Obilježavamo 400 godina od smrti Williama Shakespearea
Sv. Duje – predstavlja se Matko Petrić
Obilježavamo 60 godina umjetničkog rada Woodyja Allena
Prikazujemo posljednji film prerarno preminulog Ivice Bošnjaka
Suradnja sa Hrvatsko-arapskim društvom prijateljstva
Suradnja sa Umjetničkom akademijom / Novi rumunjski (kratki) film
Filmskim repertoarom (i predavanjem Daniela Rafaelića) komemoriramo 1. Svjetski rat
Repertoar – nezavisni / evropski naslovi
- Kinoteka Zlatna vrata u Splitu; Fotografiju ustupila Kinoteka Zlatna vrata
Ned 1.5.
Pon 2.5.
Uto 3.5. 17.30 400 GODINA OD SMRTI WILLIAMA SHAKESPEAREA: CEZAR MORA UMRIJETI / Caesar Must Die, 2012. Paolo Taviani, Vittorio Taviani, 76 min. CF (IT)
Uto 3.5. 20.00 400 GODINA OD SMRTI WILLIAMA SHAKESPEAREA: OLUJA / The Tempest, 2010. Julie Taymor, 110 min. CF (USA)
Sri 4.5. 17.30 400 GODINA OD SMRTI WILLIAMA SHAKESPEAREA: OLUJA / The Tempest, 2010. Julie Taymor, 110 min. CF (USA)
Sri 4.5. 20.00 400 GODINA OD SMRTI WILLIAMA SHAKESPEAREA: KORIOLAN / Coriolanus, 2011. Ralph Fiennes, 123 min. CF (UK)
Čet 5.5. 17.30 400 GODINA OD SMRTI WILLIAMA SHAKESPEAREA: KORIOLAN / Coriolanus, 2011. Ralph Fiennes, 123 min. CF (UK)
Čet 5.5. 20.00 400 GODINA OD SMRTI WILLIAMA SHAKESPEAREA: MACBETH / Macbeth, 2015. Justin Kurzel, 102 min. UK / FR / USA
Pet 6.5. 17.30 400 GODINA OD SMRTI WILLIAMA SHAKESPEAREA: MACBETH / Macbeth, 2015. Justin Kurzel, 102 min. UK / FR / USA
Pet 6.5. 20.00 400 GODINA OD SMRTI WILLIAMA SHAKESPEAREA: CEZAR MORA UMRIJETI / Caesar Must Die, 2012. Paolo Taviani, Vittorio Taviani, 76 min. CF (IT)
Sub 7.5. SV. DUJE / IZABRANI RADOVI – MATKO PETRIĆ
17.00 1. VIDEO SPOTOVI (28 min.) DALMATINO POVIŠĆU PRITRUJENA / Gradski zbor Brodosplit (4,19); ULTIMA GITARA / Fon Bickich (3,29); KIŠA / Neno Belan (4,57); BAMBINO / Fon Bickich (2,24); VRATA MOJE SESTRE / GIBONNI (4,20); GUARDA CHE LUNA / Fon Bickich (3,23); SOPHISTOQUE / Andrej Jakuš (4,58)
17.30 2. VIDEO SPOT (12 min.) ZA KRIŽEN (MY LIFE) / Matija Dedić, Darko Stanojkovski, Minja Kuzmanić (12)
18.00 3. FILMOVI (76 min.) RIBARSKO PLAVA (9); KAPI MORA, KAPI SUNCA (29); OD SRCA (38)
19.30 4. FILM (50 min.) EARL JONES JE BIO U PRAVU (50)
Ned 8.5.
Pon 9.5. 17.30 MANDARINE / Tangerines (Mandariinid), 2013. Zaza Urushadze, 85 min. EST / GEO
Pon 9.5. 20.00 99 DOMOVA / 99 Homes, 2014. Ramin Bahrani, 112 min. USA
Uto 10.5. 17.30 99 DOMOVA / 99 Homes, 2014. Ramin Bahrani, 112 min. USA
Uto 10.5. 20.00 1864. / 1864. Ole Bornedal, 125 min. DK/NO/SE/DE
Sri 11.5. 17.30 1864. / 1864. Ole Bornedal, 125 min. DK/NO/SE/DE
Sri 11.5. 20.00 MANDARINE / Tangerines (Mandariinid), 2013. Zaza Urushadze, 85 min. EST / GEO
Čet 12.5. 17.30 MANDARINE / Tangerines (Mandariinid), 2013. Zaza Urushadze, 85 min. EST / GEO
Čet 12.5. 20.00 99 DOMOVA / 99 Homes, 2014. Ramin Bahrani, 112 min. USA
Pet 13.5. 17.30 1864. / 1864. Ole Bornedal, 125 min. DK/NO/SE/DE
Pet 13.5. 20.00 MANDARINE / Tangerines (Mandariinid), 2013. Zaza Urushadze, 85 min. EST / GEO
Sub 14.5. 17.30 99 DOMOVA / 99 Homes, 2014. Ramin Bahrani, 112 min. USA
Sub 14.5. 20.00 1864. / 1864. Ole Bornedal, 125 min. DK/NO/SE/DE
Ned 15.5.
Pon 16.5. 19.00 BEZ VOLTA – posljednji film Ivice Bošnjaka
Uto 17.5. 17.30 HRVATSKO-ARAPSKO DRUŠTVO PRIJATELJSTVA: OD A DO B / From A to B, 2014. Ali F. Mostafa, 108 min. United Arab Emirates | Jordan | Lebanon
Uto 17.5. 20.00 HRVATSKO-ARAPSKO DRUŠTVO PRIJATELJSTVA: SEA SHADOW / Sea Shadow, 2011. Nawaf Al-Janahi, 108 min. United Arab Emirates
Sri 18.5. 18.00 Few Were Happy with their Condition: NEW ROMANIAN CINEMA shorts program (1)
Sri 18.5. 20.30 CASSANDRIN SAN / Cassandra’s dream, 2007. Woody Allen, 108 min. USA / UK / FR
Čet 19.5. 18.00 Few Were Happy with their Condition: NEW ROMANIAN CINEMA shorts program (2)
Čet 19.5. 20.30 ŠTOGOD USPIJE / Whatever works, 2009. Woody Allen 92 min. USA / FR
Pet 20.5. 17.30 CASSANDRIN SAN / Cassandra’s dream, 2007. Woody Allen, 108 min. USA / UK / FR
Pet 20.5. 20.00 ŠTOGOD USPIJE / Whatever works, 2009. Woody Allen 92 min. USA / FR
Sub 21.5. 17.30 ŠTOGOD USPIJE / Whatever works, 2009. Woody Allen 92 min. USA / FR
Sub 21.5. 20.00 CASSANDRIN SAN / Cassandra’s dream, 2007. Woody Allen, 108 min. USA / UK / FR
Ned 22.5.
Pon 23.5. 18.00 Predavanje Daniela Rafaelića „1. SVJETSKI RAT NA FILMU“ / Nakon predavanja slijedi projekcija njemačkog filma „1914. POSLJEDNJI DANI PRED VELIKI RAT” (1914. Die letzten Tage vor dem Weltbrand, 1931. Richard Oswald, 112 min)
Uto 24.5. 17.30 VELIKA ILUZIJA / La grande illusion, 1937. Jean Renoir, 114 min. (FRANCUSKA)
Uto 24.5. 20.00 TAMO NA DNJESTRU / Sarajevo, 1940. Ákos Ráthonyi, 92 min. (MAĐARSKA)
Sri 25.5. 17.30 TAMO NA DNJESTRU / Sarajevo, 1940. Ákos Ráthonyi, 92 min. (MAĐARSKA)
Sri 25.5. 20.00 VELIKA ILUZIJA / La grande illusion, 1937. Jean Renoir, 114 min. (FRANCUSKA)
Čet 26.5. TIJELOVO
Pet 27.5. 17.30 POVRATAK KUĆI / Homecoming / Elämältä kaiken sain, 2015. Mika Kaurismäki, 103 min. FIN
Pet 27.5. 20.00 PAKLENI GIBRALTAR / El Nino, 2015. Daniel Monzón, 136 min. ES/FR
Sub 28.5. 17.30 PAKLENI GIBRALTAR / El Nino, 2015. Daniel Monzón, 136 min. ES/FR
Sub 28.5. 20.00 POVRATAK KUĆI / Homecoming / Elämältä kaiken sain, 2015. Mika Kaurismäki, 103 min. FIN
Ned 29.5.
Pon 30.5. CENZURA / LJUDSKA PRAVA ???
Uto 31.5. 17.30 BOŽE, POMOZI DJEVOJCI / God help the girl, 2014. Stuart Murdoch, 112 min. UK
Uto 31.5. 20.00 PRAVILA PREŽIVLJAVANJA / Starred up, 2013. David Mackenzie, 106 min. UK/IRL
Sri 1.6. 17.30 PRAVILA PREŽIVLJAVANJA / Starred up, 2013. David Mackenzie, 106 min. UK/IRL
Sri 1.6. 20.00 BOŽE, POMOZI DJEVOJCI / God help the girl, 2014. Stuart Murdoch, 112 min. UK
Čet 2.6. 17.30 BOŽE, POMOZI DJEVOJCI / God help the girl, 2014. Stuart Murdoch, 112 min. UK
Čet 2.6. 20.00 PRAVILA PREŽIVLJAVANJA / Starred up, 2013. David Mackenzie, 106 min. UK/IRL
Pet 3.6. – Sub 11.6. 9. FMFS
400 GODINA OD SMRTI WILLIAMA SHAKESPEAREA (1564. – 1616.)
William Shakespeare je autor čiji su rukopisi najčešće korišteni u filmskoj industriji – njegova su djela ekranizirana preko 1000 puta.
Čak i taj podatak govori o svježini autora koji već 400 godina nije među nama… Ovog trenutka je u post-produkciji čak 19 filmova koji se snimaju prema maestrovim rukopisima: ove nas godine očekuju još dvije verzije „Macbetha“, dva „Hamleta“, nova verzija „Romea i Julije“, „San zimske noći“, „Mletački trgovac“, „Kralj Lear“… To ne govori samo o (neupitnoj) veličini Williama Shakespearea, već i o nedostaku ideja kod današnjih scenarista…
Filmski je medij u Shakespearovoj dramaturgiji pronašao pogodan materijal za kinematografsko uobličavanje – više od stoljeća bardovi rukopisi pravi su zlatni rudnik za producente i tu činjenicu ne možemo pripisati samo velikoj popularnosti njegovih djela, već i njihovoj pogodnosti za ekranizaciju. Film je pokazao da može vizualizirati sve ono što je Shakespeare bio primoran uobličiti verbalnom deskripcijom. Poetski je izvanredno opisao ne samo ljudske karaktere, sukobe, emocije, misli… već i prirodu i elementarne pojave.
CEZAR MORA UMRIJETI
Cesare deve morire, 2012. Paolo Taviani, Vittorio Taviani, 76 min. IT
Scenarij: Paolo Taviani, Vittorio Taviani
Uloge: Cosimo Rega, Salvatore Striano, Giovanni Arcuri, Antonio Frasca
Pobjednik Berlinskog festivala priča je o pravim talijanskim zatvorenicima koji u jednom od najstrože čuvanih zatvora u Italiji (rimski zatvor Rebibbia) pripremaju svoju izvedbu Shakespearove tragedije „Julije Cezar“…
Shakespearova predstava „Julije Cezar“ se završila i glumci su nagrađeni gromoglasnim pljeskom. Svjetla se gase; glumci odlaze sa scene i ponovno postaju zatvorenici, vraćajući se u svoje ćelije…
Film se ne bavi zločinima koje su počinili ‘glumci’ u svojim ‘stvarnim’ životima, nego povlači paralele između klasične drame i današnjeg svijeta. „Cezar mora umrijeti“ je snimljen u kombinaciji crno-bijele tehnike i kolora, a glavni glumci su ubojice i mafijaši koji tumače Shakespeareove likove u tragediji, pri čemu njihove osobne sudbine daju novi ton i pečat temama osvete i izdaje. Kritičari ističu činjenicu da je većina glumaca koji se pojavljuju u filmu zaista u životu provela 14 i više godina u zatvoru što filmu daje dokumentaristički ton te naglašava dramatičnost Shakespeareove tragedije. Kako su braća Taviani i inače poznati po svom političkom angažmanu i aktivističkoj kritici svijeta u kojemu živimo, nije neobično da ih u ovome filmu vodi i osebujna analiza društvenih i političkih odnosa ljudske zajednice. Pitanja moći, vlasti i tiranije doista su svevremena. Jednako tako, studija karaktera pojedinaca koji opipljivo streme spomenutim kategorijama, bliski su kako Shakespeareu tako i braći Taviani.
„Kada zaista upoznate prave zatvorenike, stvarate određenu vezu sa njima, jedan vid razumijevanja. Filmom snimanim u neorealističkoj crno-beloj tehnici željeli smo pokazati i dušu tih ljudi”… (braća Taviani)
Fabio Cavalli, iskusni kazališni redatelj, koji je posvetio dio svog života razvijajući kazalište u zatvorima, dao nam je priliku upoznati neke od zatvorenika. Tokom audicija i proba, oni su nam govorili svoje stvarne zločine i svoja prava imena, a ne pseudonime, iako su znali da će se film prikazivati u talijanskim kinima. Bili smo time iznenađeni, ali smo onda shvatili da je i to način njihovog iskupljenja, ali i svijesti o nekom svom unutrašnjem glumačkom potencijalu. Zato, kada naš glumac-zatvorenik kaže „ubit ću Cezara”, postoji ta iskrena bol i svijest o vlastitoj prošlosti, vlastitim zločinima i grijesima, što ne bi moglo postojati kod profesionalnog glumca niti bi komunikacija među akterima mogla biti tako snažno emotivna kakva je bila među glumcima-robijašima… (braća Taviani)
OLUJA
The Tempest, 2010. Julie Taymor, 110 min. USA
Scenarij: Julie Taymor
Uloge: Helen Mirren, Russell Brand, Reeve Carney, Tom Conti, Chris Cooper, Alan Cumming, Djimon Hounsou, Felicity Jones, Alfred Molina, David Strathairn, Ben Whishaw
Adaptacija istoimenog Shakespeareovog mističnog trilera, jednog od njegovih posljednjih djela… U ovoj verziji Prospero je predstavljen kao žena – Prospera, a samo djelo mješavina je romanse i politike, obavijena natprirodnim stvarima. U centru zbivanja su Prospera, njena kćerka Miranda i nasukana posada broda puna Prosperinih neprijatelja…
Milansku vojvotkinju Prosperu zbacio je s prijestolja brat Antonio i prognao je iz grada na splav s četvorogodišnjom kćerkom Mirandom. Njih dvije uspijevaju preživjeti dokopavši se otoka, čiji je jedini stanovnik divlji Caliban. Prospera potčini Calibana i zavlada otokom. Dvanaest godina nakon toga, dok putuje u društvu napuljskog kralja i njegovog sina, izdajnika Antonija put navodi pored otoka. Prospera dobije dugo očekivanu priliku za osvetu…
Shakespeareova „Oluja“ je – s promjenjivim uspjehom – često korištena u filmskim adaptacijama: od značajnijih podsjećamo na Johna Barrymorea davne 1928. godine, zatime Georgea Schaefera 1960. (s Richardom Burtonom), Dereka Jarmana 1979., te ležerne verzije Paula Mazurskog iz 1982. (s Johnom Cassavetesom i Genom Rowlands u naslovnim ulogama). “Oluja” je druga Taymorina filmska adaptacija Shakespeara – 1999. je adaptirala “Titusa Andronicusa” u filmu „Titus“ (sa Anthonyjem Hopkinsom u glavnoj ulozi.)…
KORIOLAN
Coriolanus, 2011. Ralph Fiennes, 123 min. UK
Scenarij: John Logan
Uloge: Ralph Fiennes, Gerard Butler, Vanessa Redgrave, Brian Cox, Jessica Chastain
Shakespeareov tragični junak, Rimljanin Gaj Marcije Koriolan, bio je povijesna ličnost. Legenda, koju je Shakespeare najvjerojatnije preuzeo od Plutarha, a potječe iz doba osnivanja Republike, govori kako je Koriolan – patricij koji se protivio sve većoj moći plebsa te nezadovoljan što ga plebs ne želi za konzula – pristupio suparničkoj vojsci s namjerom da zauzme Rim…
Ekranizacija jedne od (naj)kompleksnijih drama uvijek aktualnog Williama Shakespearea redateljski je debi uglednog glumca Ralpha Fiennesa… Za prvijenac je odabrao dramu prema scenariju Johna Logana, postavljajući Rimski imperij u suvremeno doba, baveći se univerzalnim temama poput prljavih političkih igara, intriga i spletki; iskrenim i lažnim patriotizmom te vojničkom čašću, a sve u službi nemilosrdne borbe dolaska na vlast…
Gaj Marcije, zbog svojih zasluga u bitci kod grada Koriola nazvan je „Koriolan“: hrabar je vojnik i rimski heroj koji u borbu odlazi ne zato što mora niti zbog slave i lovorika koje će kasnije pokupiti, već zato što zbilja vjeruje u svojevrsnu „svrhu“ te borbe. Čovjek koji voli svoj posao i najbolji je u tome što radi. Međutim, zbog svoje oholosti Koriolan nije omiljen u narodu, a zbog nemogućnosti da se pretvara i uvijenim riječima kupuje naklonost, ne razumije zakulisne igre i manipulacije kojima se bave političari u Senatu. Zbog toga lakovjerno pada kao žrtva političkih intriga, biva proglašen za izdajnika i prognan iz Rima. Gnjevan i željan osvete, Koriolan pristupa svom zakletom neprijatelju, vođi pobunjeničkih volščanskih snaga Tulu Aufidiju te mu nudi dvije opcije: Tul ga može odmah na mjestu ubiti, ili će dopustiti da mu se pridruži kako bi zajedno krenuli na Rim i sravnili ga sa zemljom…
Ne mislim da je Shakespeare želio poslati jednostavnu poruku u vezi s temom rata. To nije poanta ove drame… „Koriolan“ je čista tragedija koja publiku navodi na razmišljanje o svom jadu, odnosno o tome kako je jadno biti čovjek… (Ralph Fiennes)
Ako je zbog nečega valjalo napraviti ovaj film, to su scene borbe čija prava snaga i vjerodostojnost nikako ne može biti postignuta na daskama koje život znače… (Vedrana Vlainić, www. fak.hr)
“Koriolan“ sijeva bljeskovima redateljskog perfekcionizma… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
MACBETH
Macbeth, 2015. Justin Kurzel, 102 min. UK / FR / USA
Scenarij: Jacob Koskoff, Michael Lesslie, Todd Louiso
Uloge: Michael Fassbender, Marion Cotillard, Paddy Considine, Lochlann Harris, Hilton McRae, David Thewlis, Sean Harris
Najnovija adaptacija najkraće i najkrvavije tragedija Williama Shakespearea, vjerojatno napisana oko 1606. Godine. Povijesne činjenice nam govore slijedeće: Macbeth se pobunio protiv škotskog kralja Duncana i prognao ga oko 1040. godine, nakon čega je sebe proglasio kraljem. Škotskom je vladao do 1057. godine, kada je poginuo u bitci kod Burninske šume…
Do sada je snimljen cijeli niz filmskih ekranizacija, a sve je počelo kratkom verzijom 1898., te nijemom (dugom) verzijom 1916. Macbethu nije odolio ni Orson Welles koji ga režira 1946. Roman Polanski snima ga 1971… „Macbeth“ je bio i Sean Connery uTV verziji 1961., a zadnju verziju snimio je Australac Geoffrey Wright 2006. smještajući događaje u kriminalistički milje današnjeg Melbournea…
Jezovit, brutalan i poetično lijep, „Macbeth“ je izrazito suvremena, ali vjerna filmska interpretacija svevremenske Shakespeareove tragedije o klasnim konfliktima, strastima i neutaživom žudnjom za moći. Iscrpljeni Macbeth, rođak kralja Duncana, trijumfalno se vraća svojoj supruzi iz bitke. Na putu doma vještice mu proreknu da će se domoći kraljevske krune. Zaslijepljena ambicijom, Lady Macbeth potiče ga da ne odgađa sudbinu i zauzme obećano prijestolje.
U režiji Justina Kurzela te u izvedbama Michaela Fassbendera i Marion Cotillard, istovremeno se stapaju dehumanizirajuće i ljudske osobine tragičnog bračnog para dovedenog do ludila vlastitom pohlepom i nepodnošljivom krivnjom…
U “Macbethu“ se kazalište i film ljube na spektakularan način. Ovo je odličan primjer kazališta u kinu i “teatralnog“ filma u najboljem smislu te riječi. Dio radnje odvija se u realističkim interijernim setovima kakvi se daju sagraditi u teatru, no Kurzel je prepoznao filmičnost Shakespeareova (remek)djela… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
Sub 7.5. SV. DUJE / IZABRANI RADOVI – MATKO PETRIĆ
VIDEO SPOTOVI: DALMATINO POVIŠĆU PRITRUJENA / Gradski zbor Brodosplit (4,19); ULTIMA GITARA / Fon Biskich (3,29); KIŠA / Neno Belan (4,57); BAMBINO / Fon Biskich (2,24); VRATA MOJE SESTRE / GIBONNI (4,20); GUARDA CHE LUNA / Fon Biskich (3,23); SOPHISTOQUE / Andrej Jakuš (4,58); ZA KRIŽEN (MY LIFE) / Matija Dedić, Darko Stanojkovski, Minja Kuzmanić (12): FILMOVI: RIBARSKO PLAVA (9); KAPI MORA, KAPI SUNCA (29); OD SRCA (38); EARL JONES JE BIO U PRAVU (50)
Tradicionalno, tijekom fešte Sv. Duje, u kinoteci „Zlatna vrata“ održavamo filmske projekcije kojima je u fokusu grad Split. Ponekad je riječ o filmovima koji su snimani u Splitu, zatim o filmovima koji su snimani o Splitu… ili je pak riječ o splitskim autorima. Ove godine svojim sugrađanima predstavit će se Matko Petrić.
Matko Petrić rođen je 1. siječnja 1962. godine. Djetinstvo provodi u Komiži gdje završava osnovnu školu, a rodnoj Komiži i otoku Visu uvijek se vraća posebnim senzibilitetom. Srednju školu i fakultet (likovnu umjetnost) završava u Splitu. U svom radu isprepliće podjednakom energijom svoja dva stvaralačka interesa, likovnost i glazbu. Krajem devedesetih godina uspješno započinje režirati glazbene spotove, a vrlo brzo i dokumentarne filmove. Svojim specifičnim načinom snimanja u naizgled obične i svakodnevne trenutke i prizore unosi atmosferu koja gledatelja ne ostavlja ravnodušnim.
MANDARINE
Tangerines (Mandariinid), 2013. Zaza Urushadze, 85 min. EST / GEO
Scenarij: Zaza Urushadze
Uloge: Lembit Ulfsak, Giorgi Nakashidze, Mikheil Meskhi, Elmo Nüganen, Raivo Trass
Film svoju snagu crpi iz nedvosmislene pacifističke poruke koja je prenesena jednostavno, u komornom okruženju, iskreno i sa integritetom… (Estonski kandidat za Oscara)
Smještena u 1992., tijekom rastućeg sukoba između Gruzije i abhazijskih separatista u osvit raspada Sovjetskog Saveza, ova suosjećajna priča usredotočena je na dvojicu estonskih doseljenika poljodjelaca (Ivo i Margus) koji odluče ostati u Gruziji dovoljno dugo da uberu svoj urod mandarina. Oni su pripadnici estonske manjine koja se u Abhaziju doselila prije stotinjak godina i odselila s početkom sukoba. Ostali su u zao čas, jer njihovo selo postane poprište okršaja između skupine Gruzijaca i plaćenika iz Čečenija što se bore na strani abhaških separatista (ili boraca za slobodu, ovisi iz čijeg kuta se gleda). Sa svake strane ostane živ po jedan pripadnik sukobljenih strana i starac nema izbora nego brinuti se o obojici pod istim krovom, usput ih učeći toleranciji. Kako se oporavljaju, tako se smanjuje i njihova netrpeljivost…
Nasuprot preživjelih vojnika stoji impozantni Ivo: starac uspravnog držanja i sijede brade koji sa autoritetom filozofa i generala određuje tko se smije, a tko ne smije spominjati i tko koga smije ubiti u njegovoj kući. Upravo je Ivina neutralna perspektiva i njegov filozofski odmak od trenutnog kaosa ono što ovaj film čini iskrenim i moćnim. Taj starac je slika i prilika čovjekoljublja i mudrosti, te primjer koji valja slijediti u kriznim situacijama. Njega maestralno igra Lembit Ulfsak, sa tako moćnim prisustvom na ekranu kakvo se zaista rijetko viđa. Sa pozadinom u vidu predivne, netaknute prirode, Ulfsak u sjećanje priziva Bergmanove filmove i njihove kompleksne likove. Sa takvim likom u centru, moguće je od generičke anti-ratne priče napraviti snažan i ubjedljiv film… I Zara Urushadze tu prednost sjajno koristi i upotpunjuje sliku sa filigranskim detaljima. Sa malim ritualima kojima svi likovi pribjegavaju. Sa pejzažima. Sa arhitekturom koja pripada nekom drugom vremenu. Sa muzikom, tužnom gruzijskom instrumentalnom narodnom kroz cijeli film do samog kraja, kada sa kazete čujemo ruski prepjev neke rock pjesme koja mi je odnekle poznata, samo se ne mogu sjetiti. Sa mandarinama koje i na ekranu djeluju sočno i slatko, ratu, manipulaciji i ljudskoj zlobi i ludilu u inat… (Marko Stojiljković, film-na-dan.blogspot.hr)
99 DOMOVA
99 Homes, 2014. Ramin Bahrani, 112 min. USA
Scenarij: Ramin Bahrani
Uloge: Andrew Garfield, Michael Shannon, Clancy Brown, Laura Dern, Tim Guinee
Potresan, snažan i vrlo uvjerljiv prikaz kako se san o mirnom, sigurnom i boljem životu pretvara u noćnu moru…
U sunčanom Orlandu, na Floridi, građevinski radnik Dennis Nash doživi kolaps kada ga iz kuće izbaci karizmatični i beskrupulozni prodavač nekretnina Rick Carver. Ponižen i beskućnik, Nash svoju majku i devetogodišnjeg sina seli u derutan opasni motel. Sve se čini izgubljenim. No, pojavi se neočekivano Sunce na horizontu kada Nash sklopi pakt s Vragom. Počinje raditi za Carvera ne bi li vratio svoj dom i dostojanstvo. Od obitelji krije novi posao. A cijena je doista visoka. Nash naime izbacuje poštene obitelji iz njihovih domova baš kao što je Carver izbacio njega. Dokud je spreman ići?
Unatoč uvjerljivom, u trenucima potresnom prikazu ljudi u teškim životnim situacijama redatelj ne dopušta da film postane “jednosmjerna ulica”, jednostran prikaz problema. Bahrani je iznijansirao priču i pokazao da stvari nisu isključivo crno-bijele. Problemi s dugovima i gubitkom kuće povezani su i sa nepotrebnim, nekontroliranim trošenjem novca (u redu, takvi su u manjini ali nije da ne postoje i dobro je da ih se film dotaknuo)… (Tihomir Polančec, tipo-goodtalking.blogspot.hr)
Bahrani nas uvlači u epicentar ekstremnih emotivnih tenzija kakve nosi iznimno gadna situacija prisilnog iseljenja. Prizor obitelji s malom djecom kako stoje pored stvari nagomilanih ispred kuće usijeca se u sjećanje budeći istodobno tugu i ljutnju, a specijalno je razarajuća slika zbunjenog starčića koji, iseljen, više nema kamo poći… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
1864.
1864. Ole Bornedal, 125 min. DK/NO/SE/DE
Scenarij: Ole Bornedal
Uloge: Ole Dupont, Barbara Flynn, Sidse Babett Knudsen, Louise Mieritz, Collin Wagner, Anders Heinrichsen, Nicolas Bro, Pilou Asbæk
Fokus književne, filmske i serijske produkcije se uvelike preselio u Skandinaviju, i teško je ostati gluh i slijep na sva ta kulturna dobra koja nam pristižu sa sjevera Evrope.
„1864.“ je spektakularna povijesna ratna serija – pretočena u dvosatni film, čime dobiva na intezivnosti – o jednoj od najvažnijih i najznačajnijih bitaka u danskoj povijesti – bitci za Dybbøl. Danci su udružili snage sa Norveškom, Švedskom i Njemačkom kako bi zajednički ko-producirali projekt, a ako je vjerovati službenim izjavama,“1864” je najskuplji filmski projekt u danskoj povijesti. Zbog svojih epskih razmjera i vjernog prikaza ratnih bitaka spada na listu jednog od najvažnijih evropskih ratnih projekata…
Svijet se doima nevinim i prepunim nade za braću, Lausta i Petera, dok odrastaju u siromašnim, ali sigurnim okolnostima. Obojica su zaljubljena u kćer upravitelja imanja, lijepu i obrazovanu Inge, koja im uzvraća ljubav. No, nakon što izbije rat s Prusijom, Laust i Peter prijave se na dužnost u dansku vojsku. Odnosi s Inge braći uvelike pomognu prebroditi suočavanje s užasima rata, no istovremeno izazivaju i razmirice među do tada nerazdvojnom braćom, dok se zajedno s tisućama ostalih danskih vojnika bore u jednoj od najkrvavijih bitaka danske povijesti. Godine 1864. klaonica kod Dybbøla promijenit će Dansku zauvijek.
Prvi njemačko-danski rat (1848. – 1850.), poznat je i pod nazivom Prvi šlezviški rat. U početku su njemački stanovnici Schleswig- Holsteina imali potporu narodne skupštine, ali radi pritiska drugih evropskih velikih sila pruska vojska i savezne čete povukle su se i prepustile ih vlastitoj sudbini. Danska pobjeda kod Idstedta 1850. uništila je sve nade u njemački Schleswig-Holstein. U srpnju 1850. sklopljen je Berlinski mir između Njemačke Konfederacije i Danske. Unatoč tome konačno rješenje Schleswig-Holsteina nije postignuto. U studenom 1863. Danska je donijela ustav koji je trebao vrijediti i za Schleswig. Time se nisu više držali sporazuma o miru iz 1851. godine. Novopostavljeni pruski kancelar Otto von Bismarck, s ambicijama ujedinjenja njemačkih zemalja pod Prusijom, želio je iskoristiti tu priliku i riješiti pitanje Schleswiga u njemačku korist. Bismarck je dao Danskoj kratki ultimatum za dokidanje ustava i povećanje autonomije Schleswig-Holsteina. Danska je takav ultimatum očekivano odbila pa su već spremne pruske i austrijske postrojbe početkom veljače 1864. ušle na teritorij Holsteina čime je počeo Drugi njemačko- danski (1864.), odnosno Drugi šlezviški rat.
BEZ VOLTA – posljednji film Ivice Bošnjaka
autor, scenarist i redatelj: Ivica Bošnjak
snimatelji: Ivica Bošnjak, Boris Poljak, Goran Matić
montaža: Ivica Bošnjak, Željko Marković
glumci: Tonći Pažanin, Andrija Pivčević, Gorki Pupovac, Duje Kesić, Mario Blagaić, Branko Krolo
Završavate igrano-dokumentarni film “Bez volta nad glavom”. Možete li nam reći nešto više o tome?
– Opet priča vezana uz kinoklub. Ne znam kome je to od članova prvome palo na pamet, ali svaki novi član je morao preći test: kako od Peristila (stari kino klub i kino “Stari Grad” nalazili su se u Severovoj ulici u Getu) može za najviše 30 minuta doći do Pjace, a da mu ne bude ni jedan Volat iznad glave. Ako to ne uspije morao nas je častiti sa krafnama u “Bobisa”. I danas bi se taj zadatak mogao postaviti mnogim starim Splićanim i vjerojatno ga ne bi riješili u zadanom vremenu… Ukradenu ideju sam pretočio u dokumentarni scenarij i zamolio našeg poznatog domaćeg glumca Paka (Tonći Pažanin) da mi on odglumi verzije mogućih prolaza od Pjace do Peristila. Tijekom samoga snimanja Pako je imao odmah za svaku ulicu u Getu neku priču. Malo smo poradili na tekstovima i snimili po meni jedan vrlo senzibilan film o Getu i ljudima koji su se kretali njegovim ulicama. Ne bih više o filmu koji je u završnoj fazi i ubrzo će imati premijeru u “Kinoteci”, pa će se vidjeti o čemu se radi. Ovom prilikom zahvalio bih se prijatelju i glumcu Paku koji je muški i stoječki izdržao desetak ranojutarnjih dana snimanja… (iz razgovora Ivice Bošnjaka i Marka Njegića, Slobodna Dalmacija, 23.12.2011. )
Ivica Bošnjak (15. lipnja 1950. – 29. ožujka 2015.)
Rođen u Petrovaradinu, na Dunavu, Ivica Bošnjak skoro je cijeli život proveo na moru, u Komiži gdje je kao dječak vidio prve filmove i zaljubio se u filmsku umjetnost pa u Splitu gdje je pohađao osnovnu i srednju školu i završio višu elektrotehničku, a već se kao dvadesetogodišnjak počeo aktivno baviti fotografijom i filmom pri Kino klubu Split odnosno Foto klubu Split. Klupski je filmski tečaj položio kod najistaknutijih predstavnika druge generacije Ivana Martinca i Ante Verzottija, a onda se bacio na snimanja vlastitih filmova da bi uskoro postao, skupa s Brankom Karabatićem i Dušanom Tasićem, nositeljem treće generacije.
U njegovu se opusu izdvajaju kratkometražni „Vlak“ iz 1977. te „Da capo del fine“ iz 1986. godine kojega je režirao s Antom Kuštrom, kao i biografski dokumentarni filmovi Čovjek s ulice iz 1983. u kojem je i simbolično spojio svoje dvije ljubavi, fotografiju i film, jer je posvećen radu slavnog Toše Dapca, odnosno „Ljubav u sarkofagu“ iz 1986. o arheologu don Frani Buliću. Od 1971. godine sudjeluje na fotografskim izložbama kao član Foto kluba Split, prvu je samostalnu izložbu održao 1977. u Senti, a posebno značajnu 1987. u Splitu pod nazivom „Portreti i portreti“. Slavna je njegova fotografija „Boomerang“ koja je višestruko nagrađivana i uvrštena u zbirku hrvatske amaterske fotografije, odnosno u katalog Foto kluba Zagreb 1983. godine. Zadnju je samostalnu izložbu fotografija nazvanu „Povratak“ održao 2007. godine u Splitu. Bio je redoviti član Društva filmskih radnika od 1977., a godinu poslije dobio je i zvanje Majstora amaterskog filma. Idućih je pet godina bio producent Marjan filma te je i među osnivačima prve nezavisne televizije TV Marjan. Od 1985. godine postaje i članom Zajednice umjetnika Hrvatske. Održao je niz radionica o kameri i snimanju u KKS, kao i o filmskoj i videotehnici, skupa sa svojim nekadašnjim učiteljem Antom Verzottijem, radio kao službeni fotograf Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, a zanimljivo je spomenuti i da je bio kino operater u Vili Dalmacija i prikazivao filmove Josipu Brozu Titu, posebno omiljene vesterne s Johnom Wayneom. Cijeloga je života ostao pasioniranim posjetiteljem filmskih predstava, najčešće u splitskim kinima Karaman te u Zlatnim vratima, a govorio je da nema do filma na velikom platnu i u mraku kino dvorane i da su to jedina prava mjesta za gledanje filma. I uživanje!
Prije nekoliko godina namjeravao je i planirao snimiti još dva dokumentarca o znamenitim sugrađanima, začetniku filmskog stvaralaštva u Splitu i jednom od pokretača filma u nas Josipu Bepu Karamanu te o skladatelju Ivi Tijardoviću. U tome ga je spriječila teška i duga bolest… (Duško Popović, www.hfs.hr)
HRVATSKO-ARAPSKO DRUŠTVO PRIJATELJSTVA
OD A DO B
From A to B, 2014. Ali F. Mostafa, 108 min. AE / JO / LB
Scenarij: Ashraf Hamdi, Mohamed Hefzy, Ali F. Mostafa
Uloge: Fahad Albutari, Shadi Alfons, Fadi Rifai
Tri prijatelja – Omar, Ramy i Jay – koja se nisu vidjela dugo vremena, kreću na put od Abu Dhabija do Bejruta u spomen na svog prijatelja. Ukoliko ne polude od onoga što ih čeka na putu, to će ih sigurno približiti…
SEA SHADOW
Sea Shadow, 2011. Nawaf Al-Janahi, 108 min. AE
Scenarij: Mohammed Hasan Ahmed
Uloge: Omar al Mula, Neven Madi, Abar Al Hamad
Dva tinejdžera iz Emirata, Mansoor i Kaltham, žive u malom mjestu na obali mora. Sureću se sa tradicionalnim obiteljskim vrijednostima kada biraju kojim putem će krenuti njihov život i odrastanje.
NOVI RUMUNJSKI KRATKI FILM
MALO IH JE BILO SRETNO SA SVOJIM STANJEM
(izbor: Olga Stefan)
Uz izbor kratkih filmova nekih od najvažnijih rumunjskih redatelja današnjice, uključujući nekoliko nominiranih i pobjednika Cannes Film Festivala, program pod nazivom Malo ih je bilo sretno sa svojim stanjem dodiruje teme migracija, ljubavi, osamljenosti, ekonomske nesigurnosti, težinu prošlosti i ulogu umjetnosti u ovom društvenom kontekstu. Iako su ove teme ponekad isprepletene s humorom, sve priče u programu otkrivaju neizgovorene istine naglašavajući univerzalnost teme.
17. svibnja: U ime umjetnosti
Umjetnost, Adrian Sitaru, 2014, 19 min.
Poziv na audiciju, Conrad Mericoffer, 2014, 14 min
Finska Krava, Gheorghe Preda, 2012, 20 min.
17. svibnja: Ljubavne priče
Čekajući izlazak sunca, Mihai Sofronea, 2011, 10 min.
Plavo Proljeće, Andreea Bortun, 2015, 15 min.
Ne postoji ništa na ovom svijetu, Andreea Vălean 2015., 10 min.
Pavel, Alexandru Ranta, 2015, 14 min.
18. svibnja: U potrazi za srećom
Putovanje u grad, Cornel Porumboiua, 2003., 19 min.
Olijevo vjenčanje, Tudor Cristian Jurgiu, 2009, 22 min.
Pilula sreće, Cecilia Felmeri, 2012, 12 min.
18. svibnja: Sada i tada
Legenda o fotografu za zabave, Hanno Hoefer i Cristian Mungiu, 2011, 18 min.
Nisi bio tamo, Agatha Ioana Paltinel 2015., 15 min.
Cigarete i kava, Cristi Puiu, 2004, 10 min.
ŠTOGOD USPIJE
Whatever Works, 2009. Woody Allen, 92 min. USA / FR
Scenarij: Woody Allen
Uloge: Evan Rachel Wood, Larry David, Henry Cavill
Sredovječni mizantropični razvedeni muškarac iz New Yorka iznenada susretne znatno mlađu, nesofisticiranu južnjakinju s kojom se upušta u pigmalionsku vezu…
Upoznajte Borisa Yellnikoffa. Zasigurno ga se ne bi moglo predstaviti kao simpatičnu osobu. Ovaj umirovljeni profesor fizike, većinu svog vremena provodi u hvaljenju samog sebe – kako je briljantan! – i žalopojkama o svima drugima – kako su blesavi! Odjednom u njegov život zaluta Melody, ne baš prepametna djevojka iz Mississippija koja se doselila u New York u potrazi za slavom i bogatstvom, no, umjesto toga, našla se na ulici. Usprkos svoje grintave naravi, Boris je dobra srca: ponudi joj dom, kao i spašavanje čitavog života udjeljivanjem obilnih doza njegove nesumnjive mudrosti. Novonastala zajednica zasigurno se ne može opisati kao ‘spoj iz raja’…
Napisao sam scenarij za ovaj film prije više desetaka godina, misleći pritom na glumca Zero Mostela. No, kad je Zero umro, stavio sam rukopis na stranu i nikad nisam pomislio da bi sam mogao glumiti tu ulogu. Čak i da sam mlađi ne bih mogao igrati tu ulogu jer joj jednostavno ne pristajem. Larry može glumiti lik prepun sarkastičnog, vitriolskog humora, a da publika to prihvati. I Groucho Marx je to mogao glumiti. Kad bih ja probao vrijeđati sve ljude oko sebe i nazivati sebe genijem a njih kretenima, nimalo se ne bih dopao publici… (Woody Allen)
Genijalna crnohumorna satira i pravo osvježenje. Mnogobrojni sarkastični dijalozi i uloga glavnog lika je kao stvorena za Larry Davida, inače tvorca Seinfelda i glavnog lika u seriji “Curb Your Enthusiasm”. Prava, iznimna i inteligentna zabava pod redateljskom palicom Woody Alena. Genijalni prikaz mizantropije, ali i poprilično pozitivan film… (EmZe, www.labin.com)
CASSANDRIN SAN
Cassandra’s Dream, 2007. Woody Allen, 108 min. USA / UK / FR
Scenarij: Woody Allen
Uloge: Hayley Atwell, Colin Farrell, Sally Hawkins, Ewan McGregor, Tom Wilkinson
Smještena u sadašnjem Londonu, ovo je moćna i dirljiva priča o dva brata – Ianu i Terryju – koji očajnički pokušavaju poboljšati kvalitet svojih života. Jedan je kronični kockar koji je u dugovima do guše, a drugi je zaljubljen u mladu glumicu, koju je nedavno upoznao. Uskoro će se pojaviti njihov bogati ujak koji ima problema i sa zaručnicom i sa poslovnim poartnerom. Obećat će im novce ali i zamoliti za uslugu!?
Ovim filmom želim reći da je krvna povezanost toliko duboka da je ni sami ljudi ne shvaćaju. Kada dođe do kritičnog trenutka, obitelj je ono na što se svaka osoba oslanja i žrtvovanje u ime obitelji je vrlo važno, kako bi se pokazala odanost. Ja dolazim iz obitelji koja je pripadala nižem srednjem staležu a ovim filmom prikazujem vrijednost do koje drže obitelji iz tog staleža a podrijetlom su Talijani, Irci ili Židovi. Ako već morate ubiti za nekoga, onda to napravite za člana svoje obitelji… (Woody Allen)
VELIKI RAT Prvi svjetski rat na filmu uključuje filmove s tematikom o 1. svjetskom ratu, a njime se komemorira godišnjica ovog povijesnog događaja. Selektor programa je povjesničar Daniel Rafaelić – on će i održati uvodno predavanje… istoj temi i sa istim predavačem (ali i sa drugim filmovima) vratit ćemo se 2018. kada ćemo obilježiti 100-godišnjicu završetka “velikog rata”…
1914. POSLJEDNJI DANI PRED VELIKI RAT
1914. Die letzten Tage vor dem Weltbrand, 1931. Richard Oswald, 112 min.
Scenarij: Heinz Goldberg, Fritz Wendhausen
Uloge: Albert Bassermann, Hermann Wlach, Wolfgang von Schwindt, Lucie Höflich, Ferdinand Hart, Oskar Homolka, Adolf E. Licho, Theodor Loos
Nakon atentata na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda u Sarajevu, car Franjo Josip je prisiljen okupiti kabinet i razmotriti situaciju, tj. odlučiti da li poduzeti vojnu akciju protiv Srbije. U krunskom Vijeću nisu jedinstveni u odluci, ali nakon što je njemački Reich dao svoju potporu, mjesec dana nakon atentata u Sarajevu Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji…
Na temelju povijesnih dokumenata, film prikazuje dramatične događaje tragajući za uzrocima i razlozima izbijanja rata. Prikazuje posljednjih 39 dana prije objave rata. Redatelj Richard Oswald snimio je komadić povijesti sa glumačkom elitom tog vremena…
Film je prikazan u Americi 5. rujna 1932., a nakon premijere New York Times piše: “film slijedi razvoj događaja nakon atentata, a izvrsne glumačke role daje stvarnost događajima u nečemu što bi se moglo klasificirati kao ogromni žurnal. Car Nikola i Franjo Josip su prezentirani kao iskreni pobornici mira koji su ušli u rat koji nisu htjeli, a film prikazuje samo jednu perspektivu, njemačku…“
VELIKA ILUZIJA
La grande illusion, 1937. Jean Renoir, 114 min. FR
Scenarij: Charles Spaak, Jean Renoir
Uloge: Jean Gabin, Dita Parlo, Pierre Fresnay, Erich von Stroheim
Klasik Jeana Renoira – zasnovan na memoarima franc. časnika Pinsarda koji je za I. svjetskog rata sedam puta uspješno bježao iz njemačkog zarobljeništva – smatra se jednim od najboljih antiratnih filmova u povijesti i svakako jednim od najvažnijih ostvarenja francuske i svjetske kinematografije između dva svjetska rata. Sniman u sam osvit Drugog svjetskog rata, film prati odnos između dva francuska avijatičara koji za vrijeme Prvog svjetskog rata završe u njemačkom zarobljeništvu i upravitelja logora, sofisticiranog i ljubaznog aristokrata. Odvojeni od neposrednih ratnih strahota, ali i prisiljeni živjeti zajedno, zarobljenici i upravitelj razvijaju odnos u kojem su, naizgled neočekivano, važnije klasne i svjetonazorske razlike i sličnosti negoli nacionalne ili vojne. Sam film često se tumačio kao Renoirovo upozorenje da suprotno tadašnjem uvjerenju Prvi svjetski rat nije bio “rat koji će završiti sve ratove” i da je novi sukob pred vratima.
„Velika iluzija“ prvi je strani film ikad nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg filma… (U nacističkoj Njemačkoj je bio zabranjen, kao i u Francuskoj nakon izbijanja drugog svjetskog rata gdje se smatralo da će podrivati borbeni moral.)
TAMO NA DNJESTRU
Sarajevo, 1940. Ákos Ráthonyi, 92 min. HU
Scenarij: Jenö Szatmári, Gézavon Radványi
Uloge: Maria vonTasnady, Ferenc Kiss, József Timár, Lajos Vértes
Miklos Varnai, ugarski časnik poziva svoju zaručnicu Evu u Sarajevo na svečanu smotru povodom dolaska Franje Ferdinanda. Međutim, Eva se ubrzo po dolasku zaljubljuje u ruskog slikara Borisa i odlazi s njim u Rusiju. Izbija rat, Boris se prijavljuje u vojsku, Eva ostaje sama u selu koje ju ne prihvaća i s njegovom rodbinom koja je mrzi, a Miklos je ranjen i pada u rusko zarobljeništvo. Nakon što ozdravi, bježi iz zarobljeništva i prerušen u prosjaka dolazi u Evinu kuću. Ona ga skriva, za sve saznaje Boris, spašava ih oboje i predaje se ruskim vlastima.
HOMECOMING (POVRATAK KUĆI)
Elämältä kaiken sain, 2015. Mika Kaurismäki, 103 min. FIN
Scenarij: Mika Kaurismäki i Sami Keski-Vähälä po romanu Petri Karre
Uloge: Vesa-Matti Loiri, Armi Toivanen, Peter Franzén, Jani Volanen
Novi film Mike Kaurismakija kombinacija je drame, trilera i komedije….
Tiina (31) i Tomi (40) odlučili su napustiti naporan i užurbani život u Helsinkiju i vratiti se u Tinino malo, rodno mjesto gdje bi mogla produbiti svoj odnos s ocem i uživati u obiteljskoj atmosferi svog djetinjstva. Tomi je bivši inženjer u Nokii koji se zajedno sa svojom kćerkom iz prvog braka doseljava u Tininu kuću. Sve se čini idealno – priroda, njihov odnos… dok Tina ne angažira majstora koji joj obnavlja kuću. Preko noći će se sve promijeniti…
PAKLENI GIBRALTAR
El Nino, 2015. Daniel Monzón, 136 min. ES/FR
Scenarij: Daniel Monzón, Jorge Guerricaechevarría
Uloge: Ian McShane, Luis Tosar, Sergi López, Bárbara Lennie, Jesús Castro, Mariam Bachir, Moussa Maaskri, Eduard Fernández, Jesús Carroza
Iz Španjolske nam stiže film koji se bavi švercom droge, dilerima i policajcima koji ih žele uhvatiti pod svaku cijenu – „El Nino“ je jedan od najnagrađivanijih filmova u povijesti španjolske kinematografije…
„Pakleni Gibraltar“ je priča o mladiću pod imenom El Niño koji živi blizu Gibraltarskog prolaza gdje popravlja i testira motorne brodove. Na jednom partyj upoznaje El Compia, koji ga pak upozna sa Rachidom, dilerom droge. Nakon kratkog razgovora El Niño pristane da bude mula, tj. da šverca drogu za Rachida u svojim motornim čamcima. Ali tu je i Jesús, policajac veteran sa dugogodišnjim iskustvom koji zajedno sa svojom partnericom Evom traga za El Inglésom, važnim dilerom koji radi na području Gibraltara a koji će se također naći i na Niñoom tragu…
Autori filma pažljivo su proučavali sve ono što pripada izradi dobrog trilera i u tome uspjeli stvorivši kompaktan, pametno napisan film… (Hollywood Reporter)
Lijepi španjolski triler dobre glume, zanimljivog scenarija i uzbudljive priče opravdano je imao naklonost publike (i kritike) nakon premijernog prikazivanja. Temelji se na stvarnim događajima, tj. na krijumčarenju u Gibraltarskom tjesnacu. Jedan je od najambicioznijih akcijskih trilera ikad iz Španjolske, sa spektakularnim akcijskim scenama i inteligentnom pričom… (MaCortes, IMDB)
BOŽE, POMOZI DJEVOJCI
God help the girl, 2014. Stuart Murdoch, 112 min. UK
Scenarij: Stuart Murdoch
Uloge: Emily Browning, Olly Alexander, Hannah Murray
Smješten u škotski Glasgow, ovo je film o Eve koja boravi u bolnici zbog emocionalnih problema te kao terapiju počinje sa skladanjem pjesama. Skladanje postaje njen lijek, a upravo to je odvodi u London gdje susreće Jamesa i Cassie, dvoje glazbenika koji su sami na raskrižju života. Ono što slijedi jest renesansa tijekom jednog burnog ljeta – osnivaju bend i kreću u avanturu u kojoj se miješaju depresija, romantika, ples i glazba…. (Stuart Murdoch je pjevač i skladatelj kultnog škotskog indie banda „Belle&Sebastian“… S obzirom da je ovo Murdochov redateljski i scenaristički debi, čini se da ozbiljne filmaše možemo pronaći i tamo gdje bismo se tako nečemu najmanje nadali. O kvaliteti filma najbolje svjedoči nagrada Posebno priznanje žirija na ovogodišnjem Sundance Film Festivalu.)
Teško je ostati ravnodušan na ovaj film: neosporno je da je napravljen od srca i bez pretencioznosti koju biste možda očekivali od projekta ovog tipa. Odlična glumačka postava predvođena sjajnom Emily Browning, koja je sa svojim čestim pogledima u kameru dok pjeva Murdochove divne „malo drukčije“ pop pjesme, uz vedar i prpošan prikaz inače stereotipnog sumornog Glasgowa, dovoljan razlog da žrtvujete gotovo dva sata ovoj posveti inteligentnoj pop glazbi i njezinoj doista terapeutskoj sposobnosti, kako za one koji je stvaraju, tako i za njezine konzumente… (Igor Opić, www.fak.hr)
Ova glazbena drama, osim što je praćena glazbom indie pop benda Belle & Sebastian, bavi se utjecajem psihičkih poremećaja poput anoreksije i anksioznosti na kreativnosti i stvaranje glazbe odnosno umjetnički život osoba. Prati život talentirane Eve koja po izlasku iz bolnice upoznaje nove prijatelje Jamesa i Cassie ş kojima zajedno osnuje bend i pokušava se probiti na sceni. Eve također započinje vezu s arogantnim glazbenikom Antonom koji već ima bend čije pjesme se puštaju na radiju. Prepreke na koje mladi glazbenici nailaze, pritom se boreći s privatnim problemima, a sve to praćeno laganim pjesmuljcima indie popa, svakako je preporuka za svakoga tko je ostao željan glazbenih drama… (Paula Bračko, www.ziher.hr)
PRAVILA PREŽIVLJAVANJA
Starred Up, 2013. David Mackenzie, 106 min. UK/IRL
Scenarij: Jonathan Asser
Uloge: Jack O’Connell, Rupert Friend, Ben Mendelsohn, Sam Spruell, David Ajala, Sian Breckin, Peter Ferdinando, Matt Faris, Anthony Welsh, David Avery
Obično kada se čovjek nađe u nekom novom okruženju postepeno se prilagođava istome. Ali ima i onih koji se ne žele prilagoditi već umjesto toga idu “protiv okoline”. Ali, što učiniti kada je ta nova okolina zatvor!? Odgovor na to pitanje nam donosi ova hvaljena britanska zatvorska drama Davida Mackenziea… (“Starred Up” je termin iz britanskog robijaškog žargona koji označava izuzetno opasnog maloljetnika koji je poslan u zatvor za odrasle)
Devetnaestogodišnji Eric je ekstremno nasilan i zato je prebačen iz popravnog doma u pravi zatvor. U zatvoru za punoljetne kriminalce napokon se susretne sa sebi ravnim – zatvorenikom koji je navodno njegov otac. On pokuša potaknuti sina da si ne stvara probleme i neprijatelje u zatvoru, ali Erica nije moguće tako lako kontrolirati što će ga uvaliti u nevolje. Kroz terapiju sa doktorom Oliverom i putem radnih aktivnosti Eric uči kako kanalizirati svojh bijes i otkriva novi način kako opstati u surovom svijetu, nesvjestan da postoje snage koje ga mogu uništiti…
Na Dublin Film Festivalu Jack O’Connell osvojio je nagradu za najboljeg glumca, dok je pak na Londonskom festivalu nagradu osvojio scenarist Jonathan Asser. Film je također briljirao i na dodjeli British Independent Film Awards gdje su nagrade osvojili Ben Mendelsohn za najboljeg sporednog glumca, David Mackenzie za najboljeg redatelja, te ponovno Jonathan Asser za najbolji scenarij. Filmu je pripala i nagrada za najbolji Britanski nezavisni film…
„Starred Up“ je najuspešniji film Davida Mackenzija što se tiče kritičkog konsenzusa i nije teško pretpostaviti zašto. Zatvor je ekstremna okolina za ispitivanje međuljudskih odnosa, okolina koja postiže najbolji efekat. Sa svojim znanjem i vještinom, sa više nego sposobnim glumcima i sa inteligentnim scenarijem, „Starred Up“ je kompletan, promišljen i inteligentan film… (Marko Stojiljković, film-na-dan.blogspot.hr)
USKORO U KINOTECI ZLATNA VRATA
FRANCUSKA HOBOTNICA
La French / The Connection, 2014. Cédric Jimenez, FR / BEL
Scenarij: Audrey Diwan, Cédric Jimenez
Uloge: Jean Dujardin, Gilles Lellouche, Céline Sallette, Mélanie Doutey
Iako je prethodno nastupio u 30-ak filmova, francuski glumac Jean Dujardin je postao internacionalno poznat tek nakon uloge u crno-bijelom komičnom filmu „The Artist“ koji mu je donio i Oscara za glavnu mušku ulogu. Prije toga je Dujardin određenom dijelu publike uglavnom bio poznat po komičnim ulogama u raznoraznim komedijama. Pa ipak, Dujardin se s vremena na vrijeme voli okušati i u ozbiljnijim i mračnijim ulogama: takva je kriminalistička drama „Francuska hobotnica“ gdje tumačiti suca koji godinama pokušava uništiti jedan od najmoćnijih lanaca droge u zemlji…
Marseilles, 1975. Pierre Michell doselio sa iz Metza zajedno s obitelji nakon što je postavljen za suca koji će se posvetiti organiziranom kriminalu. Odlučuje napasti French Connection, mafijašku organizaciju koja krijumčari heroin u cijelom svetu. Ne obazirujući se na upozorenja, Michel kreće sam protiv Gaetana Zampe, čuvenog i nedodirljivog baruna zločina. Ali, Michel ubrzo shvaća da će morati promijeniti metode ukoliko želi doći do povoljnog iskoda…
Priča ovog filma je inspirirana istinitim događajima. „La French“ je priča o sukobu suca Michela i Gaetana Zampe, krupne figure Marseilleske kriminalne scene, koji je na čelu velike krijumčarske mafijaške organizacije. Poznat još i kao „Tany“ ili „Don Gaetano“, Zampa je stvorio pravo kriminalno carstvo na jugu Francuske. Prostitucija, reket, pljačke, krijumčarenje droge na internacionalnom nivou… bio je glavni svuda. Mladi sudac Pierre Michel je poslan u Marseilles 1975. godine da ga zaustavi. Nakon nekoliko godine borbe i brojnih hapšenja biva brutalno ubijen 1981. godine. Tanny Zampa je uhapšen 1983. godine a preminuo je 1984. nakon pokušaja samoubojstva u zatvoru.
Inače, naslov filma je skraćenica naziva “French Connection”, čuvena francuska veza, koji je upotrebljen da se imenuju svi učesnici (uključujući i Zampu) koji su povezani sa internacionalnim švercom heroina između Amerike i juga Francuske. Mreža je uništena 1970. godine nakon višegodišnje istrage i zajedničke akcije specijalnih snaga Francuske i Amerike.
Redatelj William Friedkin također je bio inspiriran ovom pričom snimajući kultnu „Francusku vezu“ sa Gene Hackmanom, Fernandom Reyom i Royom Scheiderom.
SUFFRAGETTE, 2015. Sarah Gavron, 106 min. UK
Scenarij: Abi Morgan
Uloge: Carey Mulligan, Anne-Marie Duff, Grace Stottor, Geoff Bell, Amanda Lawrence, Meryl Streep, Helena Bonham Carter, Brendan Gleeson, Ben Whishaw
Povijesna drama „Suffragette“ prikazuje rane članice Britanskog pokreta za žensko pravo glasa, žene koje su bile prisiljene na skrivanje, kako bi nastavile opasnu igru mačke i miša sa sve okrutnijom državom… (Suffragette je ime kojim se krajem 19. i početkom 20. stoljeća nazivalo pripadnice feminističkog pokreta…)
Carey Mulligan glumi Maud, običnu ženu iz radničke klase koja postane borac u počecima feminističkog pokreta u borbi za pravo glasanja u Velikoj Britaniji. Poduzimajući drastične mjere te su se žene čak okrenule ka nasilju kao jedinom putu prema promjenama, te su bile spremne izgubiti sve kako bi se izborile za jednakost…
Meryl Streep nastupa u manjoj ulozi, tumačeći poznatu aktivistkinje Emmeline Pankhrust. Pankrust je postala politička ikona nakon što je formirala Ženski socijalni i politički savez za oslobođenje žena u Velikoj Britaniji. Predvodila je sufražetski pokret, vandalizirajući Ulicu Downing 10 i koristeći militantne taktike nakon što su se mirni prosvjedi pokazali uzaludnima. Umrla je 1928. godine, u svojoj 69. godini, a časopis Time ju je proglasio jednom od 100 najvažnijih osoba 20. stoljeća. Par tjedana nakon njezine smrti svim ženama koje su napunile 21. godinu života dano je pravo glasa.
Zapadna civilizacija može biti ponosna makar na nominalnu jednakost među spolovima, iako se o stvarnoj jednakosti da raspravljati. Ali zaboravljamo da ta sloboda, kao uostalom nijedna druga, nije pala s neba, nego je izborena uz puno muke, i da nekada stvari nisu stajale tako. Ona se lako može izgubiti, a teško će se povratiti, zato je njeno očuvanje apsolutno nužno. Po svaku cijenu.
„Suffragette“ je film koji ima ambiciju da nas podsjeti kako je ta borba tekla. Kako imamo političku temu na filmu, imamo i dilemu kako je obraditi. Koliko povijesno utemeljeno, a koliko fiktivno? Kako naći balans između širine slike i mogućnosti identifikacije sa pričom kad već nema živih svjedoka? Kako istaći poveznice, a kako razlike u odnosu na slične pokrete? Da li ih gledati kao dijelove jedne zajedničke slike i borbe za bolji svijet ili kao odvojene pokrete koji se bore za različite interese? „Suffragette“ će pokušati odgovoriti na neka od tih pitanja. (Marko Stojiljković, film-na-dan.blogspot.hr)
REMEMBER, 2015. Atom Egoyan, 95 min. DE/CAN
Scenarij: Benjamin August
Uloge: Christopher Plummer, Dean Norris, Martin Landau, Henry Czerny, Jürgen Prochnow, James Cade, Bruno Ganz, Natalie Krill, Sofia Wells
Grijesi iz prošlosti prije ili kasnije sustignu svih. Neovisno o tome da li je riječ o nekoj sitnici, ili nekom velikom životnom događaju koji je utjecao na sudbine mnogih. Svi se slažemo da Drugi Svjetski Rat i događaji koji su se zbili u Auschwitzu definitivno nisu samo “neka sitnica” preko koje se može prijeći samo tako, a ljudi koji su preživjeli taj užas još su među nama, ni dan-danas ne mogu zaboraviti, a poneki i oprostiti, ono što su tamo prošli. Upravo tom temom oprosta i osvete se bavi nezavisna drama „Remember“ redatelja Atoma Egoyanan.
Zev i njegov najbolji prijatelj Max, preživjeli logoraš iz nacističkog konc-logora Auschwitz, dogovore se kako će svoje posljednje dane provesti rješavajući nedovršene poslove: jedan od njih je i ući u trag i osvetiti se nacističkom naredniku odgovornom za smrt njihovih obitelji. Budući da je Zevu dijagnosticiran Alzheimer, a Max je preslab da bi napustio starački dom, Zev sam kreće u misiju…
[izvor informacija Kinoteka Zlatna vrata]
