Danas je održanu konferenciju za medije na kojoj je na vrhu Nebodera u Ilici predstavljen novi kazališni projekt “Cabaret na crno”.

GUSTL TEATAR I HRVATSKO KAZALIŠTE PEČUH
Cabaret Na Crno
U REŽIJI IVANA GORANA VITEZA

Jeste li jedan od 350 tisuća nezaposlenih nesretnika? Možda ste ipak među onih 80 tisuća zaposlenih koji ne pamte kada im je zadnji puta na žiro-račun sjela uplata? Ili ste dio nebrojene gomile koja radi, ali debelo ispod svoje cijene i stupnja školovanja, jer mora se, vremena su teška, ako nećete vi, uzet će nekoga drugoga? Postoji, naravno, i vjerojatnost da pripadate skupini onih koji rade, pritom su i solidno plaćeni, ali se od vas očekuje da cijeli svoj život posvetite poslu, u bilo koje doba dana, u bilo koje doba noći, zdravi ili bolesni. A nije nemoguće niti da ste dio malobrojnih kojima su se karte posložile tako da rade minimalno, plaćeni su grofovski, potpuno nesrazmjerno količini obavljenog posla i svom kapacitetu, ali ako baš niste potpuni sociopat, i u tom ste slučaju u vječnoj sumnji hoće li se kolo sreće već u sljedećem trenutku okrenuti i zbaciti vas sa sedla u prašinu.

Prizor iz predstave 'Cabaret Na Crno' ; Fotografiju ustupio GT
Prizor iz predstave ‘Cabaret Na Crno’ ; Fotografiju ustupio GT

Tko ste, da ste – na pravom ste mjestu!  „Cabaret na crno“ ujedno je i tečaj profesionalne orijentacije/prekvalifikacije, čije će vam stručno osoblje slikovito objasniti vaša poziciju na tržištu rada i način kako se pozicionirati bolje. Na vama je samo da se opustite i uživate. Ako vam nešto nije jasno, slobodno pitajte. Ili nam dođite opet.

AUTORSKI TIM
Autori: Ivan Goran Vitez, Zoran Lazić i Tonći Kožul
Redatelj: Ivan Goran Vitez
Uloge: Robert Ugrina, Asim Ugljen, Petra Težak
Producentica: Julia Martinović
Skladatelj: Mate Matišić
Kostimografkinja i likovna oblikovateljica: Sara Lovrić Caparin
Ton majstor i oblikovatelj svjetla: Aleksandar Bogojević
Fotografkinja: Martina Anišić
Premijera: Kazalište Vidra, 19.12.2013. u 20 sati
Premijera u Pečuhu: 18.01.2014.

O PROJEKTU
Posao je, kaže definicija, skup radnih zadaća koje osoba izvršava u zamjenu za plaću. Narodna pak izreka kaže: tko radi, ne boji se gladi. No, također postoji i izreka: pazi što želiš, jer bi ti se moglo i ostvariti. Ono što 350 tisuća nezaposlenih u državi vrlo vjerojatno jedino želi je zaposliti se. Što im eventualno ispunjenje želje donosi? Po svojoj prilici, ulazak u beskonačnu petlju beskrupuloznog iskorištavanja, gaženja radnih i ljudskih prava, mobbinga i, na kraju krajeva, što vam može potvrditi 80 tisuća zaposlenih hrvatskih radnika, neisplaćivanja plaće, one iste iz početne definicije posla. Sintagma “posao-kuća-birtija” kojom smo nekoć opisivali besprizorni život „šljakera“ danas je za mnoge nedosanjani san. Odlaske na posao zamijenili su odlasci u kladionice, zalagaonice i, naravno, birtije u kojima nas u ulozi konobara služe diplomirani pravnici, znanstvenici, učitelji i ini korisnici usluga Zavoda za zapošljavanje.
Ako je čovjek homo faber, ako je posao ono što nas čini ljudima, znači li to da smo manje ljudi kad smo nezaposleni? Je li to zapravo razlog zašto su nam posljednjih godina puna usta “malog čovjeka”? Kako je to biti mali čovjek u zemlji malih ljudi? Koje su nam perspektive? Koliko tu trpi mentalno zdravlje, a koliko obitelj? To su neka od pitanja koja su nas potakla na stvaranje predstave Cabaret Na Crno, satiričnog, tragikomičnog, kabaretskog komada o poslu, i svemu što nam posao znači.
Cabaret Na Crno počinje pričom o tragaču za poslom, nastavlja se epizodama kojima su glavne teme homofobija, ilegalni poslovi: priče o mobingu i korporacijskim intervjuima pri kojima kandidati strepe nad svakom izgovorenom riječi; o teškom životu kradljivaca organa zaposlenih na crno, o korupciji, mafiji, žicarima. Teme kojima smo okruženi svakodnevno, ispričane i glazbeno interpretirane na šaljiv i duhovit način.

GUSTL TEATAR
Godine 1995., povodom predstave nastale iz izbora djela hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, kabareta pod nazivom Gustlsalon, osnovana je Kazališna radionica Gustl. Kabaret je doživio više od 400 izvedbi, emitiran je dva puta na Hrvatskoj televiziji te je pored niza domaćih kazališnih festivala gostovao u inozemstvu, u Beču, Berlinu, Londonu, Parizu, Minsku i u Crnoj Gori gdje je dobio nagradu za najbolju predstavu u cijelosti. Četiri godine kasnije u produkciji Kazališne radionice Gustl na pozornicu je postavljena predstava Maraton koja je dobila dvije nagrade Porin za originalnu scensku glazbu. 2001. godine, postavljena je predstava Odiseja 2001., koja je osvojila brojene nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu (nominacija glazbe za NHG, PPFestival-Slo., nagrada E. Majić na Festivalu Glumca 2002., MittelFest-Italia, Fest starogrčke Drame-Cipar, nagrada na Festivalu antičke drame u Makedoniji, International Theatre Festival Sibiu-Rumunjska, Pečuh PHS-Mađarska, International Experimental Cairo 2006.). U narednom periodu nastaju još tri predstave u produkciji Kazališne radionice Gustl; 2003. Novi Nosferatu T. Zajeca u suradnji s &TD-om, zatim 2007. godine multimedijalna predstava Trokut T. Blatinovića te FinoWino T. Zorice.
Prvi osnivači umjetničke organizacije Kazališna radionica Gustl bili su Sreten Mokrović i Damir Šaban (2005.), nakon njih tu ulogu preuzimaju Asja Jovanović i Ivan Koprivčević (2007.). Sadašnji osnivači su Robert Ugrina i Vinko Štefanac, a Damir Šaban, Sreten Mokrović i Ivan Kopričević i dalje ostaju članovi Gustl teatra.
Robert Ugrina i Vinko Štefanac novim Statutom određuju promjene u organizaciji; mijenjaju ime u Gustl teatar te proširuju djelokrug aktivnosti, uvodeći programske smjernice i aktivnosti kao što su priprema i proizvodnja kazališnih predstava domaćih autora i kabaretske predstave.

[izvor informacije Gustl Teatar]