Paul Morley
Bowie i njegovo doba

Prijevod: Saša Stančin
11/2017.
448 str.
meki uvez
ISBN 9789532861839
Cijena: 149.00 kn

Bowie & njegovo doba / Paul Morley ; preveo s engleskoga Saša Stančin

O Davidu Bowieju nikada neće biti napisana definitivna knjiga – niz reinterpretacija tog najvećeg reinterpretatora pop kulture nastavit će se daleko u budućnost – ali ova knjiga iz pera legendarnog rock kritičara Paula Morleya u izvedbi je jednako osebujna kao i njezina tema.

“Čovjek bi se ponadao kako je svijet dovoljno evoluirao da naprednije škole uvedu predmet pod nazivom David Bowie. Predmet koji bi učenicima pomogao objasniti koliko se svijet izmijenio od pedesetih godina prošlog do drugog desetljeća ovog stoljeća, tako što bi se bavio njegovim iznimnim, jedinstvenim životom, analizirao koliko se izmijenio on sam, kao izvođač, kao čovjek. Odraz je šezdeset godina promjena u svijetu, od kojih je mnoge potaknula baš popularna kultura koju je volio kako to samo opsesivni obožavatelj može, da bi mu potom postala život. Pretvorio se u svojevrsni glazbeni indeks cijele povijesti popularne kulture.”
Paul Morley

Reklo bi se da je Paul Morley David Bowie rock novinarstva.
Observer

Pisac, autor i voditelj televizijskih i radijskih emisija Paul Morley, te kritičar kulture od 1970-ih piše o glazbi, umjetnosti i popularnoj kulturi. Jedan je od osnivača glazbenog kolektiva Art of Noise i član Royal Academy of Music. Autor je knjiga ‘Ask: The Chatter of Pop’, ‘Words and Music: A History of Pop in the Shape of a City’, ‘Piece by Piece: Writing About Joy Division 1977–2007’, ‘Earthbound’, ‘The North’ te ‘Nothing’. S glazbenom ikonom Grace Jones surađivao je na pisanju njezine autobiografije ‘I’ll Never Write My Memoirs’.

Orhan Pamuk
Crvenokosa

Prijevod: Ivan Ivanović
11/2017.
222 str.
meki uvez
ISBN 9789532861815
Cijena: 119.00 kn

Crvenokosa / Orhan Pamuk ; preveo s turskoga Ivan Ivanović

Deseti roman nobelovca Orhana Pamuka iznova nas vodi u Istanbul osamdesetih, u turbulentno razdoblje nakon vojnog udara prožeto napetostima između političke ljevice i desnice. Priča je to o kopaču bunara Majstoru Mahmutu i njegovu šegrtu Džemu u potrazi za vodom na goleti pokraj grada.

Naporno radeći na ljetnoj žezi, Džem i Mahmut se zbližavaju, a njihov odnos prerasta u prisno prijateljstvo kakvo Džem nikada nije ostvario sa svojim ocem. U obližnjem gradiću Džem upoznaje tajanstvenu crvenokosu glumicu putujuće kazališne družine. Iako je udana, Džem s njome ostvaruje svoje najintimnije snove, a nedugo zatim Majstor Mahmut pogiba u neobičnim okolnostima. Džem se vraća u Istanbul i mnogo godina poslije doznaje da je skrivio majstorovu smrt te da ga za Crvenokosu veže mnogo više od nekoliko besanih noći.

Orhan Pamuk iznova suprotstavlja temeljne mitove Zapada i Istoka: Sofoklova ‘Kralja Edipa’ i Firdusijevu priču o Rustemu i Suhrabu, to jest priču u ocoumorstvu priči o ubojstvu sina. Propitujući književne temelje dviju kultura vraća nas velikim i važnim temama kao što su odnos očeva i sinova, autoritarnost i individualnost, a povrh svega, čovjekova sloboda.

Pamukov odličan deseti roman uznosi čitatelja iz dubine bunara na jarku svjetlost.
Alex Preston, Observer

Što još reći o knjizi čiji vas kraj tjera da je smjesta pročitate iznova?
The Sunday Times

Mario Vargas Llosa
Teta Julia i piskaralo

Prijevod: Maja Tančik
11/2017.
368 str.
meki uvez
ISBN 9789532861600
Cijena: 139.00 kn

Teta Julia i piskaralo : roman / Mario Vargas Llosa ; prevela Maja Tančik

‘Teta Julia i piskaralo'” jedan je od romana koji su obilježili hispanoameričku književnost druge polovice 20. stoljeća. U ovoj proznoj komediji iz 1977. Mario Vargas Llosa pribjegava tehnici kontrapunkta, paradoksu i satiri, te britko i duhovito proučava stvaralačke potencijale suvremenoga književnog stvaralaštva u srazu s najamničkom spisateljskom svagdašnjicom.

Vargas Llosa izmješta klasični inicijacijski roman — kojemu književni kanoni tradicionalno nameću visoki stil — i farsično ga uparuje s kontekstom jednoga trivijalnog žanra i ‘novog’ medija. Tako polovicu priče tvori autobiografska pripovijest mladog i nadobudnog autora Marita Varguitasa koji se zaljubljuje u zamamnu raspuštenicu tetu Juliu. Maritova književna i ljubavna postignuća tvore opreku nestalnoj sreći Pedra Camacha, protagonista druge polovice priče, predanog autora radijskih sapunica koji je pao na niske grane.

Glad autorske uživljenosti i tržišno uvjetovani kaos žongliranja s deset različitih pripovjednih niti Camacha tjeraju u ludilo koje probija branu između različitih fikcionalnih sustava, između fikcije i života, između mjetnosti i konfekcije. Vargas Llosa prede autobiografsku parabolu o identitetu, ali svjesno gradi otklon od životopisa i spomenspisa te nam naposljetku nudi portret umjetnika u mladosti provučen kroz filtar strasti pisanja.

Mario Vargas Llosa rođen je 1936. godine u gradu Arequipa u Peruu. Djetinjstvo provodi u Boliviji i Peruu, gdje završava formalno obrazovanje Filozofski i Pravni fakultet. Ne nailazi na potporu obitelji u svome profesionalnome, pa ni u privatnom izboru, te je prisiljen obavljati niz poslova da bi sebi i obitelji omogućio preživljavanje. Godine 1959. odlazi u Španjolsku na doktorat na Komplutsko sveučilište u Madridu, a nakon stjecanja titule doktora znanosti nastanjuje se u Parizu. Počinje objavljivati priče, a 1964. vraća se u Peru, razvodi od prve supruge i odlazi na terensko etnografsko istraživanje u prašumu, gdje prikuplja građu o Amazoni i amazonskim narodima.

Njegov opsežan opus obuhvaća dvadesetak romana (npr. Grad i psi, 1963.; Zelena kuća, 1966.; Razgovor u katedrali, 1969.; Pripovjedač priča, 1987.; Pohvala pomajci, 1988.; Lituma u Andama, 1993.; Don Rigobertove bilježnice, 1997.; Jarčevo slavlje, 2000.; Raj iza drugog ugla, 2003.), brojna esejistička (npr. García Márquez: povijest deicida, 1971.; Između Sartrea i Camusa, 1981.) i autobiografska djela, pripovijesti i priče (Izazov, 1957.; Poglavari, 1959.), drame (Bijeg Inke, 1952.).

Romanopisac i esejist, jedan je od najznamenitijih pripadnika hispanoameričkog booma. Dobitnik je mnogih književnih priznanja među kojima se ističu nagrade Príncipe de Asturias (1986.), Miguel de Cervantes (1994.) te PEN/Nabokov (2002.). Nobelovu nagradu za književnost primio je 2010. godine.

[izvor informacije Vuković & Runjić]

Vuković & Runjić noviteti: Bowie i njegovo doba; Crvenokosa i Teta Julia i piskaralo, >http://film-mag.net/wp/?p=34380. Knjige ustupio Vuković & Runjić

Posted by F.I.L.M. on 4. siječnja 2018