Svjetska premijera nove knjige Jacquesa Rancièrea u Bruxellesu, u izdanju MaMe

U srijedu, 29. ožujka, u Bruxellesu predstavljena je “Modern Times“, novu  knjigu Jacquesa Rancièrea, premijerno izdanje Multimedijalnog instituta i naših partnera. U petak, 31. ožujka, mjesec zatvaramo Cruisingom.  Razgovaramo s Nadom Topić povodom promocije njezine nove knjige “Male stvari”.

Predstavljanje knjige: “Modern Times” – Jacques Rancière
29.03.2017, 20:00h @ La Bellone, Bruxelles

Predstavljanje & umjetničko istraživanje oko jedne knjige

Sudjeluju: Jacques Rancière (Pariz), Leonardo Kovačević, Petar Milat (Zagreb), Ivana Momčilović (Bruxelles), Stephane Ginsburgh (Bruxelles) – klavir, Kosta Jakić (Bruxelles) – klavir, Dejana Sekulić (Bruxelles) – violina i zvuk, Marta Coronado (Bruxelles) – pokret, Flora Bouteilla (Helsinki)- live editing, Gregoire Rousseau (Helsinki)- električne skulpture

Organiziraju: Multimedijalni institut (Zagreb), kolektiv Eimigrative art i Edicija Jugoslavija (Beograd/Bruxelles), kolektiv Phd in One Night (Bruxelles/Vis)

La Bellone (Rue de Flandre 46, 1000 Bruxelles)

* O KNJIZI *
Čitav korpus Jacquesa Rancièrea – od Noći proletera do nedavne knjige Béla Tarr, vrijeme od poslije – možemo sagledati kao neprestani rad na razmještanju i ponovnom određivanju različitih oblika vremena i ograničenja koje ono sa sobom nosi. U početku se radilo o pitanju strukturnog manjka vremena kod ljudi “čiji posao ne može čekati”, koji su ga morali ukrasti od noći da bi postali pjesnici i pisci. Rancièreovo uranjanje u radničke arhive dovelo ga je do epizode koja je opisana u Učitelju neznalici: raskidu s linearnim pogledom, koji obilježava pedagoški kronometar, pri čemu uvijek postoji neko “prije i poslije” (neznanja). Njemu je Rancière suprotstavio “bilo koji moment i bilo koje vrijeme” u kojem učenje može započeti i nastaviti se. Ta je epizoda kasnije rezultirala problematizacijom procedura konstrukcije predmeta historije i njihovih značenja (Imena historije). Oko 1989., Rancière u knjizi Na obalama politike analizira objave kraja povijesti i početka vremena, te njihove političke posljedice. Od sredine 1990-ih, problem temporalnosti navest će ga na proučavanje režima umjetničkih povijesnosti i na istraživanje vremena kakvo nastupa u djelima moderne književnosti i filma; pisci i filmaši, izgleda, mogu puno više reći o vremenu nego povjesničari ili filozofi.

No, ako Jacquesa Rancièrea nazovemo filozofom vremena, kao što neki predlažu, onda moramo istaknuti da on vrijeme ne stavlja u odnos s “bitkom” niti ga pretjerano zanima danas popularna melankolična afirmacija konačnosti. On vrijeme smatra uvijek već raspodijeljenim i fragmentiranim, pri čemu su udjeli u njemu nejednaki, te ono ne može biti predmet metafizičkih razmatranja. Za Rancièrea je temporalna raspodjela uvijek prvenstveno socijalna raspodjela zajedničke osjetilnosti. Vrijeme je, dakle, smješteno onkraj tradicionalnih pogleda na podjele i razdvajanja u kojima samo budućnost pruža obećanje pristojne i egalitarne sadašnjosti. U kontrastu spram tog stava, Rancière smatra da jednakost započinje ovdje i sada: štrajk radnika je, primjerice, jedna od (ne)mogućih konstrukcija imanentnog, zajedničkog prostor-vremena osjetilnih transformacija.


Moderna vremena su knjiga u kojoj Rancière na sistematičan i sintetičan način predstavlja svoj opći pogled na vrijeme, no također i knjiga u kojoj ukazuje na zajedničko vrijeme ili momente emancipacije. Njih savršeno oprimjeruje figura vala: između neaktivnosti i aktivnosti, između nekog prije i nekog poslije, stoji zajedničko more prepuno pokreta i momenata spremnih da razbiju horizont predvidljive, zacementirane sadašnjosti.

Moderna vremena zajednički objavljuju Multimedijalni institut i Edicija Jugoslavija u suradnji sa Studentskim kulturnim centrom Novi Sad, a tekstovi u knjizi baziraju se na predavanjima koja je Rancière posljednjih nekoliko godina održao u gradovima bivše Jugoslavije. Ovo je njihovo prvo objavljivanje.

Cruising sa Srđanom Sandićem: Nada Topić
petak, 31.03.2017, 20:00h @ MaMa

Autorica Nada Topić nova je gošća Cruisinga. Povod je promocija njezine nove knjige “Male stvari” u izdanju VBZ-a. Razgovarat ćemo o malim i velikim stvarima u vezi njezinih tekstova, o “meteorologiji” tijela, o znanosti, o radu u knjižnici, o svecu u trajektnoj luci. S nama će sugovoriti i urednica knjige – Marija Bošnjak.

O knjizi “Male stvari”
Kroz trideset kratkih priča koje djevojčica pripovijeda otkriva se njezina zaokupljenost malim stvarima (noćni ormarić, soba, kosa, ormar, voće, crvene klompe) i načinima na koje stvari funkcioniraju. Međutim stvari su i simbol iza kojeg se kriju kompleksne, velike teme (gubitak bliske osobe, osamljenost, sestrinski i prijateljski odnos, zaljubljenost, bolest, tijelo).

Naizgled fragmentirani zapisi premreženi su različitim motivima i oblikovani u gusto pripovjedno tkanje u kojem nijedna riječ nije suvišna niti opterećena patetikom, a pritom obiluje onom vrstom suptilne duhovitosti koja se javlja kad djeca, na oduševljenje odraslih, zbijaju šale, a da toga uopće nisu svjesna.

Mozaik slika iz svakodnevnog života djevojčice, njezinih sestara, majke i onih članova obitelji koje je „pojela zemlja“ tako je vješto složen da čitatelja lako zavara ta prividna lakoća pisanja. “Male stvari” nisu slučajne, nisu tek bljeskovi autobiografskih zapisa već zreo autorski glas Nade Topić koja se ovom knjigom, nakon dvije zapažene zbirke pjesama, “Svetac u trajektnoj luci” (2005.) i “Meteorologija tijela” (2015.), predstavlja i kao vrsna prozaistica.

Nada Topić (Split, 1977.), piše poeziju i kratku prozu. Objavila je dvije zbirke pjesama Svetac u trajektnoj luci (2005.) i Meteorologija tijela (2015.), zbirku kratkih priča Male stvari (2016.) i slikovnicu Kako se rodila roda (2007.). Zbirka Meteorologija tijela našla se u užem izboru za književne nagrade „Risto Ratković“ i „Tin Ujević“ za 2015. godinu. Tekstovi su joj objavljivani i izvođeni na Trećem programu Hrvatskog radija, u časopisima (Zarez, Fantom slobode, Poezija, Tema, Sarajevske sveske, Mogućnosti…), u zbornicima i na internetskim portalima. Doktorirala je u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. U izdanju Naklade Ljevak u pripremi za objavu joj je znanstvena monografija „Knjižara Morpurgo u Splitu (1860.-1947.) i razvoj kulture čitanja“. Od 2017. godine predsjednica je Društva knjižničara u Splitu. Živi i radi u Solinu.

[izvor informacije net.kulturni klub mama]