Logo


Naslov članka: Knjiga 'Filozofski temperamenti' Petera Sloterdijka otvara novi pristup filozofskog mišljenja (p)
Podnaslov:
Autor:
Sunday 07 August 2011 - 23:18:50

PETER SLOTERDIJK U OVOM DJELU SLIKA FILOZOFSKE TEMPERAMENTE OD ANTIKE DO DVADESETOGA STOLJEĆA, OTVARAJUĆI TIME NOVI PRISTUP MAJSTORIMA FILOZOFSKOG MIŠLJENJA.

Peter Sloterdijk
Filozofski temperamenti
Od Platona do Foucaulta

Područje: filozofija
ISBN (MU): 978-953-303-374-7
ISBN (TU): 978-953-303-375-4
Biblioteka: Biblioteka Bookmarker
Izdavač: Naklada LJEVAK
Godina: lipanj 2011.
Broj stranica: 144
Format: 14,5 x 21 cm
Uvez: meki = 99 kn
Uvez: tvrdi = 129 kn
Prevela s njemačkog NADEŽDA ČAČINOVIČ.



Nazvavši knjigu Filozofski temperamenti, Sloterdijk je htio naglasiti da je tu riječ o portretima filozofa, dakle, autor ne ispisuje povijest filozofije, nego daje prikaz posebnosti mišljenja koje je uvijek vezano i uz osobu. Očito je kako naslov ovdje ponuđene zbirke aludira na poznatu Fichteovu rečenicu: to kakvu ćemo filozofiju izabrati ovisi o tomu kakvi smo ljudi. „Nadam se da sam kratkim analizama koje slijede“, kaže autor u predgovoru, „pokazao kako je raspon filozofskih temperamenata mnogo širi od tipologijske suprotstavljenosti kukavnih i ponosnih subjekata.“
Peter Sloterdijk u ovom djelu slika filozofske temperamente od antike do dvadesetoga stoljeća (riječ je o Platonu, Aristotelu, Augustinu, Brunu, Descartesu, Pascalu, Leibnizu, Kantu, Fichteu, Hegelu, Schellingu, Schopenhaueru, Kierkegaardu, Marxu, Nietzscheu, Husserlu, Wittgensteinu, Sartreu i Foucaultu), otvarajući time novi pristup majstorima mišljenja na Zapadu. Njegove sjajne zdravice savršen su način stvaranja ovisnosti o filozofiji.


„Riječ je o povijesti filozofije koja je zaoštrena, ispovjedna, osobna. Dakle, o nečemu što nedostaje.“
Süddeutsche Zeitung


Peter Sloterdijk (1947.), cijenjeni njemački filozof, rektor je Visoke škole za oblikovanje u Karlsruheu, gdje je bio profesor filozofije i teorije medija. Sloterdijk, moderator emisije Filozofski kvartet na njemačkoj javnoj televiziji (zajedno s Rüdigerom Safranskim), 2001. godine dobio je Nagradu „Christian-Kellerer“ za budućnost filozofske misli, a 2005. godine prima Nagradu "Sigmund Freud" za znanstvenu prozu. Napisao je više knjiga, među kojima su Kritika ciničnog uma, Sfere I-III, Srdžba i vrijeme, Mistična svjetska književnost, Doći na svijet, dospjeti u jezik itd.


Skupljanjem uredničkih predgovora uz pojedine tomove u knjižicu koja vam je u rukama nastao je učinak koji nije dio izvorne namjere: i samoga me je iznenadilo da ovdje povezane vinjete o pojedinim misliocima predstavljaju nešto poput smislenog agregata – ne povijest filozofije, ali ipak galeriju prikaza karaktera i intelektualnih portreta koji pokazuju koliko je Nietzsche bio u pravu kada je zabilježio kako su svi filozofijski sustavi uvijek bili i nezapaženi memoari i ispovijedi njihovih autora. Ne može se poreći da je izbor autora opterećen neizbježnim faktorom nepravednosti. Nastojeći izbjeći proizvoljnost dospio sam negdje u sredinu između nužnosti i samovolje.

Očito je kako naslov ovdje ponuđene zbirke aludira na poznatu Fichteovu rečenicu: to kakvu ćemo filozofiju izabrati ovisi o tomu kakvi smo ljudi. Time je želio reći: pokorne se duše odlučuju za naturalistički sustav koji opravdava njihovu servilnost, dok ljudi ponosita usmjerenja posežu za sustavom slobode. To je zapažanje danas podjednako valjano kao i nekada. Nadam se da sam kratkim analizama koje slijede pokazao kako je raspon filozofskih temperamenata mnogo širi od tipologijske suprotstavljenosti kukavnih i ponosnih subjekata. Širok je poput logosom osvijetljene duše o kojoj Heraklit govori da je nemoguće doprijeti do njezinih granica.
(Izvadak iz knjige)


Dosad izišlo (izbor)

Terry Eagleton
ZAŠTO JE MARX BIO U PRAVU

Terry Eagleton
RAZUM, VJERA I REVOLUCIJA
Refleksije o raspravi oko Boga

Slavoj Žižek
O NASILJU
Šest pogleda sa strane


Autor članka je F.I.L.M
( http://film-mag.net/article.php?article.12156 )