02/12/2017

Predstave 260 DANA autora Marijana Gubine u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka gostuje dana 2.12.2017. u 19:30 u Zagrebačkom plesnom centru, Ilica 10, Zagreb.

O 260 DANA

Danas, nakon što je prošlo šest godina od početka projekta, a dvije godine od praizvedbe predstave i kada je iza nas davno obilježena pedeseta izvedba HIT predstave 260 DANA u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku redatelja Dražena Ferenčine, svi opravdano s veseljem kliču, posebno zbog izvrsnog razvoja cjelokupnog projekta. Još se sjećamo prijašnjih nagrada: 25. Marulićevi dani u Splitu donijeli su nagradu za dramatizaciju teksta Ani Prolić, odnosno svim sudionicima projekta, kao što su svi nagrađeni na istom festivalu Nagradom publike za najbolju predstavu; uslijedio je ubrzo i 22. Festival glumca na kojem je predstava 260 dana odnijela u HNK Osijek nagradu za najbolju predstavu u cijelosti. Krajem 2015. godine uslijedile su dodatne legendarne  nagrade za lege: Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju dramatizaciju i Nagrada za najbolju predstavu. 2017. uslijedila i nagrada Grand Prix Zlatni Lav na renomiranom 18. međunarodnom festivalu komornog teatra. Uzevši u obzir navedene nagrade, mnogobrojne pozitivne kritike bez ijedne negativne i, kako volimo istaknuti, nagrade nad nagradama, a odnosi se na zainteresiranost publike i drugih kazališta, opravdano možemo istaknuti HNK Osijek kao osvježenje hrvatskog kazališta.


260 dana ; Ustupio HNK Osijek

Posebno bitan čimbenik za razvoj projekta 260 DANA bila je i ostala ustrajnost za  razvoj projekta kojeg čini istoimeni roman preveden na 15 jezika, a koji slovi za najčitaniji roman u zadnjih pet godina u Hrvatskoj (za inozemstvo još nemamo informacije). Autor projekta ustrajao je u ideji da se uprizori kazališna predstava prema romanu i, na sreću svih nas, intendant HNK u Osijeku gospodin Božidar Šnajder prepoznao je ideju te stvorio predstavu zbog koje svi gledatelji danas suznih očiju ostaju bez daha.

Zanimanje i praćenje HRT-a potvrdilo je i zanimanje građana, što nas ne čudi nakon upoznavanja  životopisa Marijana Gubine  i izvrsne autorske i glumačke ekipe. Nakon snimljene dokumentarne radio drame na trećem programu Hrvatskog radija, nakon više od 20 godina, HRT se odlučio za snimanje i emitiranje kazališne predstave 260 dana u izvedbi izvrsnog ansambla HNK u Osijeku.

Shodno istaknutom, nužno je istaknuti i Hrvatski audiovizualni centar koji je prepoznao i potiče razvoj projekta filma, odnosno razvoj scenarija za isti. Danas, uz izvrsnu predstavu koja nas potiče na razmišljanje,autor projekta provocira, odnosno ostavlja prostor za maštanje kakav će tek biti igrani film visoke produkcije, za koji se interesiraju mnogobrojne produkcijske kuće iz inozemstva. Shodno tome, realno je za očekivati izradu istog u 2018. godini.

PORUKA „LOGORAŠA“

“Mi koji smo preživjeli logore, sjećamo se naših braća i sestara te žalosne, namučene djece.
Sjećamo se nemilih događaja u kojima su im uzeli sve: slobodu, ponos, sigurnost, bližnje i naposljetku život.
Mi koji smo preživjeli, svakodnevno se odupiremo teretu zatočeništva, koji nosimo na našim leđima i prečesto i pretiho čujemo kako je jedan naš podlegao posljedicama istog.
Zbog njih, zbog nas, zbog naše djece i budućih naraštaja, moramo ustrajati da ih se ne zaboravi.
Nama preživjelima, ostala su sjećanja i sloboda, sloboda da biramo svoj vlasti put.
Ja, logoraš, izabrao sam put na kojem opraštam, ne osuđujem, ne mrzim, šaljem poruku mira i molim se za njih.
Vas molim, da se trudite činiti isto.”

Marijan Gubina

ŽIVOTOPIS

Humanitarac i mirotvorac Marijan Gubina rođen je 23. veljače 1981. godine u Vinkovcima. Nedaleko od Vukovara i Osijeka, u slavonskom mjestu Dalj sretno je proživljavao djetinjstvo u svojoj šesteročlanoj obitelji. Kobnog 1. kolovoza 1991. godine Marijan Gubina postaje žrtva rata, lišen slobode 260 dana u kojima je bio podložan najokrutnijim oblicima nasilja temeljem čega kasnije stječe status logoraša.

Iz logora, ujedno i svog mjesta stanovanja, biva protjeran 16. travnja 1992. godine u grupi od 50 ljudi te s dijelom obitelji pronalazi svoje utočište u Osijeku u statusu prognanika. Unatoč traumama i oboljenjima nastavlja svoje osnovno školovanje te se ističe kao jedan od boljih učenika sve do tragične smrti oca, hrvatskog vojnika (koji je prethodno ranjavan). Godinu dana nakon toga svjedoči i smrti mlađe sestre u prometnoj nesreći. Unatoč svim tragedijama koje su ga pratile Marijan ne gubi vjeru u bolje sutra. Školuje se i radi istovremeno. Uspješno završava srednju školu te osniva trgovačko društvo. Uz poduzetništvo sve se više senzibilizira za društveno socijalna pitanja. 2004. godine ozbiljnije se upoznaje s problemom ovisnosti, pristupa vlastitom educiranju te bez imalo oklijevanja doprinosi zajednici u sprječavanju zlouporabe opojnih sredstava, kao i u educiranju građana o svim vrstama ovisnosti. Njegov humanitarni rad i projekte, čiji je autor i voditelj (u suradnji s interdisciplinarnim timom), prepoznaje lokalna uprava, Ministarstvo zdravstva, Vladin ured – ured za sprječavanje zlouporabe opojnih sredstava, kao i mnogobrojne udruge s područja RH i šire. Svojim djelovanjem kao volonter, član nekolicine udruga iz područja ovisnosti i kao dugogodišnji predsjednik Osječke lige za borbu protiv ovisnosti, polučio je izvrsne rezultate. To potvrđuje partnerstvo s drugim udrugama, lokalnom upravom, državnim tijelima, kao i njegovi projekti i programi koji žive i danas. Svoju humanost Marijan potvrđuje svakodnevno nizom primjera, provodeći mnogobrojne programe, projekte i akcije diljem Hrvatske i inozemstva koje za cilj imaju razvoj kulture mira kao protutežu sveprisutnoj krizi vjere i morala te nasilničkom stilu života. Svojim primjerom Marijan utječe na razvoj i jačanje međunarodne mreže mira. Ono što Marijana čini posebnim i zbog čega ga građani prepoznaju kao humanitarca i mirotvorca je njegovo široko djelovanje na području humanosti i pacifizma, a njegov rad nagrađen je mnogobrojnim zahvalnicama i priznanjima društava građana i državnih institucija. Svoju tragičnu sudbinu Marijan je pretočio u knjigu – roman „260 dana“ koji je odlično prihvaćen od strane kritike i čitalačke publike pa je to razlog što ga svrstavaju među književnike. Ovaj autobiografski roman „260 dana“ prepoznalo je i Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku koje je uprizorilo istoimenu dramu na svojim kazališnim daskama kao produkcijska kuća. Projektom „260 dana“ Marijan kontinuirano odaje počast žrtvama rata, skreće pažnju na besmisao rata i kao vjerodostojan svjedok utječe na stil života mnogih kako se rat ne bi nigdje i nikome ponovio.

Marijan trenutno uživa u ulozi supruga, oca dvoje djece te časno obnaša dužnost člana županijskog Vijeća za prevenciju kriminaliteta na području Osječko baranjske županije, člana Koordinacijskog odbora Osječko baranjske županije za preporuke vezane uz djecu i mlade u riziku,dužnost predsjednika vijeća za organizacije civilnog društva grada Osijeka i dužnost predsjednika Humanitarne neprofitne udruge AUXILIUM.

[izvor informacije Udruga Auxilium]

Podaci opredstavi:

NOĆNA SCENA
Marijan Gubina
drama

Redatelj / Dražen Ferenčina
Dramatizacija i dramaturgija / Ana Prolić
Scenografi / Deni i Martino Šesnić
Kostimografkinja / Saša Došen Lešnjaković
Glazba / Mate Matišić
Suradnik za scenski pokret / Alen Čelić
Oblikovanje svjetla / Deni Šesnić
Oblikovanje videa / Martino Šesnić

ULOGE
MARIJAN / Aljoša Čepl

OSTALE ULOGE
Vjekoslav Janković
Tatjana Bertok Zupković
Matea Grabić Ćaćić
Ivan Ćaćić
Zorislav Štark
Neven-Lucian Davidović

Inspicijent / Eduard Srčnik
Šaptačica / Ema Bel

V. d. upravitelja Tehnike / Željko Bandić
Voditeljica maskersko-vlasuljarske radionice / Julka Seginj
Voditelj pozornice / Davor Molnar
Voditelj rasvjete / Tomislav Kobia
Voditelj tona / Damir Petlić
Slikar izvođač / Leon Landeka
Dekor i scenska oprema izrađeni u radionici HNK pod vodstvom Željka Jurića
Kostimi izrađeni u krojačkoj radionici HNK pod vodstvom Zvonka Majdiša

TRAJANJE PREDSTAVE / 1 sat i 30 minuta

[izvor informacije HNK Osijek]