Efektna pozornica projekta Ulysses

Mjesto događanja bitno je za kazališni put Ulyssesa, i kad se radi o predstavama i najavama predstava. Brijuni kao jedinstvena pozornica  pokazuju taj ekskluzivni scenski ukus (na kojem im je festivalska konkurencija (post festum!) od početka zavidjela 🙂 ), ali tko se na postsocijalističkim barikadama izborio za nju? Uostalom, tko je prije 14 sezona vjerovao  da će se Brijuni iz elitnog političkog  utočišta trajno otvoriti kulturi? Poslije prve ‘opsade’ Tvrđave Minor, Brijuni su ostali u kazališnom kontinuitetu 14 sezona, a  pressica o ovogodišnjoj sezoni održana je u jednom od najatraktivnijih javnih interijera u Zagrebu, u artistički uređenom  prostoru Velveta u povučenosti Dežmanova prolaza, u prostoru koje djeluje kao  poticajna scenografija za umjetničku  i intelektualnu komunikaciju (prošle godine bili smo u Novinarskom domu, a ‘promjena veseli’).

O Programu, sudionicima predstava i predstavama , na linku i  stranici Festivala www.ulysses.hr

O dojmovima s Pressice, dolje:

Kazalište Ulysses 2014 – Press konferencija ; Foto Ada Jukić
Kazalište Ulysses 2014 – Press konferencija ; Foto Ada Jukić

Sezona u znaku broja 14

14 sezona Teatra Ulysses, 2014. godina, 100 godina od početka 1. svjetskog rata, Krležin opus o svjetskoj europskoj tragediji, 1918. godina i  suvremene umjetničke reinterpretacije….

Program ovogodišnjeg Ulyssesa reflektira  te teme.

U odnosu na prostor i vrijeme susreta s novinarima, dva sudionika Pressice dali su izvorni aktualni komentar.

Pisac Ivo Štivičić, autor prošlogodišnje premijere ‘Shakespeare u Kremlju’ (vidi KAZALIŠTE: SHAKESPEARE U KREMLJU [Osvrt Ada Jukić]) i ‘Stamm’ sudionik Projekta, govorio je o Milivoju Dežmanu (potaknut adresom na kojoj smo se okupili) i to u pozitivnom smislu, kao promicatelju umjetničke zagrebačke atmosfere početka prošloga stoljeća  i utemeljitelja sanatorija za iscrpljene umjetnike na Medvednici, ali i (iznenađujuće otvoreno i nekonvencionalno), negativno, u odnosu na njegov odnos prema spisateljici Mariji Jurić Zagorki.

Prometej Ulyssesa, Rade Šerbedžija, potresen aktualnim tragičnim posljedicama poplava u okruženju, dramatično je glasno razmišljao o tragediji ljudskosti koja doprinosi razaranju prirodnih resursa, a s druge strane, tragediji koja budi ljudskost i solidarnost, smirujući konflikte i potičući najpozitivnije reakcije jedinstva. Brijunski ‘Kralj Lear’ u profitom izobličenim vremenima poziva na ‘revolucionarnu pomoć’ ugroženim ljudima, ali i u tragičnom kontekstu promišlja o smislu i doprinosu umjetnosti, sa zaključkom da umjetnost mora nastaviti živjeti, a pressica nastaviti s radom. Kao jedan od začetnika Festivala, glumac i svjetski celebrity, izložen i (mis)interpretacijama medija, Šerbedžija je demantirao pretpostavke o (raskošnim) uvjetima rada na Brijunima i visini sredstava koja se dobivaju (i troše) za projekte Ulyssesa te istaknuo monumentalnost projekata, napose u pogledu broja sudionika, za koje  su sredstva potrebna, a tek nedavno je institucijski prepoznata njihova vrijednost i povećana podrška.

Glumac  Dražen Čuček  (koji je na pressicu došao s najprivrženijim  psom poslije Hachija iz istoimenog filma s Richardom Gereom!) dirljivo je otkrio  novinarima kontroverzne osjećaje u povodu svoje uloge u premijernoj predstavi  ovogodišnjeg Ulyssesa (Krležin ‘Sprovod u Theresienburgu’), a glumac Vili Matula pozdravio  je suradnju kazališnih festivala u dramatičnim uvjetima u kojim živimo.

Uz druge sudionike, mišljenja i podatke, Pressica je najavila zanimljivo brijunsko kazališno ljeto.

Ada Jukić, u Zagrebu,  21.05. 2014.