je Ljubomorne, tu priču o propasti obitelji Garren, već odavno proglasila inačicom mađarskih Buddenbrookovih.

Iz medija:

Nalik na godove stabla što se šire, njegova opsežna djela u rangu vrhunske svjetske književnosti objavljuju se od prijelaza u dvadeseto stoljeće i svako novo djelo sreća je za književnu publiku…
Freie Presse

Jedan od vrhunaca veličanstvene povijesti mađarske književnosti 20. stoljeća.
Deutsche Welle

Veličanstvena prolaznost Máraieva je središnja tema, koju on uvijek iznova varira na grandiozan način.
Westdeutsche Allgemeine Zeitung

Stil Sándora Máraia odlikuje elegancija koja ga povezuje s prošlim vremenima. Ali ta elegancija nije prekrivena prašinom – elegancija je to velikoga književnika.
Frankfurter Neue Presse

U vremenima sveopćeg „nereda“ dolazi do izražaja svevremenost ovog romana i njegovih likova koji se nikako ne snalaze u sadašnjosti. A stil ovog Mađara na svakoj stranici teksta pokazuje veličanstvenost i gotovo osam desetljeća nakon njegove smrti.
Wilhelmshavener Zeitung

Sándor Márai (izvorno Sándor Károly Henrik Grosschmied de Mára) bio je mađarski pisac i novinar. Rodio se u plemićkoj obitelji u tada mađarskom gradu Kassa, danas slovačkim Košicama, 11. travnja 1900. godine. Mladost provodi u Frankfurtu, Berlinu i Parizu, gdje radi kao novinar, te se okušava u pisanju na njemačkom, no po povratku u Budimpeštu kao jezik svoje književnosti definitivno odabire mađarski, poistovjećujući materinski jezik sa samim konceptom nacije. Tridesetih godina biva zapažen po svojem preciznom i čistom realističkom stilu, piše prve mađarske osvrte o Kafkinim djelima, a u novinskim člancima izražava izuzetno kritičan stav prema nacizmu. Márai je autor 46 djela, od kojih je u hrvatskom prijevodu možda najpoznatije “Kad svijeće dogore”, roman prožet nostalgijom za iščezlim multietničkim i multikulturalnim društvom propale Monarhije. Kao protivnik komunističkog režima 1948. trajno napušta Mađarsku, prvo se seli u Italiju, a zatim emigrira u SAD. Neprekidno piše na mađarskom, no objava njegovih djela nakon 1956. u Mađarskoj će biti zabranjena. Njegova poezija, romani i dnevnici objavljeni su tek posmrtno, i u narednim desetljećima otkriveni i cijenjeni od kritike i publike postali su dijelom europskog književnog kanona dvadesetoga stoljeća. Nakon smrti supruge Ilone i sina Jánosa, kojega su kao ratno siroče posvojili prije emigracije, shrvan rakom i depresijom, Márai je počinio samoubojstvo hicem iz pištolja u San Diegu 21. veljače 1989. godine.


Dražen Ilinčić
Neobičan slučaj novinara N.

Format: 13×21 cm
Meki uvez s klapnama, 120 str.
ISBN: 978-953-332-074-8
Cijena: 90,00 kn

Kako nakon dvadeset godina intenzivnog rada i dalje održavati kreativnu svježinu? To je često pitanje u životu N.-a, cijenjenoga televizijskog novinara koji prati kulturu. Slična dvojba zaokuplja i marketinškog stručnjaka s kojim će se N. slučajno susresti na televiziji. Novinara N.-a i marketinškog stručnjaka zajednički će interesi, u očigledno pristranim životnim okolnostima, odvesti u sasvim neočekivanom smjeru. I dok jedna priča o uspjehu nastaje, druga stvaralačka sudbina gubi dah i polako zalazi. Neobičan slučaj novinara N. roman je temeljen na stvarnim iskustvima televizijskoga novinara. Dokumentarno i publicističko životno iskustvo ovako se pretvara u književno oblikovanu zbilju. Pritom pokazuje da se ona stara izreka o „deset posto talenta i devedeset posto rada“ nužno mora dopuniti izvjesnim postotkom sreće, ponekad posve svojeglave.

Iz medija:

Jasno je kako je u ‘Berlinski ručnik’ Ilinčić vjerojatno upleo i dio osobnog iskustva, pa se roman čita i kao svojevrstan vodič kroz funkcioniranje hrvatske gay scene i njezine mračne strane i kroz stigmatiziranost u društvu. No, iako sklon mini-esejima o temi, Ilinčić je ipak vješto izbjegao pretencioznost, prije svega konstantnim iskricama duhovitosti koje djelu u cjelinu daju prizvuk rasterećenosti od moraliziranja ili optuživanja, što je definitivno i najveći adut Berlinskog ručnika.
Jagna Pogačnik, Jutarnji iist

U pričama je Ilinčić zaustavljao gotovo fotografsku reprodukciju stvarnoga. Tako tekst postaje zaustavljeni dojam nekoga trenutka, prisjećanje na neku osobu ili događaj koji je ostavio odjek u autorovu istančanom senzibilietu.
Helena Sablić Tomić, Vjesnik

Svoje male mudrosti i male radosti, male pomake od uobičajenog i male korake u drukčijost, Ilinčić oblikuje pametnim, čas poetiziranim, čas zaigranim rečenicama, začudnim spojevima riječi što bljesnu čarobnim, očuđujućim efektima, te visokokultiviranim jezikom i briljantnim stilom koji djelovanje poente iz svake priče produžuju dugo, dugo nakon čitanja… Pravi Julije Klović hrvatske kratke proze!
Mirjana Jurišić, Večernji list

„Jednom je u emisiji Pola ure kulture, za koju najdulje radim, objavljen vrlo zanimljiv prilog o književnoj top-listi iz 19. stoljeća, i to u nas. Vjerujte, od desetak tada popularnih imena za devet sigurno niste nikad čuli. S druge strane, to ne znači ni da se uzdam u neku eventualnu vječnost, jednostavno puštam da knjiga ide svojim putem jer, kad je napišem, više njome ne mogu upravljati.“
Iz intervjua Tportalu

Dražen Ilinčić – rođen 10. svibnja 1962. godine u Zagrebu. Diplomirao engleski jezik i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao dugogodišnji novinar i filmski kriti?ar Večernjeg lista, poslije prešao na Hrvatsku televiziju, u čijoj emisiji Pola ure kulture sudjeluje od samoga početka. Objavio roman ‘Berlinski ručnik’ (2006) i pripovjednu zbirku ‘Najkraće priče’ (2008). Scenarist i redatelj dokumentarnog filma ‘Amato’ (2008).


Dario Harjaček
Sanjica Lacković

Format: 13×21 cm
Meki uvez s klapnama, 192 str.
ISBN: 978-953-332-073-1
Cijena: 120,00 kn

‘Sanjica Lacković’, roman koji seže od 60-ih godina prošloga stoljeća do danas, govori o trima odmetnicima u bijegu od vlastitih obitelji. Vječni sukobi s okolinom, dirljiva krhkost identiteta, opsesija prošlošću i atmosfera stalne porobljenosti ovom djelu pružaju opipljivu ljudskost te ga čine vjernim otiskom hrvatske suvremenosti. Je li mržnja kao reakcija na mržnju zapravo traženje ljubavi?

Dario Harjaček u svom prvijencu predstavlja amblematske likove koji pod paljbom prijateljske vatre pokušavaju naći vlastito mjerilo za život, a pritom reagiraju baš kao i svi mi: ponekad su spremni sve razoriti zbog istinske potrebe za bliskošću koja nikako da se ostvari.

‘Sanjica Lacković’ je prebogato obećavajuće literarno tkanje u kojemu se krije budući veliki događaj naše književne scene… Iskazanom suverenom zrelošću (što je jednostavno fascinantno jer riječ je o njegovu književnome debiju) Dario Harjaček skladao je virtuoznu obiteljsku fugu. Njegovo je putovanje brutalno i oniričko u isti mah, bez trunčice kalkulantskoga predaha. Isti takav držan angažman i povjerenje traži od budućih čitatelja. Blagoslovljen užitak čitanja neće nam izostati.
Davor Špišić

Dario Harjaček rođen je 1979. u Beču. Odrastao je u Varaždinu, a nakon studija komparativne knji?evnosti i povijesti umjetnosti na zagreba?kom Filozofskom fakultetu završio je studij režije na Akademiji dramske umjetnosti. Diplomirao je 2006. adaptacijom Čehovljeve drame ‘Tri sestre’ u Teatru &td. Za kazalište je prilagodio značajan broj filmova, romana, klasičnih dramskih tekstova i djela dječje književnosti (‘Pijanistica’ prema romanu Elfriede Jelinek; ‘In camera’ prema filmu ‘Anđeo uništenja’ Louisa Buñuela, ‘U registraturi’ prema romanu Ante Kovačića, ‘Jesenju sonatu’ i ‘Personu’ prema filmovima Ingmara Bergmana, ‘Alan Ford’ prema istoimenom stripu…). Režirao je tridesetak predstava u hrvatskim kazalištima. Sudjelovao je u produkciji dramskoga programa Hrvatskoga radija i mnogim plesnim projektima te pisao scenarije za emisije dječjega programa HRT-a. Živi u Zagrebu.


Karl Ove Knausgård
Moja borba, peta knjiga

Moja borba, peta knjiga
Prevela: Anja Majnarić
Format: 15×22 cm
Tvrdi uvez s ovitkom, 528 str.
ISBN: 978-953-332-070-0
Cijena: 179,00 kn

U Mojoj borbi, petoj knjizi dvadesetogodišnji Karl Ove seli se u Bergen. Najmlađi je od svih studenata primljenih na prestižnu Spisateljsku akademiju, gdje stiže uzbuđen i prepun ambicije. Uskoro gubi mladenačke iluzije: njegovi književni tekstovi pokazuju se naivnima i klišejiziranima, u društvu je čudan, beznadan je sa ženama, pa svoj sram utapa u piću i rock glazbi. Malo-pomalo stvari se poboljšavaju. Zaljubljuje se, odustaje od pisanja kako bi postao književni kritičar, i njegov život poprima oblik odraslosti. No uskoro ga autodestruktivne pijanke i neodoljiv poziv za pisanjem povla?e unatrag. U petom dijelu heksaloga ‘Moja borba’ Karl Ove podastire osobne i često neugodne borbe s introvertiranošću, alkoholom, nevjerom i umjetničkom ambicijom.

Karl Ove Knausgård! Ući u taj svijet, zatvoriti se opet u tu autobiografiju, autofikciju, reality-lit, doku-fikciju, što god bilo, u čitateljskom smislu ništa nije ravno tome, nijedna literatura nema trenutačno veći čitateljski prioritet. (…) I gdje god da gurnuli prst, ulazite u tu, jednu te istu, veliku doku-fikciju, u tu fascinantnu literarnu kuću.
Dragan Jurak, Moderna vremena

… Knausgårdova magija sastoji [se] u hipnotičkom zanosu u koji baca čitatelja, u užitku koji proizlazi iz ljepote teksta, iz prizora, atmosfere i mirisa, iz drame čovjekova života u čijoj strahotnosti i banalnosti postoji nešto duboko utješno.
Miljenko Jergović, Jutarnji list

Nakon što sam pročitao petu knjigu, mogu se opustiti. Više ne sumnjam. U cijelosti drži vodu. Jedino što zadnji tom utvrđuje jest da je riječ o kapitalnom djelu u poslijeratnoj povijesti norveškoga romana ili da imamo posla s romanom jedinstvenim u svijetu u prvome desetljeću 21. stoljeća.
Trond Haugen, Dagsavisen

Nešto najveličanstvenije od književnosti kakva se trenutačno piše!
Juli Zeh, ZDF — Das literarische Quartet

Karizma ovih knjiga, kombinacija kritičkih pohvala, tržišnog uspjeha i neobične briljatnosti njihove forme učinila je bivanje hipnotiziranim opširnim opisima običnoga norveškog života svojevrsnom kulturološkom obvezom… ‘Moja borba, peta knjiga’ toliko je gusta detaljima da se većina mora zaboraviti. A gube se na sličan na?in kako gubimo naše dane i naše sate, samo da bi se naglo vratili u trenucima prisjećanja. Knausgård nas je darovao kompletom romana koji oblikom i teksturom odgovaraju našim prošlostima… bolje od ijednog romana koji sam pročitao…
The Financial Times

Karl Ove Knausgård (Oslo, 1968.) studirao je književnost i umjetnost na Sveučilištu u Bergenu. Njegov je prvijenac ‘Ute av verden’ (1998.) dobio Nagradu norveških knji?evnih kritičara (prvi put u povijesti osvojio ju je debitant), a drugi roman ‘Ima vrijeme za sve’ (2004.) osvojio je niz nagrada i nominiran je za Nagradu Nordijskoga vijeća. Od 2009. do 2011. objavljuje heksalog ‘Moja borba’ (Min Kamp) koji se u Norveškoj, zemlji od oko pet milijuna stanovnika, prodao u više od pola milijuna primjeraka. Za ‘Moju borbu’ dobio je brojne nagrade, a 2015. i Međnarodnu nagradu Die Welta te 2017. visoko cijenjenu Jeruzalem Prize, koja promiće slobodu pojedinca u društvu, a dobili su je samo najznačajniji pisci naše epohe. Za mnoge kritičare Knausgårdova ‘Moja borba’ najznačajnije je djelo skandinavske književnosti 21. stolje?a. Objavio je kvadrilogiju ‘Årstid encyklopedien’ (Enciklopedija godišnjih doba), čiju prvu knjigu ‘O jeseni’ OceanMore objavljuje ove jeseni.

[izvor informacije OceanMore]

OceanMore predstavlja: Ljubomorni; Neobičan slučaj novinara N.; Sanjica Lacković i Moja borba, peta knjiga, >http://film-mag.net/wp/?p=36323.

Objavljuje F.I.L.M.Petak, 29. lipnja 2018.